Informacije o primjeni tehnologije na glasačkim mjestima širom svijeta objedinio je Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć (IDEA), međunarodna organizacija koja u svom sastavu broji 34 države članice. Kao ključna polja ekspertize, IDEA navodi izborne procese, izgradnju ustava, procjenu demokratije i političko učešće i predstavljanje.
U svojoj bazi podataka, IDEA navodi da je elektronsko glasanje, u raznim oblicima, prisutno u 49 od 178 ispitanih država, odnosno u manje od jedne trećine. Na evropskom kontinentu, samo 11 država primjenjuje ovakve mehanizme.
Među afričkim zemljama samo dvije zemlje koriste ovu tehnologiju, Demokratska Republika Kongo i Namibija.
Tehnologije koje državne izborne komisije koriste za vrijeme izbora su različite. Opcija koja se naječešće koristi, i to u 17 ispitanih zemalja, jesu aparati za direktno snimanje elektronskih glasova (DRE). Kako pojašnjavaju iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), ovi sistemi koriste tastaturu, ekran osjetljiv na dodir, miš, olovku ili drugi elektronski uređaj kako bi omogućili glasačima da elektronski zabilježe svoj glas. DRE sistem bilježi izbore birača i pohranjuje elektronski zapis njihovog glasanja u mašini. Podaci koje je pohranila svaka pojedinačna DRE jedinica zatim se prenose ili elektronskim putem (internetom, mobilnom mrežom ili memorijskom karticom), ili ručno (štampanjem rezultata sa svake mašine i njihovim tabelarnim prikazom) kako bi se zabilježio ukupan broj datih glasova za ponuđene stranke ili kandidate.
Kao i svi računalni sustavi, elektroničko glasanje može postati metom kibernetičkog napada, uključujući hakiranje, napade zlonamjernim softverom i manipulaciju iznutra. Sigurnosni propusti mogu biti zloupotrebljeni radi kompromitiranja izbornih rezultata, potkopavanja povjerenja birača i manipuliranja demokratskim ishodima.
Metom napada može biti kritična izborna infrastruktura, kao što su baze podataka za registraciju birača i sustavi za brojanje glasova.
Sustavi za elektroničko glasanje nisu imuni na prijevare. Kako bi do njih došlo nije nužno angažirati hakera – dovoljno je imati svog čovjeka u proizvođaču opreme i softvera, ili među osobljem koje sustav održava.
Glasanje putem interneta omogućeno je u 13 zemalja, dok je optičko prepoznavanje znakova (OMR) prisutno u njih osam. OMR mašine za brojanje kombinuju aspekte glasanja na papiru sa elektronskim prebrojavanjem. Birači olovkom označavaju svoje izbore na posebnom, elektronski čitljivom papirnom listiću. Glasački listić zatim čita OMR mašina koja sabira glasove koristeći znakove koje su upisali birači.
Konačno, elektronski štampači glasačkih listića (EBP) koriste se u četiri države. EBP je sličan DRE aparatima, s tim što EBP ne pohranjuje podatke o glasanju. Umjesto toga, ispisuje papirnu potvrdu ili proizvodi token koji sadrži izbor(e) glasanja. Birači zatim ovu potvrdu ili token stavljaju u glasačku kutiju, koja može biti elektronska i automatski brojati glasove.
The post PROSIPANJE MAGLE ZA LAKŠE IZBORNE MANIPULACIJE: Nije istina da se skeneri uveliko koriste u svijetu na izborima – samo osam zemalja im vjeruje appeared first on IZDVOJENO.ba.
, koje je korišteno u Bosni i Hercegovini (uglavnom Federaciji) prisutno u samo njih osam. Hrvatska ih odbila zbog mogućih prevara na izborima. Uređaji za elektroničko glasanje nisu imuni na prijevare. Kako bi do njih došlo nije nužno angažirati hakera – dovoljno je imati svog čovjeka u proizvođaču opreme i softvera, ili među osobljem koje sustav održava (sjetite se da su naši skeneri poklon USAID-a) The post PROSIPANJE MAGLE ZA LAKŠE IZBORNE MANIPULACIJE: Nije istina da se skeneri uveliko koriste u svijetu na izborima – samo osam zemalja im vjeruje appeared first on IZDVOJENO.ba.){kind=link}