Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH general-major Gojko Knežević izjavio je Srni da će pokrenuti disciplinski postupak protiv lica koji je na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji izazvalo incident, bez obzira na prijem u profesionalnu vojnu službu, prenosi Oslobođenje.
Knežević je istakao da bi to bilo daleko efektnije da je urađeno odmah nakon incidenta, dok se ovo lice nalazilo u kategoriji kadeta.
On je naveo da je ministar odbrane u Vijeću ministara Zukan Helez, bez konsultacija sa svojim zamjenicima, potpisao ugovor sa kadetom koji je odbio da se rukuje sa ministricom odbrane Austrije Klaudijom Taner jer je žena.
Knežević je ranije izjavio Srni da sa ovim kadetom ne bi trebalo da bude potpisan ugovor o profesionalnoj vojnoj službi, jer sa takvim njegovim stavovima teško može funkcionisati u multietničkoj sredini, a do problema bi došlo i kada je riječ o rodnoj ravnopravnost zbog njegovog pristupa prema ženama.
Na Terezijanskoj vojnoj akademiji u Austriji u utorak, 1. oktobra, tokom svečanosti prijema novih oficira u austrijske oružane snage, Benjamin Fukelja je odbio da se rukuje sa Tanerov jer je žena, a ovaj čin je opravdao vjerskim uvjerenjima.
Zagađenost zraka u Sarajevu već godinama muči građane. Sve je više oboljelih, ali se kantonalne vlasti ne bave učinkovito ovim problemom. Često je Sarajevo u samom svjetskom vrhu po zagađenosti zraka.
Kako bi riješio ovaj problem, Damir Hanić, mašinski inženjer sa specijalizacijom iz elektortehnike iz Sarajeva, ponudio je vlastima projekat MED modul koji ne zahtijeva velika novčana sredstva da se realizuje.
Dobio sam obećanje da će mi se ljudi javiti sa daljnim koracima realizacije, ali dvije godine je prošlo i ništa – kaže za Forbes BiH Damir Hanić.
– Koncept cijele ideje MED modula je bilo da znanje koje sam ja istražio i naučio kroz svoje studije putujući Evropom i realizujem. Stečeno znanje sam sabrao kako bi to bilo za javno dobro. Svako ko ima internet i telefon može da nađe te podatke. Ti podaci su dostupni. Ja sam išao na razgovore s nekoliko ministara i nekoliko segmenata vlade koji se bave tim problemom i komunicirao kako tu ideju realizovati. To je bilo prije dvije godine i dobio sam otpor od tih centara jer im nije odgovaralo da se taj problem riješi.
Svjestan da BiH ne može sebi priuštiti kanadere i da su preskupi, Hanić je ponudio jeftinije, ali isto tako učinkovito rješenje problema.
– Ono što imamo i što nije skupo su komercijalni dronovi. Jedan dron koji je idealan za ovakvu situaciju košta oko 20.000 KM, ali instituti koji se bave svojim mjerenjima i koji bi se trebali baviti ovim problemom, imaju već tu opremu. Imamo aerosoli koje se već koriste od šesdesetih godina za protugradne rakete, za zaprašivanje, za povećanje kišnice. To se koristilo u Meksiku, ili za uklanjanje magle u Kini na Olimpijskim igrama. Kod nas se koristi, ali u drugom obliku. Za protugradne rakete u Republici Srpskoj, a ne znam da li se koristi i u FBiH.
MED modul je uređaj koji mjeri i raspršuje aerosol. On se zakači na dron i povede se iznad smoga gdje se dešava temperaturna inverzija, dešava se velika razlika u koncetraciji smoga.
Imate gusti smog, gustu prljavštinu, i kada odete gore nemate toliku koncetraciju. Nije bitno da li je ono čisto, nego je bitno da opadne ta koncetracija, da senzori na MED modulu mogu tu koncetraciju da prepoznaju, aktiviraju MED modul i u tom procesu penjanja drona gore i dole, ti senzori mjere podatke o vertikalnom zagađenju. Kada se aktivira MED modul, on raspršuje aerosol. Aerosol ima hidroskopska dejstva i upijaju vlagu kao spužva, pravi rupe u smogu i ostavlja prostor za sunce – objašnjava.
Sarajevu bi po jednom danu trebalo od dvije do pet kilograma aerosoli. Ima aerosola koji su skupi i koji su štetni, ali ima i aerosola koji nije skup i koji nije štetan.
– Najkorišteniji aerosol u svijetu i najzastupljeniji je obična sol koju koristimo u hrani. Imamo situaciju gdje institucije imaju opremu i dronove, uz kupnju elektornike za MED modul koje nisu skupe. Imaju aerosol kao najsigurniju i najprihvatljiviju varijantu za nas, stolnu so koja košta po kili 1,5 KM i to je nekih 7,5 KM po danu. Imamo sve, ali nemamo volje.
Kaže kako novinarima prepušta pitanja žbog čega ne postoji volja za realizaciju i zbog čega nema volje za testiranje.
– Sadašnje mjere ne funkcionišu. Izračunao sam. Da bismo stigli do kvalitete zraka Austrije koja je uzor EU i čemu mi težimo, dosadašnjim tempom, koliko je zraka očišćeno, trebalo bi nam 250 godina. Moja pra pra unučad bi mogla imati čist zrak, a mi smo se toliko zadužili da će jedno deset generacija vraćati taj novac.
Nije prošlo kako je zamišljeno
Kaže da ne zna pravi razlog zbog čega ga niko nije kontaktirao. Proslijedio je sve podatke o MED modulu i kako on radi. Vizija je bila da to ne bude njegova ideja, već rješenje problema.
– Imate resurse, imate kontakte s ljudima koji imaju znanje, ja imam ljude koji rade druge stvari, elektortehniku, mašinstvo i hajde da se udružimo da vidimo šta možemo da uradimo. Da testiramo, da nazovemo ljude iz drugih država koji se konkretno time bave i da pitamo njih za savjet. Kroz ambasade, svi nam stoje na nekom raspolaganju, samo je potrebno uzeti telefon i nazvati pravu adresu. Nažalost, to nije prošlo kako je zamišljeno. Dobio sam obećanje da će mi se ljudi javiti sa daljnim koracima realizacije, ali dvije godine je prošlo i ništa. Možda nisu dopunili pretplate na telefonu. To je njihova stvar – kaže Hanić.
Zenička policija uhapsila je juče E.V. (36) osumnjičenu da je duži vremenski period poduzimala radnje koje se ogledaju u navođenju, poticanju ili namamljivanju više mlađih ženskih osoba, od kojih su n...
Prije četiri mjeseca u Fojničkom kraju stanovnike je zadesila velika bujična poplava koja je odnijela čak i tri ljudska života. Mnogi mještani ostali su bez svojih automobila, namještaja, bijele tehnike, stočnoga fonda a neki i porodičnh kuća.
Kompletan otpad odlagan je na privatne posjede, a jedan od njih je i posjed Danice Miličević u Gojevićima. Velika deponija smeća mjerena u stotinama prostornih metara došla joj je skoro do kućnoga praga.
Zbog smrada sa smetljišta čak je oboljela i boravila u bolnici. Iako su kako općinska tako i federalna vlast obećale sanirati deponiju i ukloniti je ispred porodične kuće Miličevićevih deponija se sve više širi.
Svi su na deponiju počeli dovoziti smeće a kako pristiže proljeće deponija će biti i izvor zaraze.
Vezista CSKA Miralem Pjanić nazvao je Moskvu jednim od najboljih gradova na svijetu.
Priznao je da uživa u glavnom gradu Rusije od dolaska u CSKA.
"Imam divan život u Moskvi, istražio sam grad, sve mi se sviđa", rekao je Pjanić za RB Sport.
Priznao je da je iznenađen Moskvom, gdje je prije toga samo dva puta boravio.
"Prije toga sam samo dva puta bio u Moskvi, kada sam igrao protiv Lokomotive i CSKA. To je jako lijep grad i da budem iskren, iznenadio me. Moskva je, naravno, jedan od najboljih gradova na svijetu. Sretan sam u CSKA, ljudi su ljubazni prema meni i pomažu mi da se prilagodim na sve novo", kazao je Pjanić.
Pjanić je u CSKA prešao u septembru 2024. Iskusni 34-godišnji bh. veznjak ima jednu asistenciju na 11 mečeva za crveno-plave.
Pjanićev ugovor sa moskovskim klubom traje do ljeta 2025. godine s mogućnošću produženja na još jednu sezonu.