Olimpijske igre nisu samo sportsko takmičenje, već i platforma koja okuplja ljude iz svih krajeva svijeta, bez obzira na njihovu vjeru, boju kože ili kulturološku pripadnost. Na Olimpijskim igrama u Parizu 2024, svjedočili smo jednom od najinspirativnijih trenutaka u historiji modernih igara.
Sarah Al Shaeri, mlada sportistkinja iz Belgije, postala je prva muslimanka koja je osvojila olimpijsku medalju u Evropi noseći maramu. Njeno ime sada je zauvijek ispisano zlatnim slovima u historiji sporta, a njen put do medalje je priča o hrabrosti, odricanju i posvećenosti.
Sarah Al Shaeri je rođena 2005. godine u Belgiji, od oca Marokanca i majke Belgijanke. Već u ranoj mladosti pokazivala je izuzetan sportski talent, ali je tekvondo postao njen životni put. Sa samo 19 godina, Sarah je već svjetska prvakinja i broj jedan u svojoj kategoriji ispod 67 kilograma, što je nevjerovatan uspjeh za tako mladu sportistkinju.
Ali, ono što Sarah čini još posebnijom nije samo njena sportska izvrsnost, već i činjenica da je ona odlučila da nosi vel na svom putu do sportskih visina. U društvu koje često nameće stereotipe i predrasude, Sarah je odlučila da prkosi očekivanjima i dokazuje da ženama koje nose vel nema prepreka na putu ka sportskom uspjehu. Njen uspjeh na Olimpijskim igrama u Parizu simbolizuje ne samo njenu ličnu pobjedu, već i pobjedu svih žena koje se bore za svoja prava i jednakost.
Osvojiti medalju na Olimpijskim igrama je san svakog sportiste. Za Sarah, ta bronzana medalja je mnogo više od priznanja za sportsku izvrsnost. To je simbol borbe, truda i vjere u sebe. Sarah je pokazala da žene mogu biti uspješne i ostvariti svoje snove bez obzira na prepreke koje im društvo nameće.
Osim što je svjetska prvakinja i olimpijska medaljašica, Sarah je i student medicine. Njena ambicija nije ograničena samo na sport. Uspješno balansira između napornih treninga i studija, što je čini uzorom ne samo za mlade sportiste, već i za sve mlade ljude koji žele da ostvare svoje snove u različitim poljima.
Sarah Al Shaeri je inspiracija za sve nas. Njena priča nas podsjeća da je moguće ostvariti svoje snove bez obzira na izazove sa kojima se suočavamo. Njena posvećenost, snaga i odlučnost su primjeri kako se upornošću i vjerom može prevazići svaka prepreka.
Sinoć je Benjamin Netanyahu rekao da je Iran napravio "veliku grešku" svojim napadom i da će "platiti za to". Šanse Irana protiv Izraela i močnog saradnika SAD su nikakve, zato su ovi konstantnim provokacijama nastojali uvući Iran u sukobe kako bi ga mogli otvoreno napasti. Slijedi masovno bombardovanje po ugledu na Palestinu, gdje im svijet ne želi pomoći
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.
Pjevačica Anabela Atijas oglasila se nakon tvrdnji njene polusestre, Aide Bukve, da je po dolasku u Srbiju morala da primi pravoslavlje.
Glumica Aida Bukva, polusestra Anabele Atijas, izjavila je da je nekadašnja članica dua "Funky G", kao i Lepa Brena, primila pravoslavlje jer "to tako u Srbiji mora", što je naišlo na podijeljene reakcije.
Atijasova se ubrzo oglasila vidno razočarana i demantovala ove navode.
- Dokle će više ljudi da čačkaju te tako bolne stvari. Ko još pita za tako nešto?! Iskreno sam iznenađena tim Lakinim pitanjem. Poznaje me odmalena i zna ko sam i šta sam. On zna da sam iz mješovitog braka i kako može dijete čiji su roditelji dvije različite vjere da promijeni veru? Ništa nisam morala! Moja majka je Srpkinja, a u Srbiju sam došla sa 16 godina. Sve što sam zaradila, zaradila sam ovdje. Ne želim da se pravdam, iz mješovitog sam braka i mene moji roditelji nikada nisu svojatali. Razočarana sam što se ova tema potegla. Pretužno je što se još uvijek bavimo time - rekla je pjevačica, pa se potom nadovezala na polusestru:
- Ne znam šta je ona pokušala. Ona se toliko loše osjećala poslije te emisije... Nije se snašla, a i sama mi je to rekla. On je nju pokušavao da isprovocira, čak se i nasmijao kada se moja muzika pomenula. Žao mi je što se nije ostvario kao otac i što me nije pomenuo kao majku i baku dvije unučice, ženom koja je i te kako ostvarena - zaključuje Anabela Atijas.
Neposredno prije sastanka ministar Bunoza je zatražio od svojih domaćina da iz službenog protokola isključe bh. ambasadoricu Vesnu Andree-Zaimović, jer je ona na poziciju imenovana iz kvote člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Nakon što je španska ambasadorica u BiG Maria Molina Alvarez Toledo dobila informaciju da Bunoza traži izbacivanje ambasadorice Andree-Zaimović, odlučila se solidarisati sa kolegicom iz BiH, te je, na kraju, odlučeno da nijedna od njih ne prisustvuje sastanku
Na kraju prošle školske godine, roditelji učenika iz odjela 1.3 Osnovne škole Antuna Branka Šimića mislili su da će njihov problem biti riješen.
Naime,oni su u maju zbog straha i nesigurnosti odbijali ići na nastavu, te nisu mogli kvalitetno ispratiti nastavni proces.
Učenik, zbog čijeg je neprilagođenog ponašanja patio ostatak razreda prema informacijama koje je u maju 2024. godine imao portal Hercegovina.info trebao je biti premješten u drugu školu. Odluka je to Školskog odbora koja je trebala poslužiti kao pedagoška mjera zbog prevelikog broja neopravdanih sati.
Ministarstvu se nije žurilo riješiti gorući problem
Ipak, tokom ljetnih praznika, majka učenika angažira advokatski ured koji ulaže prigovor na ovu odluku školskog odbora, čime konačnu odluku prebacuje na Ministarstvo prosvjete obrazovanja i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ministarstvu se izgleda nije žurilo da riješi gorući problem, pa resorni ministar Adnan Velagić dostavlja predmet na postupanje inspektoratu tek početkom septembra ove godine, neposredno pred početak nove školske godine.
Inspektor preuzima spis i nastavlja postupanje po aktu ministra, te na osnovu zakona o prosvjetnoj inspekciji HNK i zakona o upravnom postupku FBiH zaključuje da nema osnove za dalje postupanje.
Inspektor je trebao pregledati sve dostavljene dokumente, uključujući Odluku školskog odbora o premještaju učenika, prigovore koje su podnijeli roditelji učenika putem advokatskog ureda, te drugu dokumentaciju vezanu za pravdanje sati i prethodnu komunikaciju između škole, roditelja i advokatskog ureda, te prilikom pregleda dokumentacije utvrditi nekoliko ključnih činjenica.
Odluka o premještaju učenika, donesena od strane Školskog odbora Osnovne škole AB Šimića, prema njegovom tumačenju nije konačna i nije stupila na snagu. Uvaženi su i formalni prigovori na ovu odluku, koji su također dio predmeta. Na temelju pregledane dokumentacije, inspektor dolazi do zaključka da odluka o premještaju nije provedena, odnosno nije konačna jer postoje žalbeni postupci koji još nisu okončani. Odluka, dakle, prema njegovom tumačenju još nema pravnu snagu i ne može biti provedena u tom trenutku. Zbog nepostojanja pravne osnove za daljnje postupanje, jer odluka škole nije konačna, inspektor donosi zaključak o obustavi postupka. Ovaj zaključak navodi da, budući da odluka Školskog odbora nije stupila na snagu, postupanje inspektorata se smatra završenim, te učenik i u ovu školsku godinu kreće u isti razred, sa istom učiteljicom i istim kolegama.
Postupak obustavljen, rješenje o obustavi nije izdano
Komentar na ovu spornu odluku Inspektorata Hercegovna.info zatražila je od ministarstva 18. septembra 2024. no do danas nije stigao odgovor. Zanimalo nas je i zašto je inspektor tako kasno preuzeo predmet, tek nekoliko dana pred početak nove školske godine, umjesto da ga je žurno obradio s obzirom na to da je problematika osjetljiva, naime, riječ je o maloljetnicima i njihovoj dobrobiti.
Zbog ove odluke, roditelji ostale djece iz razreda, njih 15, od v.d. direktorice, Janje Božić zbog neriješavanja problema vršnjačkog nasilja sredinom septe,bra zahtijevaju premještaj njihove djece u druga odjeljenja u ovoj školi.
Ukoliko bi se njihov zahtjev uvažio, 15 djece bilo bi raspoređeno u druge razrede, dok bi ovaj učenik ostao jedini koji pohađa 2.3 razred OŠ Antuna Branka Šimića u Mostaru. I za to smo komentar tražili od ministarstva, ali ga nismo dobili.
Pitanje je i što će biti s radnim statusom učiteljice spomenutog razreda u slučaju da ostane bez učenika kojima predaje i koji su se već navikli na njene obrazovne metode.
Roditelji kažu kako je taj potez povučen iz očaja i brige za vlastitu djecu kojoj ne žele priuštiti još jednu traumatičnu školsku godinu kakva je bila prethodna.
Kako saznaje Hercegovina.info iz pouzdanih izvora, ministarstvu se obratila i sama v.d. direktorice s molbom da reagiraju po ovom zahtjevu 15 roditelja za premještaj učenika i da joj pojasne kako nastaviti komunikaciju sa majkom spornog učenika koja komunicira isključivo putem advokata.
Nadalje, čini se da ne postoji službeni dokument rješenja prema kojem se pedagoška mjera "Premještaj u drugu školu" poništava, a koje je ministarstvo bilo dužno izdati i poslati na adresu škole, kao i na ostale relevantne adrese, što dodatno komplicira situaciju.
Slična situacija nedavno i u Zagrebu
Jako sličan slučaj dogodio se i u Zagrebu, gdje je problem vršnjačkog nasilja u jednoj osnovnoj školi toliko eskalirao da je došlo do ispisivanja cijeloga razreda kojega je zlostavljao jedan učenik. Od ukupno 16 učenika, njih 14 napustilo je školu zbog navoda da je učenik fizički i psihički zlostavljao ostalu djecu.
Ipak, vrlo bitna razlika između uređene države i neozbiljne prćije je činjenica da je u zagrebačkom slučaju ekspresno u Ministarstvu obrazovanja sazvan sastanak s roditeljima i predstavnicima Grada Zagreba, na kojem su roditelji tog učenika dogovorili u saradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Gradskim uredom, Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO) i direktoricom škole da će zatražiti premještaj svog djeteta u drugu osnovnu školu. Pripreme za njegov prelazak, uključujući praćenje socijalizacije, organizirane su u suradnji s AZOO-om i školskom stručnom službom.
Roditelji učenika koji su se ispisali već su upisali svoju djecu u druge škole, a neki su čak preselili cijele porodice zbog ovog problema. Advokatica roditelja navela je da nisu dobili odgovor na pitanje kako će biti organizirana nova školska godina, što je dovelo do odluke roditelja da ispišu svoju djecu.
U Mostaru pak se odluke donose u tajnosti, ministarstvo reagira izuzetno sporo, bez vidljive želje da se problem zaista riješi, i bez kvalitetne komunikacije, kako sa školom, tako i sa roditeljima djece, te medijima koji žele dobiti relevantne informacije.
Hoće li doći do raspada 2.3 razreda Osnovne škole Antun Branko Šimić u Mostaru i u koje razrede će djeca biti premještena, trenutno nikome nije poznato.
Inače, direktorica Snježana Brkić podnijela je ostavku na poziciju, te nastavila raditi kao učiteljica razredne nastave, a konkurs za novog direktora i njegovog pomoćnika su tek raspisani.
