3.8 C
Sarajevo
Utorak, 1 listopada, 2024

Putnici decenijama bez autobuskih stajališta

Potpuno devastirano tokom rata, Bosansko Grahovo, ni skoro 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma vlast nema rješenja za mnoštvo problema. Jedan od njih posebno pogađa srednjoškolce i studente, a to je nepostojanje autobuskih stajališta u gradu i okolnim selima.

Piše: Stefan Pljevaljčić; Foto: Stefan Pljevaljčić

Kako se prisjećaju stariji mještani, prije rata su postojala proširenja na kojima se autobus mogao bezbjedno zaustaviti. Nažalost, ni tada stajališta nisu bila adekvatno označena, ali sad ona praktično ne postoje jer je sve zaraslo u korov. Prostor autobuske stanice je nakon rata privatizovan i na tom mjestu se sad nalazi benzinska pumpa. Autobus kroz sela više i ne prolazi, tako da su putnici primorani da dođu vlastitim prevozom do grada ili da plate nekoga da ih doveze.

Ali ni tu nije kraj problema jer putnici čekaju autobus na magistralnoj cesti, bez ikakvog obilježja i sigurnosti. Neki od prevoznika se zaustavljaju na pumpi ili u centru grada. Pored toga, nigdje ne postoje informacije o autobuskim linijama, ni na oglasnim tablama a ni na veb stranicama. Redovni putnici, kao i oni iz samog grada, već znaju kretanje autobusa jer se linije rijetko mijenjaju, a mnogi od njih pozovu radnike sa benzinske pumpe kako bi provjerili autobuske linije. Najveći problem imaju ljudi sa sela i oni koji rijetko putuju jer ne znaju da li je došlo do nekih promjena u kretanju autobusa ili jednostavno na selu nemaju dovoljno dobar signal za telefonski poziv.

Jedna od većih posljedica ovog problema je ta što mnogi potencijalni putnici koriste svoj lični automobil ili plate nekoga da ih odveze, što mnogima pravi velik dodatni trošak. To stvara problem i prevoznicima jer se često desi da autobus bude skoro prazan. Najveće posljedice trpe srednjoškolci koji se u lošim vremenskim uslovima smrznu i pokisnu, što se odražava na zdravlje, izostanke u školi ili boravka u školi u mokroj odjeći.

„Svjestan sam velikih problema sa kojima se susreću naši srednjoškolci i omladina koja kreće na studije u Banjaluku, kojima je to jedini način da se domognu velikih gradova“, rekao je Aleksa Vidović, nekadašnji student koji je iskusio razne probleme prevoza i rado ih se prisjetio u nadi da će se oni riješiti za nove generacije.

Navodi, da je najveći problem bio kada su loši vremenski uslovi, pa su morali ulaziti u obližnje ugostiteljske objekte. Kad bi vidjeli autobus koji se zaustavlja nasred ulice, istrčavali bi vani.

Nažalost, taj problem postoji i danas. Kada je sunčano može da se sačeka i vani, ali čim krene lošije vrijeme tad kreću i problemi. Pored toga objasnio je i problem sigurnosti putnika jer autobus kada se zaustavi nasred ulice ostali učesnici saobraćaja moraju da ga obilaze, a putnici izlaze direktno na cestu pred druga vozila. On misli da lokalne vlasti to smatraju perifernim problemom tj. ne vide ga kao problem.

Jedno od proširenja pored puta gdje mještani čekaju autobus; Foto: Stefan Pljevaljčić

Studentkinja Dejana Damjanović objašnjava da je putovanje autobusima iz Bosanskog Grahova jako teško, ali ne zbog stanja vozila već zbog nedostatka adekvatnog mjesta da se autobus sačeka. Uz to, problem je i sigurnost jer se autobus zaustavlja pored benzinske pumpe, gdje je saobraćaj stalno aktivan i nema nikakve naznake da bi tu trebalo biti autobusko stajalište. Pored toga, nema nikakvih informacija o autobuskim linijama. Smatra da bi trebalo da postoji neka internet stranica kojoj bi svi imali pristup i gdje bi svi mogli pronaći informacije o autobuskim linijama i kontaktima prevoznika.

„Nažalost, vlast to ne vidi kao problem i oni se uvijek baziraju na neke veće probleme kojih realno ima, ali ja bih voljela kada bi vlast obratila pažnju na ideje mladih ljudi koji planiraju tu da nastave svoj život. Trebalo bi da se pruži prilika da se taj život poboljša čak i malim stvarima“, ispričala je Dejana.

Kako govore Aleksa i Dejana, tokom jakih zima se dešavalo da autobus kasni ili uopšte ne stigne. S obzirom na to da se radi o infrastrukturnom problemu grada na koji stanovnici ne mogu previše uticati, naši sagovornici se nadaju da će vlasti uvidjeti problem te mu posvetiti pažnju. 

The post Putnici decenijama bez autobuskih stajališta appeared first on eTrafika.

Slučajna vijest

Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima...

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja...

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Objava Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povezani članci

Popularne kategorije