Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121 Raspisana međunarodna potjernica za Dušom: Policija na nogama zbog “teške krađe”
MUP Unsko-sankog kantona je na osnovu naredbe Opštinskog suda Velika Kladuša raspisao međunarodnu potjernicu za Dževadom Kovačevićem zvanog Duša, sin Mehe, rođen 20.01.1985.godine u mjestu Kudići, opštna Velika Kladuša.
On se potražuje zbog izdržavanje kazne zatvora u trajanju od jedne godine, zbog krivičnog djela “Teška krađa” iz čl. 287. stav 1. tačka a) a u vezi sa čl.286. stav 1., a sve u vezi sa članom 55. KZ FBiH.
Ruže su često među najomiljenijim biljkama u baštama – svojim prelijepim izgledom i ugodnim mirisom lako osvajaju pažnju, zbog čega ih mnogi žele imati u svojim dvorištima.
Ipak, uprkos svojoj ljepoti, ruže zahtijevaju pažljivo planiran prostor za sadnju. Potrebno im je puno sunčeve svjetlosti, kvalitetno i bogato tlo, ali i pažljiv odabir biljaka s kojima će dijeliti gredicu, piše portal Real Simple.
Određene biljke mogu negativno uticati na ruže, usporavajući njihov rast, iscrpljujući zemljište od važnih hranjivih tvari ili im ograničavajući pristup vodi i svjetlu. Stručnjaci za vrtlarstvo ističu koje biljke nikako ne bi trebalo saditi pored ruža.
Menta
Iako menta može odbiti štetnike i svojim mirisom stvoriti aromatično okruženje, u blizini ruža može postati agresivni konkurent. "Menta se širi brzo putem podzemnih izdanaka i lako preuzme prostor oko ruža, oduzimajući im svjetlost i hranjive tvari", objasnila je u članku Lucie Bradley, stručnjakinja za vrtlarstvo iz kompanije Easy Garden Irrigation. Osim toga, jak miris mente može nadjačati suptilni miris ruža, čime se umanjuje njihova sposobnost privlačenja oprašivača, piše D&D.
Komorač
Komorač je biljka koja iz tla crpi velike količine hranjivih tvari, upravo onih koje su neophodne za rast i cvat ruža. "Komorač iscrpljuje tlo od dušika, fosfora i kalija, što direktno utječe na zdravlje ruža. Osim toga, privlači štetnike poput lisnih uši i bolesti kao što su pepelnica i crna pjegavost" upozorava Bradley.
Jorgovan
Iako su ruže i jorgovani simbol romantike, u vrtu su loša kombinacija. "Obje biljke imaju razgranato korijenje koje zahtijeva mnogo vode i hranjivih tvari. Kada ih posadite blizu, međusobno se konkuriraju, što rezultira slabijim rastom i manjom cvatnjom“ kaže Bradley. Obje biljke sklone su i pepelnici, pa postoji i rizik od međusobnog prijenosa bolesti.
Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini upozorava na sumnjive oglase na društvenim mrežama, a pozivaju na uplatu kurbana u korist stanovnika Gaze, navodno po cijeni od 340 KM. Ističu da, prema relevantnim informacijama s terena i od provjerenih humanitarnih partnera, takve aktivnosti trenutno nisu realno izvodive.
Palestinska zajednica u Bosni i Hercegovini zahvalna je građanima Bosne i Hercegovine za kontinuiranu solidarnosti, podršku i suosjećanje koje iskazuju prema stanovnicima Pojasa Gaze. U vremenu ogromne humanitarne katastrofe i svakodnevnih stradanja palestinskog naroda, suosjećanje i spremnost ljudi da pomognu posebno su dragocjeni.
- Zbog potpunog okruženja i gotovo nepostojeće mogućnosti ulaska pomoći u Gazu, nema logističkih uvjeta za klanje kurbana i distribuciju mesa unutar Gaze. Oglasi koji obećavaju takvu isporuku, posebno po navedenim cijenama, nemaju vjerodostojno uporište i predstavljaju ozbiljan rizik od zloupotrebe dobre volje i velikodušnosti bosanskohercegovačkih građana - upozorava Palestinska zajednica.
Napominju da je cijena kurbana u Gazi prije izraelske agresije na Pojas Gaze iznosila više od 800 KM, 'kako može biti sad 340 KM kad kilogram mesa košta 130 KM, kilogram brašna košta oko 14 USD (25KM) ako se nađe, a kg šećera oko 20 USD (35KM) i te cijene vrtoglavo rastu svaki dan agresije'.
- Pozivamo sve ljude dobre volje da i dalje pomažu narod Gaze, ali isključivo putem provjerenih i pouzdanih humanitarnih organizacija koje imaju transparentne mehanizme rada i potvrđene mogućnosti dostave pomoći. Nažalost, postoje pojedinci i grupe koji pokušavaju iskoristiti genocid koji se dešava nad palestinskim narodom, za vlastitu finansijsku dobit. Zahvaljujemo svim građanima Bosne i Hercegovine za nesebičnu podršku, ali ih ujedno pozivamo na oprez kako njihova pomoć ne bi završila u rukama onih koji profitiraju na patnji nevinih ljudi. Napominjemo da pratite aktivnosti Palestinske zajednice, putem zvaničnih kanala gdje redovno objavljujemo aktivnosti u saradnji sa partnerima iz Gaze koji kontinuirano rade na dostavi pomoći stanovnicima - ističu iz Palestinske zajednice.
Podsjećaju da akcija za pomoć i dalje traje te da je moguće donirati 3KM pozivanjem humanitarnog telefona broj 090 292 000 (samo za pretplatnike kompanije "BH Telecom"), kao i direktno uplatom na žiro-račun kod BBI Banke, broj računa: 141-311-53200039-07 (primalac Udruženje Palestinska zajednica u BiH, Tabaci 2, Sarajevo - s naznakom 'Pomoć za Palestinu').
Palestinska zajednica u BiH nastavit će raditi na informiranju javnosti, koordinaciji sa zvaničnim humanitarnim kanalima i jačanju mostova solidarnosti između naših naroda - navodi se u saopćenju za javnost koje potpisuje predsjednik Palestinska zajednice u BiH Majed Mmaarouf.
Z.M. (65) i N.H.M. (54), bračni par koji je fizički napao novinarku Nove TV Danku Derifaj i snimatelja Miroslava Bokana, ostaje u istražnom zatvoru još najmanje 30 dana.
Odlučio je to sudija istrage Županijskog suda u Karlovcu, koji je dvojcu odredio pritvor zbog opasnosti od bijega.
Index prenosi da, ako žele na slobodu, moraju platiti kauciju od 15.000 evra po osobi. Sud nije utvrdio opasnost od ponavljanja djela.
Tužilaštvo je, ne otkrivajući identitete, saopštilo da je po primitku krivične prijave koju je podnijela Policijska uprava ličko-senjska ispitalo osumnjičene za počinjenje krivičnog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi.
Navelo je da postoji osnovana sumnja da su primijenili fizičku silu prema dva člana novinarske ekipe i spriječili snimanje reportaže kao i da je muškarac prijetio jednom članu TV ekipe.
Državno tužilaštvo je predložilo sudiji istrage pritvaranje zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i bijega, a sudija je odredio pritvor samo zbog opasnosti od bijega. Oboje osumnjičenih uz hrvatsko imaju i državljanstvo BiH.
Podsjetimo, napad se dogodio tokom snimanja reportaže za emisiju Provjereno o višegodišnjoj devastaciji prirode uz rijeku Unu, na području jednog od najljepših evropskih slapova – Štrbačkog buka.
Novinarsku ekipu na teren su pozvali mještani, zabrinuti jer su Z.M. i N.H.M. zaposjeli javno zemljište, betonirali stijene, rušili prirodne barijere, postavljali rasvjetne stubove i – turistima naplaćivali ulaz na slap.
Napad se dogodio dok su novinarka i snimatelj stajali na javnom parkingu i snimali kadar. Tada su uslijedile salve uvreda, a potom i fizički napad u kojem je N.H.M. je ošamarila Derifaj.
"Spremna sam na sve, ali zabrinuta sam bila u što će to prerasti jer su bili nasilni prema snimatelju, koji je imao svu opremu, kameru... Branili smo jedno drugo", rekla je Derifaj nakon napada.
Napetost je trajala i nakon udarca – naguravanje i vrijeđanje nastavili su se još desetak minuta. Policiju su zvali i napadnuti i napadači. Na snimci objavljenoj nakon incidenta vidi se trenutak šamara.
"Da su rekli 'nemojte snimati', mi ne bismo imali što objaviti, poštovali bismo to. Ali oni ne žele da se o njima piše, a sad se piše još više", dodala je novinarka.
Opisala je i što se događalo nakon napada: "Naguravanje i vrijeđanje trajalo je još deset do 15 minuta. I mi i oni zvali smo policiju. Malo su se smirili tek kad su shvatili da ih snimamo."
Dodala je da su na mjesto incidenta stigla tri policajca, koji su dva i po sata uzimali zapisnik te zatražili od svih da potpišu optužni prijedlog zbog "svađe i tuče", što su ona i Bokan odbili: "Mi se nismo ni svađali ni tukli. Radili smo svoj posao."
Derifaj ističe da je istu temu snimala još 2023. godine i da su o devastaciji obaviještene sve relevantne institucije – ali nitko nije reagovao.
"Zato su nam se ljudi ponovno javili, tražili pomoć", kaže.
Na kraju je poručila: "Duboko se nadam da će ovaj šamar poslužiti barem tome da institucije konačno počnu raditi svoj posao."
Napad je izazvao zgražanje u javnosti i nove pozive institucijama da napokon reaguju na dugogodišnje nelegalne radove na javnoj površini kraj Une, koju ovaj bračni par, kako je izvještavalo Provjereno, tretira kao vlastiti "nacionalni park".
Josip Marić, dječak s Downovim sindromom iz Mostara i član judo kluba Borsa, osvojio je bronzanu medalju na Evropskom Get Together turniru koji je proteklih dana održan u Velikoj Gorici, u organizaciji Evropske judo unije (EJU) i domaćina Judo kluba Fuji.
Na takmičenju koje je okupilo 154 sportista iz evropskih zemalja, učestvovali su takmičari iz Hrvatske, Njemačke, Francuske, Italije, Španije, Holandije, Belgije, Austrije, Poljske, Mađarske, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva.
Turnir je dio EJU-ove inicijative za razvoj inkluzivnog juda i promicanje jednakih prilika za djecu s teškoćama u razvoju.
Josip Marić nastupio je za reprezentaciju Bosne i Hercegovine, dostojno predstavljajući svoju zemlju na ovom značajnom međunarodnom turniru.
Za njega je ovo druga medalja sa službenih evropskih kupova. Nakon što je prošle godine u istoj dvorani osvojio srebro, ovog puta se popeo na postolje s broncom oko vrata – no vrijednost ovog odličja nadilazi sam rezultat.
Marić je u Velikoj Gorici zabilježio dvije uvjerljive pobjede, dok je u preostale dvije borbe poražen tijesno, u iznimno izjednačenim i neizvjesnim mečevima koji su odlučeni tek u samoj završnici.
Njegova borbenost, smirenost i predanost tokom svakog izlaska na tatami privukli su pažnju publike i stručnog štaba, potvrđujući njegovu sportsku zrelost i kontinuitet rezultata na međunarodnoj sceni.
"Josipov nastup ponovno je podsjetio na temeljne vrijednosti sporta – ustrajnost, zajedništvo i poštovanje. Njegova priča nadahnjuje, a njegov put otvara prostor za budućnost inkluzivnog juda u regiji", poručili su iz Judo kluba Borsa.
Evropski Get Together turnir u Velikoj Gorici pokazao je da sport može nadilaziti prepreke, poticati integraciju i stvarati prilike za sve. U takvoj atmosferi, bronza Josipa Marića ima težinu zlata – ne samo kao sportski rezultat, nego i kao snažna poruka društvu.
Jedan od najbogatijih i najuspješnijih ljudi na Balkanu bez sumnje je Hajriz Brčvak čije kompanije u Bosni i Hercegovini upošljavaju više stotina radnika i zarađuju desetine miliona KM godišnje.
Brčvak je rođen u Bijelom Polju u Crnoj Gori, a danas najviše živi u Njemačkoj gdje se nalazi najveći dio njegovog poslovnog carstva, ispričao je za BiznisInfo.ba uposlenik jedne njegove kompanije u Sarajevu.
Riječ je o velikom poduzetniku ali i humanisti koji upravlja MIH Grupacijom, u sklopu koje posluje preko 20 kompanija.
Brčvak je 2011. godine sa jednim vozilom i jednim zaposlenim počeo da izgrađuje optičku infrastrukturu za njemačke internet i kablovke provajdere, a danas MIH Grupacija zapošljava preko 1.600 radnika i posluje u preko 10 zemalja u Evropi i svijetu.
Kompanije u Sarajevu
Njegova kompanija BH Holding Sarajevo ostvarila je prošle godine neto dobit od 29,7 miliona KM po čemu se našla na 15. mjestu najprofitabilnijih firmi u Federaciji BiH, piše BiznisInfo.ba.
BH Holding d.o.o. Sarajevo se bavi projektovanjem optičkih veza, kao i informatičkim inžinjeringom, te uslugama servisne i tehničke podrške. Primarno su orijentisani na njemačko tržište, s tim da imaju planove razvoja na domaćem tržištu ne samo u poslovima optičke infrastrukture, nego i u poslovima projektovanja i gradnje.
U BiH posluje i kompanija MIH BH d.o.o. koja je svoje poslovanje usmjerila u segment uvođenja instalacija grijanja, plina, vode, struje, klimatizacije i ventilacije. Ove dvije kompanije u BiH zapošljavaju više stotina radnika, a rade uglavnom poslove za njemačku firmu unutar grupacije.
Inovacija kao temelj razvoja
Brčvak je jednom ranijom prilikom ispričao kako je izgledao razvojni put kompanije na čijem je čelu. MiH GmbH je, kazao je, osnovana 2011. godine i u to vrijeme su samo izvođeni radovi popločavanja. Dvije godine kasnije je preko prijatelja dobio ponudu da polaže glasfaser kablove kao podizvođač.
– Počeli smo sa radovima na novom zadatku i unaprijed smo razmišljali kako da budemo bolji i postignemo što bolji učinak. U to vrijeme sam primijetio da raketa za probijanje zemlje može služiti i za polaganje kablova duž ulice, a ne samo za priključke na kućama, što nas je znatno razlikovalo po pitanju učinka od ostalih podizvođača – ispričao je jednom ranijom prilikom Brčvak.
Kako kaže, još u to vrijeme bio je prvi koji je raketom počeo polagati paralelno uz ulicu što dotad niko nije niti radio, niti pokušao.
– Iako nismo imali adekvatne mašine, znanje, potreban kapital, konkurisao sam više puta kod njemačkog Glasfasera kao generalni izvođač i više puta bio ismijavan. Ali, kao što svi znamo, samo dragi Bog odlučuje o našim sudbinama i našoj nafaki, i tako je i došlo da dobijem prvi posao kao glavni izvođač – kaže Brčvak.
Već 2018. godine njegova firma je postala najveći proizvođač Glasfaser-priključaka. Biznis se nakon toga stalno razvija a grupacija je rasla.
Kolika je ukupna dobit Brčkvakove poslovne imprenije – nije poznato. No, ako se uzme u obzir činjenida da samo u BiH zarađuje desetine miliona KM godišnje, onda se može nagađati da se ukupna dobiti mjeri stotinama miliona.
Oborio rekord Njemčke i Evrope
Njegova firma MIH Fiber prije dvije godine je oborila rekord u Evropi, jer je za samo 24 sata izgradila je 10 kilometara optičke infrastrukture i na brzu internet mrežu povezala preko 100 korisnika.
Na ovom poduhvatu radilo je oko 300 ljudi, 80 vozila i preko 200 mašina, a to je samo dio sveukupnog kapaciteta Brčvakove kompanije.
Humanitarne akcije
Osim što ima uspješne kompanije u BiH koje upošljavaju stotine ljudi, Brčvak se često odaziva na humanitarne akcije u našoj zemlji.
Između ostalog, sa još jednim biznismenom je donirao 40 automobila porodicama koje su ostale bez vozila nakon poplava koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, tačnije područje Jablanice krajem prošle godine.