Olimpijski odbor dozvolio joj je da se takmiči na ženskom turniru, iako je 2023. dobila zabranu takmičenja na Svjetskom prvenstvu od Međunarodne bokserske asocijacije (IBA) uz objašnjenje da ima XY hromosome i višak testosterona. Zbog toga je mnogi optužuju da je zapravo muškarac.
Mnogima je postalo sporno kako je uopće moguće da se Khelif takmiči na turniru. Puno se pisalo o neravnopravnosti u odnosu snaga nje i protivnica, zaboravljajući pritom dvije stvari. Iza nje je već nastup na Olimpijskim igrama u Tokiju, gdje je nakon pobjede u prvom meču bila poražena u četvrtfinalnoj borbi. Iza nje su i profesionalne borbe s omjerom koji i ne ulijeva strah u kosti.
Nije izgubila borbu od 2022., ali ih je izgubila ukupno devet. Konkretno, njezin omjer pobjeda i poraza na amaterskom nivou iznosi 37:9. Daleko je to od nepobjedivosti, a još dalje pogleda li se samo ono što radi kao profesionalka. Khelif je u Pariz stigla s omjerom 9:5 i dva istaknuta poraza od irskih bokserki Kellie Harrington u četvrtfinalu tokijskih olimpijskih igara i finalu Svjetskog prvenstva 2022. od Amy Broadhurst.
Alžirska ambasadorica UNICEF-a rođena kao djevojčica prije 25 godina u siromašnoj porodici prvo je maštala da će postati fudbalerka. Boks je zavoljela kasnije uprkos protivljenju svog oca, koji je tvrdio da to nije sport kojim bi se djevojke trebale baviti. Index.hr.
KRIJU SVOJE ZLOČINE: Danas sam proglasio generalnog sekretara UN-a Antonia Guterresa personom non grata u Izraelu i zabranio mu ulazak u zemlju. Onaj ko ne može nedvosmisleno da osudi gnusni napad Irana na Izrael, kao što je to učinila skoro svaka zemlja na svijetu, ne zaslužuje da kroči na izraelsko tlo. Prošlog mjeseca članice UN-a su velikom većinom podržale neobavezujući prijedlog kojim se Izrael poziva da prekine svoju skoro šest deceniju dugu okupaciju palestinskih teritorija Zapadne obale.
Manja grupa građana sinoć je na ulicama Sarajeva, tačnije, preko puta Vijećnice slavila nakon napada Irana na Izrael.
Noseći zastave Palestine i Bosne i Hercegovine uzvikivali su “Free, free Palestine”, a nakon toga su u koloni automobila vozili od Vijećnice do Ilidže.
Video sa defileom automobila i sloganima podrške Palestini ubrzo se proširio društvenim mrežama.
Kako saznaje N1, slavlje nije bilo organizovano već je nekoliko osoba, uglavnom iz Turske i Sirije odlučilo na ovaj način podržati napad Irana na Izrael.
Sinoć je Iran napao Izrael sa skoro 200 raketa. Napad se desio nešto prije 20:00 sati.
Izraelska vojska je saopštila sinoć da je napad završen i da povrijeđenih nema. Ovo je bio prvi direktan napad te vrste od aprila. Prema izvještajima, napadi su osveta za izraelske operacije protiv Hezbollaha u Libanu.
شادی مردم بوسنی در خیابانهای سارایوو در پی حمله موشکی موفق ایران به مراکز نظامی رژیم آپارتاید اسرائیل pic.twitter.com/xxaCjrBYqe
Izgradnja još jednog velikog retail parka u Bosni i Hercegovini bliži se kraju, i on bi uskoro trebao biti otvoren.
Riječ je o velikom jednom od najvećih retail, odnosno prodajnih centara u BiH koji je nazvan Doboj City Park, piše BiznisInfo.ba. Očekuje se da ovdje budu otvorene prodavnice brojnih poznatih brendova.
On je dio mreža retail parkova koji niču širom naše države, a u vlasništvu kompanije iz Bijeljine City Mall. Prvi veliki retail park otvoren je u Brčko distriktu. “Brčko City Park” otvoren je na 30.000 m2 – a tom prilikom investitor je najavio ulaganja u gradnju sličnih retail parkova u još tri grada – Zvorniku, Doboju i Istočnom Sarajevu.
U međuvremenu je počela gradnja dva centra, i to u Zvorniku i Doboju. Retail park u Zvorniku u međuvremenu je završen i otvoren, a gradnja onog u Doboju se privodi kraju.
Još nije jasno kada će početi gradnja retail parka u Istočnom Sarajevu.
Ko stoji iza kompanije
Vlasnici firme “City Mall” Bijeljina su Dragan Stanojlović i firma “Sloboprom's” iz Brčkog, u podjednakom iznosu. Vlasnik firme “Sloboprom's Brčko” je firma “Sloboprom” Lončari, čiji je, pak, vlasnik Slobodan Ćurčić.
“Sloboprom” sam za sebe ima nekoliko tržnih centara i hotela u RS-u i Brčko distriktu. Osim toga, ova firma je trgovački lider u oblastima veleprodaje i maloprodaje bijele tehnike i peći na čvrsto gorivo.
Brad Pitt u novom filmu psuje na hrvatskom, bosanskom ili na srpskom jer je riječ o psovki omiljenoj u svim zemljama bivše Jugoslavije.
"P..ku materinu", govori Pitt Georgeu Clooneyju u novoj komediji Wolfs gdje glume s hrvatskim glumcem Zlatkom Burićem, koji je nedavno proglašen i najboljim europskim glumcem. Trenutak možete vidjeti nakon 2:15 u traileru, kada Clooney upita Pitta "ko je dovraga on".
Prije Pitta i Burić izgovara psovku koju će razumjeti svi stanovnici zemalja bivše Jugoslavije: "Oladite, je..m vam!"
Film, koji je nastao u produkciji Applea, premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji. Zanimljivo je da je potvrđen nastavak filma i prije nego što je prvi dio uopće prikazan.
https://www.youtube.com/watch?v=WeygrpxFSGw
U originalu radnja prati Jacka (George Clooney), profesionalnog kriminalca čija je zadaća prikriti zločin visokog profila. No kada se na mjestu zločina pojavi Nick (Brad Pitt), koji je angažiran za isti posao, ovi vukovi samotnjaci moraju udružiti snage kako bi riješili problem. Burić u filmu glumi hrvatskog mafijaša Dimitrija (malo su pomiješali Balkan i Rusiju, ali nema veze).
Film je režirao Jon Watts. Clooney i Pitt imaju odličnu kemiju ispred kamera, a zadnji put su surađivali 2008. godine, kada su se pojavili u filmu Spaliti nakon čitanja (Burn After Reading). Zajedno su glumili i u tri nastavka franšize Oceanovih jedanaest (Ocean’s Eleven).
Pitt i Clooney su bili plaćeni po 35 miliona američkih dolara za ovaj film, dok je redatelj Jon Watts, koji iza sebe ima niz blockbustera, dobio 15 miliona dolara.
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.
