Beograd, nekadašnji značajan centar Osmanskog carstva, bio je dom za oko 270 džamija, većinom smještenih u dijelovima Dorćola i oko beogradske tvrđave. Ove džamije bile su sastavni dio kulturnog i arhitektonskog pejzaža Beograda. Na mjestu današnje Narodne skupštine nalazila se Batal džamija, poznata po svojoj monumentalnosti, a korištena je kao štala prije nego što je srušena. Lučka džamija, koja je bila smještena u blizini današnjeg Brankovog mosta, predstavljala je još jedno svjedočanstvo osmanskog prisustva, ali je, poput mnogih drugih, nestala nakon povlačenja Osmanlija i sticanja nezavisnosti Srbije.
Prostor na kojem su nekada stajale ove džamije danas je ispunjen modernim građevinama i saobraćajnicama. Tokom različitih perioda urbanističkog preuređenja, mnoge od njih su srušene ili preuređene u druge objekte, gotovo izbrisavši tragove islamskog naslijeđa u glavnom gradu.
Bajrakli džamija – jedini preostali svjedok
Danas je Bajrakli džamija jedina aktivna džamija u Beogradu, simbolično podsjećajući na islamsku prošlost grada. Iako još uvijek služi kao mjesto molitve, njezin status u modernom Beogradu nosi određena ograničenja. Naime, ezan, poziv na molitvu, ne odjekuje s njenog minareta kao nekada. Razlog za to leži u urbanističkim ograničenjima i regulacijama, koje, prema vlastima, osiguravaju suživot u multikonfesionalnom Beogradu.
Kultura nestalih džamija i zaboravljeni dijelovi historije
Bajrakli džamija ostaje čuvar dijela beogradske historije koju mnogi prolaznici možda i ne primijete. Džamije koje su nekada krasile Beograd nisu bile samo mjesta molitve, već i društvene institucije – mjesta okupljanja, obrazovanja i kulturnih aktivnosti. Sa svakom srušenom džamijom nestao je i dio kulture, tradicije i identiteta koji su vijekovima oblikovali ovaj grad.
Nestanak ovih džamija pokreće pitanje očuvanja kulturnog naslijeđa i važnosti tolerancije prema različitim kulturama koje su nekada bile sastavni dio života u Beogradu. Bajrakli džamija, iako sama među građevinama koje svjedoče nekim drugačijim vremenima, ostaje ponosni svjedok multikonfesionalne prošlosti Beograda.
Vijeće sigurnosti UN-a pozvalo je u srijedu Izrael da poništi odluku o zabrani rada agencije Ujedinjenih naroda koja je desetljećima pružala "vitalne" usluge palestinskim izbjeglicama
Tiktokerica Katarina Bačurin je nedavno posjetila Švedsku, a kada se vratila kući u Hrvatsku, nije mogla da sakrije svoje iznenađenje nekim stvarima koje su u Švedskoj normalne, a kod nas nezamislive.
Katarina je u Švedsku otišla da posjeti svog momka, ali nije mogla da ostane imuna na stvari koje Skandinavci praktikuju.
Tako iznenađena, Katarina je odlučila da snimi TikTok video u kojem je pobrojala sve stvari koje su je dojmile.
Prva stvar koja joj je bila čudna je to da u kafićima uopće nemate konobara, nego idete sami do šanka i poslužujete se.
"Najviše mi fali obična kafa sa mlijekom, a oni to u Švedskoj nemaju već imaju samo caffe late, što su u suštini tri kapljice kafe i gomila mlijeka", rekla je Katarina.
Pored ovoga dojmilo je to što su skoro sva vrata na senzor. Skoro da i nema vrata koja se otvaraju normalno. Pored vrata je šokirala činjenica da nema odvojenog muškog i ženskog toaleta, nego su svi zajednički.
Nevjerovatan joj je bio i saobraćaj jer pješaci iskaču sa svih strana i vozačima je zbog toga potrebna velika koncentracija.
"Ovdje ljudi prelaze ulicu gdje god žele i to ne nervira vozače kao kod nas", istakla je Katarina.
Najviše joj se dopalo to što je gradski prevoz tačan u minutu. Ne kasni nikako. Posebno je pohvalno što u autobusima i tramvajima imate posebno označena mjesta za starije ljude.
Zaključila je sa tim što je istakla da se ne plaća ništa gotovinom, sve ide kroz karticu što i nije neobično jer je to praksa u većini zapadnih zemalja. "Trgovine imaju uređaje sa kojim samostalno skenirate sve šta ste uzeli i posebno je to što vam niko na izlazu ne provjerava kesu. Dakle, sve rade na povjerenje", zaključila je Katarina.
Posljednje prognoze pokazuje da će Evropa 4. novembra doživjeti prvi snažan hladni udar s naglim padom temperature i mogućim snježnim oborinama na niskim visinama.
Međutim, ono što očekuje Evropu u decembru i tokom cijele zime moglo bi biti daleko značajnije, prenosi Dnevno.hr.
Italijanski meteorolozi najavljuju da će nadolazeća zima biti jedna od najhladnijih u posljednjih 65 godina, s rekordno niskim temperaturama i ozbiljnim vremenskim promjenama.
Stručnjaci ističu i utjecaj klimatskog fenomena La Niña te promjene u stratosferskoj dinamici, čime se dodatno potvrđuje mogućnost zimske sezone s izuzetno niskim temperaturama.
Prema najavama, decembar bi mogao postati najhladniji mjesec u Italiji u posljednjih nekoliko decenija. Iako prognoze uvijek uključuju mogućnost promjena, predviđa se da će barometarski uvjeti preuzeti trend zahlađenja ne samo za Italiju već i za cijelu Evropu. Na hladan početak zime snažno utječe nedavni fenomen „ESE Cold“ koji je krajem septembra prouzrokovao znatno stratosfersko hlađenje.
Moguća ekstremna hladnoća
Ova promjena u stratosferi utjecala je i na dinamiku troposfere, iako je učinak bio slabiji od očekivanog prema dosadašnjim znanstvenim uzorcima. Troposfera, naime, nije u potpunosti reagovala na hlađenje „odozgo,“ no znakovi klimatskog „uravnoteženja“ ukazuju na daljnje promjene.
Meteorološki stručnjaci također prate pokazatelje snažnog stratosferskog zatopljenja, što bi moglo dovesti do značajnog povratnog utjecaja na troposferu. Modeli ukazuju na mogući „MMW“ – Major Midwinter Warming – odnosno snažno zimsko zagrijavanje koje bi moglo destabilizirati polarni vrtlog i prouzročiti razne atmosferske posljedice. Iako samo stratosfersko zagrijavanje neće biti dovoljno za dolazak ekstremne hladnoće, mogući pomaci u poziciji polarnog vrtloga mogli bi dodatno pridonijeti zimskoj dinamici.
Dakle, što nam donosi decembar? Prema trenutnim najavama, izuzetno hladne uvjete i mogućnost “hemisferskog preokreta” u temperaturnim trendovima diljem Evrope. U svakom slučaju, ljubitelji zime imaju razloga za optimizam, dok stručnjaci nastavljaju pratiti pokazatelje i kretanja u stratosferi i troposferi, najavljujući zimu koja bi mogla podsjetiti na neka prošla, hladnija vremena.
U današnje vrijeme, moderne tehnologije hrane kombiniraju različite tehnike obrade poput termičke obrade, soljenja, dimljenja i zaštite atmosfere kako bi se produžili rokovi trajanja proizvoda. Iako su ove metode korisne za očuvanje hrane, postavljaju se i brojna pitanja o njihovoj sigurnosti i kvaliteti.
Jedan od najnovijih skandala odnosi se na kuhana pačja jaja, čiji je rok trajanja bio postavljen do 2026. godine. Ova jaja povučena su s tržišta zbog visokog sadržaja antibiotika, što ukazuje na moguće neispravne prakse u proizvodnji. Dok znanstvene studije sugeriraju da se soljenjem i kuhanjem može produžiti rok trajanja do šest mjeseci, dvogodišnji rok postavlja sumnju o kvaliteti i sigurnosti proizvoda.
Prekomjerna obrada može promijeniti fizikalno-hemijske osobine hrane, a radijacija koja se koristi u procesu konzerviranja često nije jasno naznačena na deklaracijama, javlja Večernji list.
Dodatno, tehnologije koje koriste pakiranje u zaštićenoj atmosferi i aditive poput askorbinske kiseline i nitrata pomažu u očuvanju boje i sprječavanju rasta bakterija. Međutim, postoji rizik od prekomjerne primjene aditiva koji mogu negativno utjecati na nutritivnu vrijednost hrane.
S obzirom na to da se mnoge namirnice, posebno one iz uvoza, moraju dodatno prerađivati kako bi preživjele duga putovanja, lokalne svježe namirnice predstavljaju bolji izbor. U Hrvatskoj, povrće i voće često su tretirani pesticidima, čija je prisutnost na deklaracijama zakonski obavezna u trgovačkim lancima, ali nije na tržnicama, što stvara dodatnu zabrinutost među potrošačima.
U kontekstu sigurnosti hrane, važno je poticati transparentnost i obavezno označavanje svih sastojaka i tretmana kako bi potrošači imali potpunu sliku o onome što konzumiraju. Na kraju, svježe namirnice iz lokalnog uzgoja i kratkih lanaca opskrbe ostaju najbolji izbor za zdravlje i sigurnost potrošača.