Nogometaši Sarajeva večeras su u prvom meču drugog pretkola Konferencijske lige remizirali sa Spartakom iz Trnave rezultatom 0:0, nakon što su promašili brojne kolosalne prilike na ovoj utakmici.
Turbulentno je bilo na početku utakmice jer je u 3. minuti već prijetio Spartak, a šut Milkoviča glavom sa sedam-osam metara ide malo pored stative gola Sarajeva.
Već u narednom napadu prijeti i Sarajevo. Kyeremeh je zaobišao golmana gostiju i šutirao prema nebranjenoj mreži, a s gol-crte loptu izbija jedan defanzivac Spartaka.
Nakratko je nakon toga opao tempo utakmice, ali sredinom poluvremena ponovo smo počeli gledati uzbuđenja na Koševu, gdje se večeras okupilo preko 25.000 gledalaca.
U 22. minuti je Kyeremeh probio po desnoj strani i odličnom povratnom loptom pronašao usamljenog Čatakovića, ali njegov užasan prijem je upropastio napad Bordo tima.
Uslijedili su nestvarni promašaji Kyeremeha i Čatakovića. Prvi je pogodio stativu praznog gola nakon nevjerovatne greške istrčalog golmana Frelina, a potom na gol-crti šut Čatakovića zaustavlja Koša.
Frelin je u 38. minuti izvodio nove “akrobacije” i stvorio je još jednu šansu za Sarajevo, ali uspio se iskupiti i odbraniti zicer Guliashviliju.
Nastavak utakmice prvo je donio šansu Azange za Spartak, ali njegov šut je izblokiran nakon što je loptu prethodno boksovao golman Rockov.
U 58. minuti je prijetilo Sarajevo. Kyeremeh je uhvatio sjajan volej nakon gužve u šesnaestercu Spartaka, ali poslao je loptu pored gola.
Potom Čataković za pola koraka kasni na ubačaj Durakovića iz slobodnjaka, a onda Guliashvili s 20 metara šutira preko gola.
Nakon toga je Sarajevo nastavilo kontrolisati igru u potpunosti, ali teško je stvaralo šanse pred dobro postavljenom odbranom Spartaka.
Tako je do kraja ostalo 0:0 te će s tim rezultatom Sarajevo otputovati na revanš u Slovačku.
Revanš utakmica se igra naredne srijede u Trnavi, a počinje u 20:30 sati.
Jučer nas je u 44. godini života zauvijek napustila Mersiha Branković (rođena Pirić).
Mersiha se dugo borila sa opakom bolešću, a nedavno je na društvenim mrežama objavljen apel za darivanje krvi za ovu Tuzlanku.
Njenu smrt je potvrdio i njen prijatelj Mirza Mustafagić.
“Draga Mersiha… lavice naša. Hvala ti što si se borila i bila dostojanstvena u svojoj borbi do kraja. Zauvijek ćemo te pamtiti po tvom osmijehu i optimizmu. Odmori se… Uh… teško je”, napisao je poznati bh. influenser.
Posljednji ispraćaj obavit će se u subotu 14. decembra ispred Komemorativnog centra Tuzla. Ukop je na gradskom groblju Trnovac.
Neradna nedjelja za trgovce u FBiH i dalje izaziva polemike, a nakon Orašja, koje je zvanično zatražilo da bude izuzeto iz ove odluke, o njoj će sljedeće sedmice biti razgovarano i u Maglaju.
U posjedu "Nezavisnih novina" je Odluka o prijedlogu radnog vremena prodajnih objekata na teritoriju grada Orašja, koju je usvojio lokalni parlament, a za nju je glasao 21 od 22 vijećnika, koliko ih je bilo na sjednici.
Tom odlukom je Orašje zatražilo od Vlade Federacije da trgovinama u ovom gradu dozvole rad nedjeljom, obrazlažući to time da imaju specifičan geografski položaj u FBiH.
U odluci se navodi da će primjena spornog člana Zakona o unutrašnjoj trgovini, a kojim je u FBiH zabranjen rad trgovinama nedjeljom, u Orašju rezultirati problemima u poslovanju trgovina, "te će doći do pada prihoda i zaposlenosti, što će za posljedicu imati i umanjenje prihoda u budžetu grada Orašja, dok će se kod susjeda iz okruženja desiti upravo suprotno - porašće prihodi i zaposlenost".
"Orašje je teritorijalno izdvojeno od ostalih dijelova FBiH kojoj pripada, te se nalazi u okruženju i direktno graniči s Republikom Srpskom, Brčko distriktom i Hrvatskom. S obzirom na to da privredni subjekti iz trgovinske djelatnosti na svim susjednim administrativnim cjelinama rade cijelu godinu i bez ograničenja, primjena ovakvog Zakona o unutrašnjoj trgovini, jedino Orašje, odnosno njegove poslovne subjekte, dovodi u neravnopravan položaj. Ovakvu situaciju nema nijedna lokalna zajednica na teritoriji cijele FBiH", navodi se, uz ostalo, u odluci.
To što su vijećnici u Orašju usvojili proslijedili su Vladi FBiH. Povratne informacije još nema.
"Vrlo je jednostavno obrazloženje… Pogledajte nas na karti gdje se nalazimo. Hrvatska je preko Save i kod njih minimalno jedan ili dva šoping-centra rade. U Republici Srpskoj svi rade. U Brčko distriktu takođe. Dakle, svi u okruženju rade, samo mi ne. A trgovački sektor nam je, nažalost, najrazvijenija gospodarska grana upravo zato što smo na takvoj lokaciji", rekao je za "Nezavisne novine" Stanko Vincetić, predsjednik Gradskog vijeća Orašje.
Svi su deklarativno, pa i Vincetić, za neradnu nedjelju, ali se, dodaje on, svi moraju staviti u jednak položaj.
"Ja se zalažem za puno veće poštivanje radničkih prava i stavljanje svih radnika u isti položaj. A puno veći problem je zemljopisni položaj, gdje u okruženju svi rade osim nas. Mi smo reagirali, iznijeli svoj stav i proslijedili ga Vladi FBiH. Na njima je da odluče hoće li to prihvatiti ili ne. Na to ne možemo utjecati", kaže Vincetić.
Dok u Orašju čekaju odgovor iz Sarajeva, opština Maglaj organizuje sastanak u vezi sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini u FBiH, koji zabranjuje rad trgovinskih radnji nedjeljom.
Pozvani su na ovaj sastanak, predviđen za 18. decembar, svi vlasnici trgovačkih radnji i pravna lica koja obavljaju trgovinsku djelatnost, kako bi izložili svoje stavove i prijedloge.
"Mi smo imali već nekoliko zahtjeva i razgovora sa našim malim privrednicima na području opštine Maglaj, vlasnicima trgovina i tako dalje. I onda smo odlučili da obavimo širi razgovor, da se konsultujemo sa svim privrednicima koji rade ovdje, kako bismo pripremili kvalitetnu informaciju za Općinsko vijeće", rekao je za "Nezavisne novine" Maid Suljaković, načelnik opštine Maglaj.
On je rekao da se još ne zna šta ovaj razgovor može da izrodi.
"Ono što želimo jeste da čujemo njihov stav i onda da tu informaciju dostavimo do Općinskog vijeća", istakao je Suljaković.
Osporavani član zakona stupio je, podsjetimo, na snagu sredinom novembra 2024. godine, a lokalne zajednice imaju mogućnost da zatraže izuzeće od zabrane rada nedjeljom. Ipak, konačnu odluku o tome donosi Vlada FBiH. Prva neradna nedjelja za prodajne objekte u FBiH bila je 17. novembra.
Policijski službenici Uprave policije MUP TK-a, Sektor kriminalističke policije, istražitelji Odsjeka za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga su juče, provodeći aktivnosti na suzbijanju i sprečavanj...
Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine investirati preko 2,1 milijadu KM u nove projekte, odnosno postrojenja za proizvodnju električne energije. Osim gradnje novih objekata, EP BiH planira i otkup projekata koji već rade ili su u fazi razvoja.
Ovo se navodi u prijedlogu Plana poslovanja Elektroprivrede BiH za period 2025-2027. godine u koji je BiznisInfo.ba imao uvid.
U dokumentu se navodi i će biti “krajnje nužno” postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom.
Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u naredne tri godine, na bazi planskih projekcija i pretpostavki.
Planirano je i značajno zaduživanje kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija, kako bi se zatvorila finansijska konstrukcija za ulaganja u planskom periodu, koja dosežu iznos od preko 2,1 milijardi KM, s tim da se pojedini projekti protežu i na godine nakon isteka planskog perioda, odnosno nakon 2027.
Izvjesno je da će većina potrebnih finansijskih sredstava, posebno za projekte u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, morati biti obezbjeđena iz eksternih izvora, što će dovesti do znatno većeg nivoa zaduženosti Društva u odnosu na trenutni nivo, piše BiznisInfo.ba.
Obzirom da je godinama prisutna niska stopa rentabilnosti na koju je najveći uticaj imao efekat kapitalnih ulaganja i finansiranja poslovanja ZD rudnika uglja putem dugoročnih pozajmica, posljedice koje u ovom i u narednom planskom periodu prate Društvo su između ostaloga i nedovoljna akumulirana novčana sredstva neophodna za vlastita kapitalna ulaganja.
Planom je predviđen početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje dvije vjetroelektrane i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i dio vlastitih sredstva.
Predviđeno je da u toku planskog perioda, dakle u naredne tri godine, počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana.
U skladu sa raspoloživim mogućnostima i planovima prestrukturiranja rudnika, nastavit će se i sa investiranjem u rudnike uglja u sastavu Koncerna EP BiH, kako bi se obezbijedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana, ne samo u planskom periodu nego i u preostalom periodu rada pojedinih blokova.
U skladu sa strateškim ciljem EP BiH da se značajno poveća udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana.
Osim toga, planiraju se aktivnosti i ulaganja u već identifikovane projekte solarne energije što je prepoznato kao razvojna šansa. U tom kontekstu planirana je i izgradnja krovnih fotonaponskih elektrana na vlastitim objektima EP BiH. Prvi pilot projekat izgradnje krovne fotonaponske elektrane 10 kW s baterijskom jedinicom za pohranu energije 10 kWh na jednom objektu EP BiH je pripremljen i ugovoren, i njegovo puštanje u pogon se očekuje u prvom kvartalu 2025. godine.
Također, predviđen je i početak pružanja ESCO usluga za izgradnju fotonaponskih elektrana kod kupaca na javnom snabdijevanju, što će omogućiti nove kWh zelene električne energije u mreži EP BiH. Prva ovakva ESCO usluga je već ugovorena sa jednom lokalnom zajednicom za fotonaponsku elektranu 80 kW na sportskoj dvorani, s očekivanom izgradnjom i puštanjem u pogon do kraja 2025. godine.
Ovaj plan predviđa značajna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata, te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom velikog broja FNE na više perspektivnih lokacija na rudničkim površinama i zemljištu u vlasništvu EP BiH, kao i krovnih FNE na vlastitim objektima EP BiH te kod kupaca EP BiH.
Prihodi od prodaje električne energije krajnjim kupcima (javna usluga snabdijevanja električnom energijom i ostale vrste snabdijevanja) planirani su na osnovu EEB-a, te pretpostavke o izmjeni akata kojima se definišu prodajne cijene za krajnje kupce. Aktima o prodajnim cijenama za krajnje kupce koji bi se trebali primjenjivati u narednom periodu nastoji se očuvati pozicija dominantnog snabdjevača.
S obzirom na konstantni rast troškova energije distributivnih gubitaka, sistemske usluge i naknade za rad NOS-a BiH u prethodnim godinama, krajem 2024. godine ili početkom 2025. godine se očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi visine cijene mrežarine po svim kategorijama kupaca.
Imajući u vidu dužinu trajanja tarifnog postupka, stupanje na snagu ovog povećanja očekuje se krajem 2025. godine ili početkom 2026. godine.
Planom se daje zadatak Upravi i Nadzornom odboru EP BiH da kroz politiku određivanja prodajnih cijena i drugih uslova prodaje za krajnje kupce u okviru aktivnosti ugovaranja prodaje nađu prihvatljiv balans između:
potrebe dugoročne održivosti i stabilnosti poslovanja EP BiH i Koncerna EP BiH uvažavajući globalnu energetsku tranziciju ka dekarboniziranoj ekonomiji
potrebe da se sačuva likvidnost Društva na kratkoročnom i dugoročnom nivou
potrebe da se građanima i privrednim subjektima obezbjedi stabilno snabdijevanje električnom energijom.
Očekuje se i planira racionalno i efikasno poslovanje uz ostvarenje dobiti koja treba biti osnov za finansiranje ulaganja i prestrukturiranja koja stoje pred Društvom u narednom periodu, što podrazumijeva i njegova zavisna društva. Pored rasta profitabilnosti, Društvu će biti nužno i poboljšanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti, kako bi se mogla realizovati ulaganja iz vlastitih izvora kao i obezbjediti servisiranje već aktivnih kredita i kredita koji će biti ugovoreni i aktivni u planskom periodu, u svrhu realizacije investicija.
Postojeći i potencijalni kreditori će analizirati gotovinske tokove Društva i Koncerna kao jednu od ključnih podloga za odobrenje kreditnih aranžmana.
– Veoma je bitno kupcima i javnosti predstaviti da je postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom, krajnje nužno, ukoliko želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih – navodi se u dokumentu.
Sigurno je da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje naknade i troškove.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i EP BiH moraju pokazati i dokazati spremnost da smanje emisije CO2, shodno globalnim trendovima, a što će biti konkretizovano kroz Nacionalni energetski i klimatski plan BiH (NECP BiH), koji je trenutno u fazi usvajanja, zaključuje se.
Tri naredne godine poslovat će se pozitivno
Inače, planom se projenjuje da će operativni prihod kompanije ove godine biti milijardu i 213 miliona KM. Za narednu godinu planiran je operativni prihod od milijardu i 475 miliona, potom milijardu i 372 te u konačnici milijardu i 348 miliona KM 2027. godine.
Preduzeće će ove godine imati gubitak od 21,2 miliona KM, što je znatno manje od 327 miliona iz prošle godine. Gubitak za ovu godinu i ne zvuči tako dramatično, s obzirom da smo cijele godine slušali alarmentne vijesti od padu izvoza električne energije.
Već naredne godine planirana je dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, potom godinu iza toga 4,7 miliona, te u konačnici 2027. godine 2 miliona maraka dobiti prije poreza.
Vlastita ulaganja od 453,8 miliona KM, krediti 853 miliona KM
Ukupni investicioni plan u trogodišnjem periodu iznosi 2,12 milijardi KM, prije svega za potrebe kapitalnih ulaganja u nove i zamjenske proizvodne objekte. Osim vlastitih sredstava u iznosu od 453,8 miliona KM, planirano je da se dodatna sredstva obezbijede iz kredita u iznosu od 853 miliona KM, od kojih za podizanje energetske efikasnosti elektrodistributivnih objekata 29,1 miliona KM i rehabilitaciju HE Salakovac 24 miliona KM, te donacija u iznosu od 11 miliona KM.
Tokom planskih godina, zavisno od sticanja uslova za realizaciju pojedinih projekata, donosiće se odluke o novim izvorima finansiranja ili revidiranju planova.
Da bi se realizovala planirana ulaganja potrebno je pored navedenih sredstava, obezbijediti i nedostajuća sredstva u iznosu od 797,3 miliona KM.
U Tobutu kod Lopara danas prije podne došlo je do pucnjave i ranjavanja iz vatrenog oružuja. Kako nezvanično saznaje Glas, ranjeno je maloljetno lice, a policija trenutno traga za napadačem. Više info...
![Pinterest](https://pinterest.com/pin/create/button/?url=https://bihvijesti.ba/sarajevo-pred-blizu-30-000-navijaca-remiziralo-sa-spartakom-odluka-pada-u-trnavi/&media=https://bihvijesti.ba/wp-content/uploads/2024/07/sarajevo-pred-blizu-30-000-navijaca-remiziralo-sa-spartakom-odluka-pada-u-trnavi.jpg&description=Nogometaši Sarajeva večeras su u prvom meču drugog pretkola Konferencijske lige remizirali sa Spartakom iz Trnave rezultatom 0:0, nakon što su promašili brojne kolosalne prilike na ovoj utakmici. Turbulentno je bilo na početku utakmice jer je u 3. minuti već prijetio Spartak, a šut Milkoviča glavom sa sedam-osam metara ide malo pored stative gola Sarajeva. Već u narednom napadu prijeti i Sarajevo. Kyeremeh je zaobišao golmana gostiju i šutirao prema nebranjenoj mreži, a s gol-crte loptu izbija jedan defanzivac Spartaka. Nakratko je nakon toga opao tempo utakmice, ali sredinom poluvremena ponovo smo počeli gledati uzbuđenja na Koševu, gdje se večeras okupilo preko 25.000 gledalaca. U 22. minuti je Kyeremeh probio po desnoj strani i odličnom povratnom loptom pronašao usamljenog Čatakovića, ali njegov užasan prijem je upropastio napad Bordo tima. Uslijedili su nestvarni promašaji Kyeremeha i Čatakovića. Prvi je pogodio stativu praznog gola nakon nevjerovatne greške istrčalog golmana Frelina, a potom na gol-crti šut Čatakovića zaustavlja Koša. Frelin je u 38. minuti izvodio nove "akrobacije" i stvorio je još jednu šansu za Sarajevo, ali uspio se iskupiti i odbraniti zicer Guliashviliju. Nastavak utakmice prvo je donio šansu Azange za Spartak, ali njegov šut je izblokiran nakon što je loptu prethodno boksovao golman Rockov. U 58. minuti je prijetilo Sarajevo. Kyeremeh je uhvatio sjajan volej nakon gužve u šesnaestercu Spartaka, ali poslao je loptu pored gola. Potom Čataković za pola koraka kasni na ubačaj Durakovića iz slobodnjaka, a onda Guliashvili s 20 metara šutira preko gola. Nakon toga je Sarajevo nastavilo kontrolisati igru u potpunosti, ali teško je stvaralo šanse pred dobro postavljenom odbranom Spartaka. Tako je do kraja ostalo 0:0 te će s tim rezultatom Sarajevo otputovati na revanš u Slovačku. Revanš utakmica se igra naredne srijede u Trnavi, a počinje u 20:30 sati. Rezultat: Sarajevo - Spartak 0:0 Objava Sarajevo pred blizu 30.000 navijača remiziralo sa Spartakom: Odluka pada u Trnavi! pojavila se prvi puta na PressMedia.){kind=link}