2 C
Sarajevo
Petak, 13 prosinca, 2024

Separator za trombocite u Brčkom plaćen 150.000 KM, a nijednom nije upotrebljen

Oboljeli od malignih oboljenja iz Brčkog, kojima su potrebni trombociti, više od pola godine čekaju da se počne koristiti separator za trombocite. Kako kaže izvor eTrafike, menadžment Zdravstvenog centra nabavio je separator na insistiranje šefa Odsjeka za transfuziju krvi, doktora Samira Pandura, a nabavka je koštala oko 150.000 KM.

Piše: eTrafika; Naslovna fotografija: Omar Tursić – Fotobaza.ba

Naš izvor, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je razlog cjelokupnog problema taj što dr Pandur sebi želi da vrati pripravnost  preko separatora. U proceduri se traži pripravni specijalista transfuzijske medicine.

„Da bi počeo sa radom (separator) jer su tehničari prošli i edukaciju, mora se usvojiti procedura da bi ga mogli koristiti. Međutim, dr Pandur koristi priliku da preko tog aparata vrati sebi pripravnost jer je u proceduri naveo da Odsjek za transfuziju mora da ima pripravnog ljekara kako bi aparat mogao da radi tj. da on bude tu da nadgleda davaoca, što je van pameti. Inače pregled davalaca radi doktor medicine bez ikakve specijalizacije. Prijem davalaca je od 07.30 do 14.45 časova, nikad se ne primaju davaoci poslije redovnog radnog vremena. Druga stvar, trombociti nisu hitni, što znači ne moraju se odmah primiti za razliku od eritrocita kada pacijenti obilno krvare“, objašnjava naš izvor.

Jednostavnije rečeno, pripravnost podrazumijeva dostupnost ljekara u bilo kojem trenutku i van radnog vremena, za šta se dobija novčana naknada.

„Mjesecima se radilo bez njegove pripravnosti, doduše godinama unazad, to znaju svi zaposlenici bolnice“, dodao je naš izvor.

Da separator još nije u funkciji, ali i da se traži vraćanje pripravnosti, potvrdio je i sam doktor Pandur. Telefonski nam je rekao da je istina da se traži pripravnost doktora transfuziologa i da je tako u svim bolnicama i domovima zdravlja.

„Istina je da separator nije počeo sa radom. Kada će, ne znam. Potrebno je usvojiti proceduru u kojoj se traži i moje vraćanje pripravnosti, a vidjećemo da li će biti odobreno. Tehničari su prošli obuke kako da rade aparatom. Treba se usvojiti i novi cjenovnik, čekamo i repromaterijale“, prokomentarisao je kratko dr Pandur.

Na pitanje kolika će biti novčana naknada na godišnjem nivou ukoliko dobije pripravnost, rekao je da ne zna jer se cjenovnik nedavno mijenjao.

Zavod za transfuzijsku medicinu Republike Srpske pojasnio nam je da domovi zdravlja i bolnice u RS nemaju odjele transfuzije.

„Zavod ima organizacione jedinice u deset gradova i opština gdje koriste prostorije u sklopu bolnica. Organizovana je pripravnost, a iznos novčane naknade obračunava se u skladu sa pozitivnim pravnim propisima i zavisi od perioda koliko je ljekar proveo u pripravnosti“, rekli su.

S druge strane, Zavod za transfuzijsku medicinu Federacije BiH nam nije poslao odgovor na pitanje koje smo postavili. Iako smo ih zvali telefonski, rekli su da pošaljemo imejl i da ćemo dobiti tražene informacije. Međutim, iako su poslali odgovor, taj odgovor se nije odnosio na naše pitanje, jer su samo naveli naziv pravilnika po kojem su dužni da rade transfuzijski centri i odjeljenja za transfuziju.

Čemu služi separator?

Foto: Dalibor Kovačević – Fotobaza.ba

Separator za trombocite je aparat koji služi za bržu pripremu trombocita za pacijente koji imaju maligna oboljenja (oni ih uglavnom primaju). Jedna doza izdvojenih trombocita preko separatora zamjenjuje šest do osam doza trombocita izdvojenih klasičnim postupkom odvajanja tj. jedan davalac zamjenjuje šest do osam davalaca, što je u suštini od velikog značaja kada se traže trombociti za nekog pacijenta sa Rh negativnim faktorom.

Osobe koje žele darivati krv na ovaj način moraju biti jednako zdravi kao i oni koji daju punu krv, a njihovo zdravstveno stanje se provjerava na pregledu. Brojni su uslovi koje je potrebno ispuniti prije darivanja. Potencijalni darivaoci ne smiju biti bolesni ili prehlađeni, niti uzimati antibiotike najmanje tri sedmice prije trobafereze. Osoba ne smije biti operisana, mora proći šest mjeseci do godinu dana od operacije, ne smije biti tetovirana, ne smije imati visok niti nizak pritisak, mora joj biti dobar hemoglobin.

Dobra strana ove priče, kada je riječ o primanju trombocita, je ta što velikih posljedica po pacijente nema, jer se trombociti ne moraju primiti odmah što dosta olakšava i daje vremena da se prikupi dovoljna količina na  klasičan način.

Kontaktirali smo generalnog direktora Zdravstvenog centra Brčko Emira Osmanovića, 6. juna, pitajući zašto separator još uvijek nije pušten u rad. Kratko je rekao da o tome ne može telefonski i da se javimo imejlom. Isti dan smo poslali upit njegovom portparolu Seadu Šadiću. S obzirom na to da odgovor nije stigao, ponovo smo ih kontaktirali dva puta 19. juna. Umjesto odgovora na službeni imejl, Šadić se javio privatnom porukom urednici eTrafike, Vanji Stokić, putem Fejsbuka, napisavši da je već neko vrijeme na bolovanju i da upit pošaljemo na imejl bolnice. Odgovor ni na taj upit još uvijek nije stigao.

U međuvremenu, urednica eTrafike je zvala i direktora Osmanovića. Nakon što se nije javio na poziv, poslala je poruku da pita zašto još uvijek nismo dobili odgovore, ali ni na poruku nije odgovorio. Iako smo se pozvali na Zakon o slobodi pristupa informacijama, prema kojem su dužni da dostave tražene informacije, odgovore još uvijek nismo dobili.

Brčaci donedavno nisu mogli tražiti ni određivanje krvne grupe koja se određuje preko drugog aparata, jer nisu imali doktora specijalistu transfuzijske medicine koji bi potpisivao nalaze. Zbog toga su pacijenti, kojima je npr. zbog operacije ili iz nekog drugog  razloga bila neophodna potvrda krvne grupe, bili primorani da to učine u privatnim ordinacijama. U nemogućnost određivanja krvne grupe uvjerili smo se i sami. Tada nam je rečeno da određivanje krvne grupe nije moguće jer se doktor nalazi na bolovanju i nije poznato kada će se vratiti, te da nalaz nema ko da potpiše i da je najbolje da ponovo nazovemo prije dolaska. U međuvremenu, problem određivanja krvne grupe je riješen angažovanjem spoljnog saradnika iz Beograda.

The post Separator za trombocite u Brčkom plaćen 150.000 KM, a nijednom nije upotrebljen appeared first on eTrafika.

Slučajna vijest

UIO: Spriječen šverc maslinovog ulja, vrijednosti 12.000 KM

Na graničnom prelazu Deleuša, između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, ovlašteni carinski službenici spriječili su nezakonit unos veće količine maslinovog ulja čija je ukupna vrijednost na tržištu procijenjena na iznos od 12000 KM.

Po ulasku u carinsko područje BiH, izvršen je pregled teretnog motornog vozila albanskih registarskih oznaka kojim je upravljao albanski državljanin K. R. i tom prilikom u tovarnom dijelu, pronađeno je djelimično sakriveno 422 litre maslinovog ulja. Prethodno ova roba nije prijavljena carinskim organima, te nije imala dokumentaciju o porijeklu.

Pronađeno maslinovo ulje je oduzeto uz potvrdu o privremenom oduzimanju, a o događaju je obaviješten dežurni sudija za prekršaje Osnovnog suda u Trebinju. Nakon potvrđenog carinskog prekršaja izrečena je novčana kazna i donijeto Rješenje o trajnom oduzimanju robe.

Zahvaljujući efikasnom radu carinskih službenika još jednom je potvrđena posvećenost Uprave za indirektno oporezivanje u borbi protiv svih oblika krijumčarenja i zaštiti ekonomskih interesa naše zemlje.

Podsjećamo na obavezu prijavljivanja roba, dragocjenosti i sredstava plaćanja pri prelasku državne granice, kako bi se izbjegle neprijatnosti i prekršajne sankcije.

Objava UIO: Spriječen šverc maslinovog ulja, vrijednosti 12.000 KM pojavila se prvi puta na PressMedia.

TRUMP ŠOKIRA: Planira ukidanje dječjih vakcina

"To bi moglo da se desi, ako procijenim da je opasno ili da nije korisno, ali mislim da to na kraju neće biti toliko kontroverzno."

The post TRUMP ŠOKIRA: Planira ukidanje dječjih vakcina appeared first on IZDVOJENO.ba.

Za koji klub je navijao Tito: Partizan je simpatizirao, ali ovaj mu je bio u srcu

Puno se puta potezala priča za koga je navijao Josip Broz Tito. Postoji najprihvaćenija teza, legenda da je Tito bio navijač Hajduka, "najugoslovenskijeg nogometnog kluba u historiji" koji je godinama imao najveću petokraku u grbu od svih i njome se ponosio, kao i zbog zapažene uloge koju je Hajduk imao u Narodno oslobodilačkoj borbi.

Međutim, Stjepan Bobek tvrdio je kako je Tito bio i simpatizer vojnog kluba Partizana po političkoj liniji, ali u srcu mu je bio samo Hajduk. Dakle, Partizan je simpatizirao, a za Hajduk je baš navijao. Ponekad, onako diplomatski, nije se po tom pitanju htio izjašnjavati za koga navija, govorio je kako on to ne smije jer je predsjednik države, Maršal, ali jednom prilikom mu je izletjelo.

Svi "narodi i narodnosti" htjeli su znati odgovor na najveće sportsko pitanje, otkriće najvećeg nogometnog misterija. On se, u biti znao, ali svi su to htjeli čuti od Tita. Odgovor su naposljetku i dobili od njega osobno. Ali, idemo ispočetka. Priča je duga, ni malo jednostavna, jer politika je u butigi, a kad se politika miješa u sport, onda je priča zamršenija. Postoje brojni zapisi njegovih izjava u feljtonima, svjedočanstvima, u arhivskim snimkama. Oni su dio povijesti. Pamte se i danas. Recimo, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske tvrdi kako je Josip Broz Tito bio navijač Hajduka, ali ne samo on nego i mnogi. I dan danas je prihvaćena ta teza. Čak je i Hajduk svojevremeno htio da se Poljud zove po Titu.

Predsjedništvo Hajduka je u maju 1980., neposredno nakon Titove smrti željelo je Poljudu dati ime Stadion Tito. Dokument s prijedlogom preimenovanja stadiona potpisao je tadašnji predsjednik kluba Ante Skataretiko.

Objava Za koji klub je navijao Tito: Partizan je simpatizirao, ali ovaj mu je bio u srcu pojavila se prvi puta na PressMedia.

BiH učestvovala u velikoj policijskoj akciji: Uhapšeno 796 osoba

Ukupno 796 osoba uhapšeno je u velikoj međunarodnoj policijskoj akciji protiv međunarodnog kriminala, a u kojoj je učestvovala i BiH, podaci su kojim raspolaže Europol.

Kako je saopšteno na sajtu MUP-a Hrvatske, tijela za sprovođenje zakona s cijelog kontinenta okupila su se radi zajedničkog akcijskog dana EMPACT-a Jugoistočna Europa (JAD SEE) 2024.

"Iz koordinacijskog centra koji je uspostavljen u Sarajevu kolege iz 26 zemalja odlučno su djelovale protiv ključnih krivičnih djela u regiji. U okviru zajedničkog akcijskog dana JAD SEE 2024, zajednički kapaciteti i sredstva Evropske unije i njenih međunarodnih partnera bili su usmjereni na niz krivičnih djela, među ostalim trgovanje ljudima, krijumčarenje migranata, trgovinu drogom i nezakonitim oružjem, i borbu protiv visokorizičnih kriminalnih mreža. Uhapšeno je 796 osoba, 316 istraživanja je pokrenuto i 442 komada oružja je zaplijenjeno kao rezultat opsežne operacije koja je uključivala 31.109 službenika", dodaje se saopštenju.

U okviru akcije, provjere i pretrage uključivale su i fizički i virtuelni svijet, među ostalim otvoreni web, dark web i društvene mreže. Takve "sajber patrole" su uključivale ne samo tijela za sprovođenje zakona već i tužioce iz različitih jurisdikcija što je dalo dodatnu vrijednost njihovoj operativnoj učinkovitosti.

Ukupni rezultati zajedničkog akcijskog dana JAD SEE 2024 koji je održan pod sloganom "Udruženim snagama protiv organizovanog kriminala" uključuju, dakle, 796 uhapšenih, 316 pokrenutih novih istraživanja,  te 442 komada zaplijenjenog oružja.

Ukupno 31.109 službenika na dužnosti obavilo je 655.914 pretraga subjekata, što uključuje 516.153 osobe, 152.284 vozila, 4.985 poštanskih paketa i 1.181 prostor.

"Od proaktivnog učestvovanja partnera na području zapadnog Balkana i zemalja koje su dio Istočnog partnerstva poput Moldavije i Ukrajine, do podrške Turske, ključ uspjeha ove operacije leži u prekograničnoj saradnji. Radeći rame uz rame, agencije i projekti Evropske unije i trećih zemalja pružili su svoju stručnost, što je omogućilo da zajednički akcijski dan JAD SEE 2024 predstavlja istinski ujedinjeni savez protiv organizovanog kriminala", dodaje se u policijskom saopštenju.

Europol je podržao ovaj zajednički poduhvat upućivanjem stručnjaka s mobilnim kancelarijama koji su nove informacije mogli upoređivati s podacima iz baze podataka Agencije.

"Jednako su tako partnerske zemlje i agencije uputile posebne stručnjake, s posebnim jedinicama za otkrivanje, jedinicama sa psima, stručnjacima za otkrivanje metoda prikrivanja i stručnjacima za krivotvorene isprave koji su pružali podršku velikoj fizičkoj i virtuelnoj operaciji", navodi se u policijskom saopštenju.

Projekat EU4FAST podržao je uspostavljanje koordinacijskog centra i učestvovanje zemalja zapadnog Balkana, Moldavije, Ukrajine, Turske i odabranih država članica EU-a, kao i INTERPOL-a, tokom operativne faze.

Inače, zajednički akcijski dan JAD SEE 2024 informiše i vodi Evropska multidisciplinarna platforma za borbu protiv krivičnih djela (EMPACT), bezbjednosna inicijativa EU za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala u svijetu.

"Uspjeh ove operacije leži u aktivnostima vođenim obavještajnim podacima i jedinstvenom saradničkom pristupu kojim se pokazuje dodatna vrijednost zajedničkih nastojanja u borbi protiv složenog i teškog međunarodnog kriminala", ističu iz policije.

U akciji su učestvovale brojne članice EU i to Austrija, Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovenija, Slovačka, Španija i Švedska.

Treće zemlje koje su učestvovale su  Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina i Kosovo.

Objava BiH učestvovala u velikoj policijskoj akciji: Uhapšeno 796 osoba pojavila se prvi puta na PressMedia.

Filmska prevara u bh. komšiluku: Nazvao firmu, predstavio se kao šef i naredio isplatu 270.000 eura, “prošlo” mu je

Pripadnici Policijske uprave brodsko-posavske zaprimili su krivičnu prijavu od uposlenika preduzeća s područja Brodsko-posavske županije za krivično djelo prevare, objavila je policija.

Kako navode u saopćenju, 10. decembra uposlenika poduzeća je kontaktirala nepoznata osoba koja se predstavila kao njegov nadređeni i zatražila da se izvrši uplata od preko 270 hiljada eura na račun druge kompanije, s kojom je tvrdio da su u poslovnom odnosu.

Nakon provedene uplate uposlenik je stupio u kontakt s nadređenim te je shvatio da ga nije on kontaktirao, već nepoznata osoba koja se lažno predstavila, stoji u saopćenju.

Policajci podnose poseban izvještaj Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu protiv nepoznatog počinitelja zbog prevare te nastavljaju daljnji rad i kriminalističko istraživanje u cilju pronalaska počinitelja krivičnog djela, objavila je policija.

Hrvatsja policija apelira na građane da budu oprezni kod financijskih transakcija i da uvijek dodatno provjere identitet osoba koje ih kontaktiraju te da provjere vjerodostojnost zahtjeva za isplatu novčanih sredstava kako bi se zaštitili od mogućih prevara, zaključuje se u saopćenju.

Objava Filmska prevara u bh. komšiluku: Nazvao firmu, predstavio se kao šef i naredio isplatu 270.000 eura, “prošlo” mu je pojavila se prvi puta na PressMedia.

Povezani članci

Popularne kategorije