Sarajevo je u nešto boljem raspoloženju dočekalo ovu utakmicu jer su prije nekoliko dana slavili u Banjaluci, dok je Željezničar poražen na Grbavici od Zrinjskog.
Već u drugoj minuti prva prilika na utakmici i to za goste. Šabić je šutirao sa 10-ak metara, malo iskosa, brani Rockov.
Minut kasnije nevjerovatna situacija.Krpić je sa nekih 50 metara izbio loptu, ona pogađa prečku. Odbija se do boljevića koji šutira sa par metara, ali Rockov fantastično brani. Nakon toga Hiroš je pokušao, izblokiran je njegov udarac.
Veliku priliku u 9. minuti imali su nogometaši Sarajeva. Unušić je stigao jednu loptu, tražio je Kyeremeha, no nije ga pronašao, a lopta se odbija od jednog igrača gostiju do Guliasvilija koji sa pet metara šutira glavom, no brani sjajni Muftić.
Oglasi
Uspjeli su nogometaši Željezničara u 12. minuti postići gol, ali je on opravdano poništen zbog nedozvoljene pozicije Boljevića u samom začetku akcije.
Zanimljiva situacija u 32. minuti. Mehmedović je šutirao, a domaći su tražili penal jer su smatrali da je bilo igranja rukom. VAR je sve provjerio i donesena je odluka da nema elemenata za jedanaesterac.
Do vodstva ekipa Željezničara stiže u 43. minuti. Hiroš je sjajno uposlio Boljevića koji matira Rockova za veliko slavlje gostiju.
Drugo poluvrijeme počelo je lošim dodavanje Galića za Muftića u 49. minuti, ali Oliveira se nije najbolje snašao i nije iskoristio poklon gostiju.
Uspjeli su domaći doći do poravnanja u 61. minuti. Đuričković nakon kornera glavom prebacuje za Soldu koji pogađa za 1:1.
Pet minuta kasnije probao je Kyeremeh, ali nije imao sreće i lopta odlazi malo pred gola.
Probao je i Mustafić u 71. minuti sa nekih dvadesetak metara, ali ponovo je lopta otišla malo pred gola Muftića.
Velika prilika za domaći tim u 74. minuti susreta. Kyeremeh je šutirao sa 10-ak metara iskosa, brani sjajno Mustafić.
Nova velika prilika za domaće u 78. minuti. Beganović se lijepo ubacio iza odbrane gostujuće ekipe, šutirao je glavom ali lopta ide malo pored gola.
Turkeš je u 83. minuti dobio priliku za igru, a samo minut kasnije našao se u sjajnoj prilici, međutim Muftić je još jednom sjajno odbranio pokušaj domaćih nogometaša.
Do kraja utakmice više su napadali domaći, ali promjene rezultata nije bilo.
8. kolo:
Sarajevo – Željezničar 1:1
Jutros je u austrijskom Braunauu došlo do nesreće u kojoj je školski autobus sletio s puta.
Povrijeđeni su žena iz BiH, koja je bila za volanom autobusa, i 10-godišnji učenik. Nesreća se dogodila na opštinskom putu od Pöndorfa do sela Untermühlham, nešto prije sedam sati ujutro.
Prema austrijskim medijima, u trenutku nesreće u autobusu je bio samo jedan učenik, koji je bio vezan sigurnosnim pojasom.
Na oštroj krivini autobus se zanio i sletio s ceste. Povrijeđeni su odmah prebačeni u “Salzkammergut Clinic” na dalju dijagnostiku. Autobus je izvučen uz pomoć vatrogasaca.
Sigurno ste primijetili da fuge između pločica s vremenom promijene boju i često postanu crne, uprkos redovnom čišćenju.
Čak i nakon što nekoliko puta tjedno brišete kupatilo i kuhinju, prljavština se neizbježno nakuplja na tim područjima. Međutim, imamo dobru vijest koja će vam olakšati život.
Stručnjakinja za čišćenje, Azure McConnell, podijelila je na TikToku savjet koji je, sasvim slučajno, otkrila: korištenjem jednog proizvoda fuge će ponovno izgledati čisto, a neće biti potrebno ribati. Naime, Azure je slučajno prolila odmašćivač po podu i primijetila da je očistio fuge bez ikakvog napora.
"Slučajno sam prolila ovaj odmašćivač po podu i otkrila da mi je očistio fuge bez ribanja", rekla je Azure u videu koji je podijelila na svom TikToku.
Uz video je podijelila jednostavan trik – samo izlijete odmašćivač na pod, ostavite ga na minutu, a zatim obrišete. Iako je Azure slučajno otkrila ovu metodu za čišćenje fuga, napomenula je da je važno razrijediti odmašćivač za druge svrhe čišćenja.
Mnogi od njenih pratitelja oduševili su se ovim jednostavnim rješenjem.
U proteklom periodu izgradnja autoputa u Federaciji BiH znatno je intenzvirana, a radilo se mnogo i "iza scene", odnosno na pripremi nekoliko bitnih dionica.
Riječ je uglavnom o procedurama izbora izvođača i drugim pripremnim radovima koji bi trebali rezultirati da ove godine bude potpisano nekoliko bitnih ugovora i da krene gradnja na većem broju dionica.
Milijarde maraka
Neke do njih su same za sebe vrijedne više od milijardu KM, a ukupna vrijednost iznosi više milijardi maraka, piše BiznisInfo.ba.
Početkom gradnje ovih dionica Federacija će postati veliko gradilište i to na nekoliko geografskih lokacija, a nema sumnje da će biti posla za cjelokupnu domaću građevinsku operativu, kao i za proizvođače građevinskih materijala, te za druge prateće djelatnosti.
Krajem prošle godine potpisan je ugovor za izgradnju dionice Tunel Kvanj - Buna, južno od Mostara, u vrijednosti od 250 miliona KM bez PDV-a. Iako su počeli manji pripremni radovi, pravi građevinski posao, uključujući probijanje tunela Kvanj, očekuje se ove godine.
Dionica Tunel Kvanj - Buna duga je 5,1 kilometar, a rok za završetak izgradnje je 30 mjeseci. Posao izvodi velika kineska kompanija CRBC.
Ove godine bi trebali krenuti radovi i na susjednoj dionici, nešto bliže Mostaru, Mostar jug - Tunel Kvanj. Za ovu dionicu, navodno je krajem prošle godine izabran izvođač radova, austrijski Strabag, iako ugovor još nije potpisan.
Ova dionica je duga 9,2 kilometra, a pobjednička ponuda navodno iznosi oko 300 miliona KM.
No, ove dionice praktično su samo "zagrijavanje" za projekte koji bi trebali krenuti ove godine.
Naime, u prvom dijelu godine trebala bi biti ugovorena gradnja najsloženijeg i najskupljeg objekta na cijelom autoputu kroz BiH - Tunela Prenj, ali i ne mnogo manje složene dionice Mostar sjever - Mostar jug.
Tunel Prenj bit će dug 10,9 kilometara i kao takav će biti deveti po dužini u Evropi, odnosno 30. u svijetu.
Hercegovina u fokusu
Cijela dionica duga je više od 12 kilometara a njena procijenjena vrijednost je oko 1,17 milijardi KM. Dakle, ovo će biti prvi objekat koji će sam za sebe biti vrijedan više od milijardu KM.
Tunel će biti građen kroz planinski masiv Prenj između Konjica i Mostara i drastično će skratiti put između dva grada.
Dionica Mostar sjever - Mostar jug je slične kompleksnosti. To je, praktično, mostarska zaobilaznica koja će ići po izrazito nepovoljnom, brdovitom terenu. Dionica je duga više od 14 kilometara a njena vrijednost će biti oko pola milijarde maraka.
Dionica Mostar sjever - Mostar jug prolazi uglavnom brdovitim i planinskim terenom pa na njoj nema puno prostora i zato će na njoj biti mnogo usjeka i nasipa s mnogo objekata.
Sve skupa, kada počnu radovi na svim spomenutim dionicama, Hercegovina će postati veliko gradilište.
No, to nije sve. Ove godine trebala bi krenuti gradnja još jedne velike dionice. Riječ je o dionici Ozimica - Poprikuše.
Trenutno je najveće gradilište u BiH ono između Zenice i Doboja gdje se gradi čak šest dionica, s planom da cijeli taj dio autoputa bude završen do kraja naredne godine.
Jedina dionica koja još nije u izgradnji na tom dijelu je upravo Ozimica - Poprikuše. Riječ je o dionici dugoj 12,8 kilometara, čija procijenjena vrijednost izgradnje iznosi oko 665 miliona KM.
Procedura izbora izvođača bi uskoro trebala biti okončana kako bi krenula izgradnja i te dionice. Nakon toga će u izgradnji biti cijeli sjeverni dio Koridora 5c kroz Federaciju BiH između Zenice i Doboja.
Sve skupa, može se reći da će ovo biti prelomna godina za izgradnju Koridora 5C kroz Federaciju BiH.
Ako svari ove godine budu tekle prema planu, odnosno ako se otvore sva planirana gradilišta, stvorit će se pretpostavke da cijeli Koridor 5c bude završen oko 2030. godine.
Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH i poduzetnik Adnan Smailbegović porodično je povezan s vlasnicom Agencije za zapošljavanje Unidad koja pomaže i posreduje poslovnim subjektima u Bosni i Hercegovini da uspješno uvezu stranu radnu snagu, saznaje Raport.
Naši izvori koji su nam dostavili ovu informaciju tvrde da je i to jedan od razloga zbog kojih je Smailbegović jedan od najvećih protivnika odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće u FBiH, koja sa sobom nosi i povećanje doprinosa za poslodavce.
Prema navodima Raportovih izvora, Smailbegoviću je u interesu i zbog njegovih kompanija, a i zbog drugih poslodavaca da se u FBiH, odnosno u BiH uveze što veći broj stranih radnika koji su mnogo jeftinija radna snaga u odnosu na domaću.
Cilj je da se u BiH zaposli što veći broj radnika iz "trećih zemalja" koji imaju mnogo niže kriterije u pogledu uvjeta plaćanja rada od ovdašnjih radnika koji postaju sve svjesniji svoje potlačenosti, ali i vrijednosti, što poslodavcima uglavnom ne odgovara.
Povećati kvotu za uvoz radnika
Naši izvori tvrde da je Smailbegoviću dodatni motiv za to što je i jedan od najvećih zagovornika povećanja kvote za zapošljavanje stranih radnika u našoj zemlji, to što bi agencija povezana s članovima njegove uže porodice imala više posla, a samim tim i dobiti.
Raport je pitao Smailbegovića da li je tačno da članovi njegove porodice imaju firmu koja posreduje i pomaže domaćim kompanijama da što lakše dođu do radnika iz drugih zemalja, a on je potvrdio da je vlasnica takve agencije njegova snaha, odnosno supruga njegovog sina.
Međutim, Smailbegović ne vidi ništa sporno u tome i kaže za Raport da je i on sam išao po radnike za svoju kompaniju u Indiju.
"Ne vidim ništa sporno u tome. Snaha je napravila kompaniju i radi svoj posao. Ne radim ja to. Strani radnici u BiH imaju ista zakonska prava kao i domaći. Ako domaći ima minimalnu plaću ima i strani. Dakle, nikakvih razlika nema ni u plaćama, ni u doprinosima, zakon je identičan za sve. U mojoj kompaniji ima dvadesetak stranih radnika koji rade pod uvjetima kao i naši. Znači nedostatak je radnika i ja sam otišao u Indiju doveo 20 ljudi, plaćam ih kao i što naše plaćam, ne mogu ih nikako manje platiti", kaže Smailbegović.
Na konstataciju Raporta da javnost ipak nije imala tu informaciju i da bi se sada kada je poznato da u krugu njegove porodice posluje i firma koja se bavi olakšavanjem dolaska stranih radnika u BiH to ipak moglo dovesti u vezu s njegovim stavovima o odluci Vlade FBiH o minimalnoj plaći, naročito imajući u vidu širi kontekst te priče, Smailbegović kaže da nema obavezu o tome obavještavati javnost.
Međutim, jasno je da je većina poslodavaca u BiH svojim odnosom prema radnicima godinama obezvređivala tržište rada u BiH zbog čega sve više građana napušta ovu zemlju.
Konkurencija jeftine radne snage
Istovremeno se stvara ambijent za dolazak što više stranih radnika koji bi zamijenili domaće, a paralelno s tim raste i broj agencija koje se bave olakšavanjem dolaska takvih radnika u BiH.
Radnici iz zemalja siromašnijih od BiH spremni raditi i za manje plaće od domaćih
Iako poslodavci govore da radnici iz "trećih zemalja" u BiH rade pod istim uvjetima kao i domaći, iskustva nekih od njih objavljivana i ranije u medijima govore da to i nije tako i da su radnici iz zemalja siromašnijih od BiH spremni raditi i za manje plaće od domaćih.
Smailbegović tvrdi da ne zna kako posluje agencija na čijem je čelu njegova snaha, ali kaže da ostaje pri stavu da treba povećati kvotu za dozvole za rad stranim radnicima.
Također, Smailbegović ističe da on nije zagovornik niskih plaća, nego da govori o pogubnosti visokih doprinosa za privredu i da i dalje smatra da bi bolje rješenje bilo da da se išlo na povećanje minimalne plaće na 1.000 KM, ali da 650 KM bude oporezivo, a ostali dio neoporeziv.
"To smo mi kao Udruženje poslodavaca predlagali na zadnjoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća i predložili smo i takvu uredbu, ali Vlada FBiH nije htjela o njoj diskutirati", kaže Smailbegović.
Na konstataciju Raporta da pojedini poslodavci, ogorčeni odlukom Vlade FBiH faktički prijete svim građanima, kako otkazima tako poskupljenjima, baš kao da oni nekažnjeno cijene mogu "dizati u nebo", a sve pravdajući ih visinom doprinosa, Smailbegović odbacuje da su to prijetnje, ali kaže da će posljedica biti.
Nikome ne prijetimo
"Ne prijetimo nikome. Ja ovdje govorim o posljedicama ovakve odluke. Vlada ju je donijela, oni su vlast i iskoristili su tu mogućnost. I dalje mislimo da odluka da se dižu plaće bez smanjenja doprinosa nije dobra, jer je to dodatno opterećenje", kaže Smailbegović.
Govoreći o ogromnoj dobiti koju imaju neke kompanije, Smailbegović tvrdi da je takvih veoma malo.
"Ne više od deset posto preduzeća u FBiH ostvaruju 80 posto dobiti i to su preduzeća koja su vrlo uspješna koja su se dobro pozicionirala i takvima nije problem plaća.
Takva preduzeća će i s 1.000 i s 1.200 i s 1.500 KM minimalne plaće preživjeti, ali imate jako veliki broj preduzeća s jako puno radnika koji imaju nisku dobit i jednostavno nemaju potencijal da to izdrže.
"Pričamo o bruto primanjima, ne o neto primanjima. Pričamo o 1.740 KM u ukupnim davanjima za minimalnu plaću od 1.000 KM. I to je povećanje od 60 posto, to su činjenice. I to je tako. To je jedan značajan udar, ogromno povećanje, bez smanjenja doprinosa, to će sasvim sigurno imati posljedice", ističe Smailbegović.
Smailbegović kaže da nije znao da u FBiH ima firmi koje imaju dobit koja se mjeri desetinama miliona maraka, a da je direktor prijavljen na minimalnu plaću. No, iako osuđuje takvu praksu, kaže da u tome nema ništa nezakonito.
Čuvena sintagma: Sve po zakonu
"Ja sam neki dan prvi put čuo od premijera kako ima firma koja je ostvarila oko 70 miliona dobiti. I direktor je na minimalcu. I to je za mene novost. I to nije korektno, nije moralno, ali nije protivzakonito.
Naravno u ovom društvu ima jako puno devijacija i devijantnih pojava, ali o tome se treba razgovarati i tražiti najoptimalnije rješenje. Nikada neće sve tri strane biti zadovoljne, pričamo o Vladi, poslodavcima i sindikatima, ali sam sasvim siguran da se u jednom korektnom dijalogu može naći rješenje i mi smo spremni za to", najavljuje Smailbegović.
U tom pravcu, kaže Smailbegović, trebalo bi ići i održavanje sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća zakazane za ponedjeljak, a na koju su pozvani i predstavnici Vlade FBiH.
"Želimo razmotriti kako da se izađe iz ove situacije, da se nađe najoptimalniji način i rješenje. Najavljuju se neke subvencije, pomoći, to je prilika da vidimo kako se ovo može riješiti. Mi smo za dijalog. I ponavljam, problem su doprinosi od 744 KM", kaže Smailbegović.
Na opasku Raporta da se ovih dana stiče dojam da poslodavci u FBiH veoma teško žive i posluju, uprkos mnogim subvencijama, poticajama i pomoći koje godinama dobijaju od vlasti, dok su radnici proteklih godina bili u veoma teškom položaju, a mnogi su to i danas, Smailbegović kaže da su se i profesori ekonomske struke izjasnili da su poslodavci odlukom Vlade FBiH u nepovoljnom položaju.
Ipak, podsjetili smo Smailbegovića da su takva mišljenja podijeljena i oprečna, te da je javnost faktički danima "sluđena" zbog sukoba poslodavaca i vlasti o minimalnoj plaći, odnosno povećanju doprinosa.
S obzirom na to da nije poznato da ijedan poslodavac u BiH napustio zemlju iz razloga "trbuhom za kruhom", a Smailbegović nam je potvrdio da je njemu poznato da su neki otvorili poslovnice u susjednim zemljama, a ne i napustili BiH, onda se ipak mora priznati da poslodavcima nije teško kao građanima.
U konačnici, najbolje rješenje bi bilo kada bi u ovoj zemlji bili zadovoljni i poslodavci i radnici, a da vlast ako već ubire onda srazmjerno uzetom građanima i vraća njihov novac kroz bolje i kvalitetnije usluge i davanja.
Vatikan je službeno odobrio nove smjernice Italijanske biskupske konferencije koje dopuštaju homoseksualcima ulazak u svećenička sjemeništa, pod uvjetom pridržavanja apstinencije. Ovaj potez predstavlja iznenađujući zaokret u stavu Crkve prema homoseksualnim kandidatima za svećenstvo, otvarajući novo poglavlje u pristupu prema LGBTQ zajednici.
Smjernice, objavljene na službenoj web stranici Italijanske biskupske konferencije, naglašavaju da seksualna orijentacija kandidata treba biti samo jedan aspekt u procjeni njihove ličnosti. "Važno je ne svoditi razlučivanje isključivo na homoseksualne sklonosti, već razumjeti njihovo značenje unutar cjelokupnog profila osobe", stoji u dokumentu.
Iako Crkva ranije nije eksplicitno zabranjivala homoseksualcima ulazak u svećeništvo, dosadašnji stavovi, poput instrukcije iz 2016. godine, sugerirali su izbjegavanje kandidata s "duboko ukorijenjenim homoseksualnim sklonostima". Nove smjernice, odobrene probno na tri godine, predstavljaju inkluzivniji pristup, što je u skladu s duhom papinstva Franje, poznatog po nastojanju da Crkva postane otvorenija i prihvatljivija.
Papa Franjo, koji je već omogućio pojedinačne blagoslove istospolnih parova, često ističe važnost sveobuhvatnog pristupa ljudima različitih orijentacija. Međutim, pitanje homoseksualaca u svećeništvu ostaje osjetljiva tema, a prošle godine Franjo se suočio s kritikama nakon što je, navodno, koristio uvredljiv izraz za homoseksualce tijekom zatvorenog sastanka o ovom pitanju. Vatikan se kasnije ispričao za njegove riječi.
Unatoč napretku, svećenici homoseksualne orijentacije često se suočavaju s pritiskom i strahom od javnog priznanja svoje seksualnosti. Papa Franjo je, s druge strane, nastavio pozivati na temeljitu procjenu kandidata za svećeništvo, naglašavajući važnost pridržavanja zavjeta čistoće za sve članove klera.
