Iako prehrambena industrija i istraživači koji su učestvovali u istraživanju kažu da ovo otkriće ne bi trebalo spriječiti ljude da konzumiraju čokoladu, stručnjaci kažu da rezultate treba bliže analizirati.
Istraživači Univerziteta Džordž Vašington (George Washington) i kompanije ConsumerLab koja testira hranu i dodatke prehrani istraživali su količinu olova, kadmijum i arsena u više od 70 proizvoda od čokolade i kakaa kupljenih od maloprodajnika poput Amazona, GNC-ja i Whole Foodsa u periodu od osam godina.
Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Frontiers of Nutrition, otkrivaju da čak 43 odsto testiranih proizvoda sadrži prevelike količine olova po porciji, a 35 odsto sadrži prevelike količine kadmijuma, premašujući tako stroge smjernice za hranu američke savezne države Kalifornije.
Istraživači ove smjernice često koriste kao konzervativnu referentnu tačku za bezbjednost hrane tokom istraživanja kontaminacije hrane teškim metalima, budući da američka Agencija za hranu i ljekove (FDA) ne postavlja ograničenja za toksične sastojke poput kadmijuma ili arsena, a za olovo to čini samo kada je riječ o konkretnim proizvodima poput slatkiša ili hrane za bebe.
Potencijalno problematični ako se konzumira više
Nijedan od testiranih proizvoda nije premašivao maksimalne nivoe arsena postavljene u kalifornijskim smjernicama, a gotovo svi proizvodi – njih 70 od 72 ili 97 odsto – sadržavali su količine olova koji su daleko ispod ograničenja FDA-ja.
Istraživači kažu da je malo vjerovatno da teški metali pronađeni u čokoladi “predstavljaju značajan rizik” ako se konzumira jedna porcija, ali dodaju da bi mogli biti “potencijalno problematični” ako se konzumira više porcija ili se unose uz druge proizvode koji možda takođe sadrže teške metale, poput čaja ili začina.
Ova studija posljednje je u nizu istraživanja koja sugerišu da neki popularni brendovi čokolada mogu sadržavati teške metale.
Američko udruženje slastičara za Forbes kaže da su “čokolada i kakao sigurni za konzumiranje i u njima se može uživati kao u poslasticama, baš kao što to ljudi čine već vjekovima”. Dodaju da su za njih bezbjednost hrane i kvalitet proizvoda najviši prioriteti”.
Nejasno je koji tačno brendovi tamne čokolade i proizvoda od kakaa sadrže teške metale, budući da istraživači namjerno nisu taj podatak naveli u studiji. Ipak, proizvodi koje su testirali vjerovatno su dobro poznati potrošačima: istraživači kažu da je njihov cilj bio procijeniti kontaminaciju “najpopularnijih potrošačkih proizvoda od kakaa”, koristeći ankete potrošača za procjenu njihove popularnosti.
Treba li da prestanemo da jedemo čokoladu?
Ukratko, ne. Istraživači kažu da količina teških metala pronađena u testiranim čokoladama vrlo vjerovatno nije “biološki značajna” sama po sebi, pogotovo budući da mnogi ljudi proizvode konzumiraju relativno neredovito i u dovoljno malim količinama. Ipak, rezultati sugerišu da postoji potreba za višim standardima i smjernicama kada je riječ o kontaminaciji hrane teškim metalima, dodaju.
Kako izbjeći izlaganje teškim metalima u hrani?
Ponovo ukratko: nikako. “Ne možete izbjeći izlaganje teškim metalima u prehrani,” kaže glavna autorka studije i direktorica integrativne medicine na Univerzitetu Džordž Vašington, Li Frejm (Leigh Frame). Teški metali prirodnim putem mogu ući u hranu kroz tlo ili vodu u procesu uzgoja, ili u različitim trenucima tokom pakovanja, sušenja, obrade ili transporta. Kadmijum iz tla, na primjer, upijaju kakao, riža, žitarice, krompir i duvan, a olovo u proizvode od kakaa može ući tokom procesa proizvodnje.
Veća je vjerovatnost da će baš organski proizvodi sadržavati više kadmijuma i olova, otkrili su istraživači. “Još više iznenađuje to da certifikati organskog porijekla ne mijenjaju značajno nivoe teških metala u testiranim proizvodima,” napisali su istraživači, prenosi RTCG.
Vijest o velikim poplavama u Bosni i Hercegovini pogodila je u prošli petak javnost u našoj zemlji, ali i regionu.
Brojne su ljudske žrtve, a materijalne štete milionske. Tako je svijet pokazao solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom, a poruke podrške, ali i pomoć stižu sa raznih strana.
Tako je humanitarna organizacija Pomozi.ba u suradnji sa N1 BiH i Novom BH organizovala “Humanu noć”.
U zgradu ove dvije televizije stigle su brojne poznate ličnosti: sportisti, estradni umjetnici, privrednici, intelektualci…
Jedan od njih je i srebreni sa Paraolimpijskih igara, Ismail Barlov.
“Osjećaj je super i drago mi je da možemo pomoći u nesreći. Želim pomoći ljudima da ostanu jaki!”, rekao je Barlov.
“Kažem im da ostanu jaki, da zovu brojeve i samo da se drže”, dodao je njegov drugar i imenjak Zulfić.
Potraga za nestalim osobama u poplavama i odronima nastavljena je i danas na područjima pogođenim poplavama, prvenstveno u Općini Jablanica te u Buturović Polju kao i u ostalim mjestima u slivu rijeke Neretvice, saopćeno je iz Operativnog centra civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona. Putne komunikacije na području Općine Jablanica s pojedinim naseljenim mjestima su u prekidu kao i sa susjednim općinama. Radi se na čišćenju puteva.
O stanju na poplavljenim područjima i novim, mogućim posljedicama, na televiziji N1 govorio je profesor geografije Vedran Zubić.
Profesor Zubić smatra da će čišćenje poplavljenog terena trajati dugo. Ono što sada možemo konstatirati, kaže, je da možemo podijeliti razloge nastanka ove prirodne pojave, a ljudske tragedije u dva faktora. Jedan je prirodni, a drugi antropogeni, ističe Zubić.
“Nije čovjek kriv za poplave, ali čovjek je definitivno kriv što su ove poplave bile ovako odavedene do maksimuma i što je došlo do ovakve tragedije. Dakle, možda se ‘ponavljamo’, ali kada imate morfostrukturu reljefnu kakvu ima taj prostor, ali ima i Sarajevo, volio bih da par riječi i o tome nešto kažemo, je idealno za nešto što se zove pluvijalna erozija, odnosno te bujične poplave. Bujica, brzi tok, sad smo već svi naučili neke izraze, shvatili smo da nije ista poplava 2014. i 2024. Voda jest voda, ali nije isti sistem djelovanja i kako je zaista pala ogromna kolčina kiše”, pojašnjava profesor Zubić.
Napominje da je deforestizacija koju je čovjek napravio, betoniranje, asfaltiranje, gradnja raznih objekata u prostorima gdje oni ne bi trebali biti, bacanje raznog otpada i, na kraju, pregrađivanje rijeka i formiranje kamenoloma, je zaista nešto što nam drži omču na vratu.
“Jer sve je dobro dok ne dođe do nekog povodnja viška kiše, dok ne dođe do erozije. Međutim ono što sam vidio je evidentno da talog one šute, onog šljunka koji nije trebao u kamenolomu, koji je bukvalno bio iznad tog sela, samo se pokrenuo kod veće koilčine padavina. Dakle, to je taj čisti antropogeni faktor koji je napravio to što je napravio. Bojim se da mi imamo toga u tom prostoru još. Vi kada prođete onim teritorijem, pogledajte gdje se sve nalaze kamenolomi, ta eksploatacija prirodnih resursa, nevalorizacija se dešava često u tom kraju”, dodaje.
Ističe da je taj prostor, iza Jablanice, na putu ka moru, idealan za geološka istraživanja i petrološko iskopavanje, za rudarstvo.
“Međutim, uvijek se ljudi bavili rudarstvom, nismo mi izmislili rudarstvo. Kroz cijelu povijest čovječanstva imate paleolitik, neolitik, željezno doba, brončano doba i tako dalje, ali kada se vrši eksploatacija, onda treba raditi pripremne radove, zaštititi i tako dalje”, kaže Zubić.
Podsjetio je na nesreću na lokaciji Bijela pokraj Mostara kada je velika količina kamena zbog miniranja kamenoloma završila u rijeci.
“Ovdje sam bio u studiju kada smo pričali o miniranju kod Jablaničkog jezera. Svi su to zaboravili. Dakle, miniranje je bilo nekih rudnih iskopina i odjednom je krenulo. To nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Dakle, krenula je stijenska masa i zatrpala je jednu pritoku rijeke. Bijelu je zatrpala, ne znam. To je bilo, pa nema dva mjeseca. Ja mislim da nema dva mjeseca. I to nam je trebalo biti upozorenje šta se potencijalno može desiti. Odlaganje tog otpada, kako mi kažemo, šute isprika na izrazu, mora biti kako treba. A dreniranje terena, zaštita terena, zaista dovedena je do maksimuma. E sad, da li je kamenolom iznad kuća ili su sekudarno kuće pravljene ispod kamenoloma, ne znam. Ali neko je kod izdavanja dozvola pogriješio. Ili ne smije kuća tamo ili ne smije kamenolom iznad. E sad, neka oni provjere šta je starije, kokoš ili jaje”, pojašnjava Zubić.
Područja zahvaćena poplavama, kaže, u budućnosti možda neće biti idealna za život. No, veći problem predstavljaju psihičke posljedice kod ljude koje su poplave izazvale.
“Naravno, sad treba skloniti sve ono što se nataložilo, treba napraviti deratizaciju i slično. Ja mislim da ćemo mi mnogo prije dovesti to u red fizički, prirodno, nego psihički kod ljudi. Pitanje je da li će neko uopće htjeti živjeti u zoni. Donja Jablanica je imala 440 stanovnika, evo provjerio sam taj podatak, znači malo mjesto, svi se sigurno znaju, to su tri malo veće zgrade na Dobrinji. Pitanje je da li će oni htjeti tu živjeti, da li tim ljudima treba… A koliko će se, poznavajući nas, vjerovatno će i čišćenje terena trajati dugo. Evidentno da ćemo u narednih pet godina, ja pretpostavljam, imati evidentan problem. Mislim da taj prostor neće biti idealan za život, a opet kažem, mnogo veće će nam biti psihičke smetnje”, mišljenja je Zubić.
Utjecaj urbanizacije na okoliš u Sarajevu
Na pitanje koliko u BiH ima potencijalnih mjesta gdje bi mogao nastati problem kakav se desio u Donjoj Jablanici ili u Fojnici, Zubić odgovara: “Svaki biolog će vam reći da vam jedna bukva može popiti 500 litara vode i da je najbolje zasaditi bagrem jer on ima čvsto korijenje i čuvat će stijensku masu Dakle, ja ne znam, u prvom, drugom razredu srednje škole kad se to uči, dobro, na fakultetu, mi malo više na PMF-u, ali je evidentno da to svi znamo. Ne moramo mi ići po Bosni i Hercegovini. Hajde da krenemo krenuti od onog najmnogoljudnijeg grada u Bosni i Hercegovini. Evo, pogledajte okolna brda i padine, urbanizirane padine u Sarajevu. Tu šume gotovo da više i nema. Ono što se uradilo je da se šuma posjekla, da se nešto asfaltiralo, betoniralo i napravila neka urbana gradnja, odnosno kuće.”
U Sarajevu ima, slovom i brojem, izvora, vrela i periodičnih izvora 1380, ističe profesor Zubić.
“Vi nemate kilometar razlike u naselju da se nešto ne zove Bistrički Potok, Kevin Potok, Buča Potok, Boljakov Potok i tako dalje. Dakle, vi po potocima imate nazive mjesta, a zagušili ste tu vodu, a još, kad tome dodamo koliku količinu plastike bacamo, a očekujemo da će ta voda mirovati. Da, hoće u periodu kada nema velikih kiša, hoće ljeti nam i presušiti neki izvori, ali kada dođe do povodnja, evidentno da će se to aktivirati. Sada smo počeli malo više o tome razmišljati. Vidim, počelo se pričati o Sarajevu, šalju se neki snimci i slično, a Sarajevo se devastira već godinama na planinskim padinama. Sarajevo najviše je zato što je najviše urbanizirana cijelina, naravno, a pogledajte ovo morfostrukturu gornjeg Podrinja koje nije zahvaćeno takvom tragedijom, govori Foča, Goražde, ista je to morfostruktura terena, kao i srednje Bosne, kao i Jablanice”, objašnjava Zubić.
Dokle god su nam beton i asfalt vrhunac urbanog razvoja 2024. mi nećemo naprijed, dodaje.
“Recimo, u Egiptu sigurno nikom nije naumpalo da pravi piramide dva metra od Nila. Egipat je napravio kalendar, kažete, meteorologija, kalendar se pravinradi meteorologije i klimatologije. Znali su kada će im biti poplava Nila i to je bio prvi dan, prvi sirius, prvi dan Egipatskog kalendara. To je ovaj klasični kalendar 365 dana. Mi nikako da naučimo pratiti povodanj, padavine, snježnu retenziju, kad snijeg zakasni, to vam je period aprila kad se otapa, krašku retenziju, pola države nam je u krašu, imate stalnu krašku retenziju”, pojašnjava.
Napominje da više od 70 posto države ima strašno malu pluvijalnu apsorciju, odnosno da ne može primiti veću količinu padavina.
“Takav nam je sastav tla. I onda morate imati šumski fond. Ta šuma, hajmo naučiti, je posljedica klimatskih uslova. Drveće je raslo kao posljedica tih padavina. Nije drvo tu slučajno bilo. Klimatsko-vegetacijske zone, prvi srednji, ne znam stvarno kada se uči, zaboravio sam planove i programe. Dakle, to što imate tu šumu, to vam je blagodat iz milion i jednog razloga. Štiti vas od pretjeranog zagrijavanja, radi fotosintezu, nudi vam hlad, a vi ste odlučili da posječete šumu, da napravite neke kuće. Opet kažem, samo planinske padine oko Sarajeva, do 750 metara, ova zona aerozagađenja, sad ćemo ući u faze aerozagađenja zimskog i pogledajte razmak između kuća, visinu kuća, pogledajte temelje kuća”, kaže Zubić.
U Sarajevu koje ima 600 klizišta, ljudi sjeku šume, dodaje.
“To je tempirana bomba, vi ste imali poplave na 40 milimetara kiše. Na naglom izučivanju padavina 20-25 milimetara imate podvožnjak u Buča Potoku. 2021. u zapadnom dijelu, u nizijskom prostoru Sarajeva imali ste poplavu, toga se svi sjećamo, koja je bila drugačije formirana, na 70 milimetara kiše. U Jablanici je palo 320, dakle, gotovo 5-6 puta više kiše da je palo u Sarajevo, možete li zamisliti kakva bi poplava bila Posebno se to odnosi na ovaj istočni dio Sarajeva, recimo od Lapišnice do Skenderije, opet, pogledajte, planinske padine i naravno ovaj dio Pofalići, Buča Potok, Švrakino i tako dalje. Dakle, sve ono što nam je priroda dala, mi smo posjekli”, kaže profesor Vedran Zubić.
Trgovački lanac Spar Hrvatska u utorak je predstavio svoj novi logistički centar u Donjoj Zdenčini, vrijedan više od 110 miliona eura, koji je smješten na parceli od 370.000 kvadratnih metara, a sam centar s tri hale proteže se na 75.000 kvadrata.
Predsjednik Uprave Spar Hrvatska Helmut Fenzl istaknuo je tom prilikom da je riječ o investiciji koja je ključna za osiguravanje daljnjeg razvoja i operativne izvrsnosti. S ovim logističkim centrom, kako je rekao, spremni su za budućnost, javlja Hina.
Inače, značajnu ulogu u izgradnji ovog objekta imala je bh. firma Baupartner iz Lukavca, koja se bavi proizvodnjom i ugradnjom armirano-betonskih konstrukcija, piše BiznisInfo.ba.
Spar Hrvatska uskoro obilježava dvije decenije poslovanja na hrvatskom tržištu tokom kojih je izgradio mrežu od 140 trgovina u više od 55 gradova, a to zahtijeva, kako je kazao, izuzetno učinkovit logistički sistem. Upravo stoga je ovaj logistički centar važan.
– U 20 godina poslovanja premašili smo brojku od milijardu eura prometa i kad dosegnete tu razinu poslovanja, jako je bitno da skladište bude rađeno po vašoj mjeri. Treba biti onoliko veliko da služi za budućnost i to smo dobili s ovim skladištem – kazao je Fenzl.
Napomenuo je i da taj logistički centar znači bolju kvalitetu u opskrbi njihovih trgovina te u konačnici bolju uslugu prema kupcima i dobavljačima.
Smatra i da će ta investicija od 110 miliona eura biti jedna o najvećih u Hrvatskoj u ovoj godini, javlja Hina.
Spar logistički centar ima kapacitet od 100 hiljada paleta i opremljen je s više od 170 rampi, čime kompanija značajno podiže svoje kapacitete opskrbe za cijelu Hrvatsku. U logističkom centru je u ovoj prvoj fazi otvoreno 500 radnih mjesta.
Spar je, napominju, u svoj novi logistički centar u cijelosti uveo LED rasvjetu te su zasebne prostorije ili zone unutar centra opremljene senzorima svjetla koji reguliraju potrebu za paljenjem, odnosno gašenjem rasvjete, kako bi se značajno smanjila potrošnja električne energije i povećala energetska učinkovitost objekta.
Član Uprave Spar Hrvatska Danijel Vidiš je kazao kako je projekt izgradnje novog logističkog centra završen u iznimno ambicioznom roku od svega 20 mjeseci, uprkos složenosti svih tehničkih i operativnih sistema koji omogućavaju njegovu vrhunsku funkcionalnost.
Lokacija je, kako je rekao, odabrana zbog izvrsne prometne povezanosti s ostatkom Hrvatske, što osigurava optimalnu distribuciju. S obzirom na vrijednost investicije i stvaranje značajnog broja novih radnih mjesta riječ je o jednom od najvažnijih projekata te vrste u Zagrebačkoj županiji, istaknuo je.
Član Uprave zadužen za logistiku Goran Vukelić je kazao kako je centralizacija svih logističkih operacija na jednu lokaciju bila kompleksan projekt koji su uspješno realizirali u saradnji s timovima i stručnjacima iz koncerna Spar.
Dječak Edi Tufek, koji je u poplavama ostao bez oca i majke, je dobro i hvala Bogu ide na bolje, veseo je i razgovara sa svojim daidžom, javio je fotograf iz Jablanice Dženad Džino.
- U kontaktu sam sa njima od sinoć i drago mi je da ovakvu vijest mogu podijeliti. Njegov daidža (brat od rahmetli mame čovjek koji je izgubio sestru) je uz njega u bolnici u Mostaru i ima pristup djetetu. Njegov dedo, (otac od rahmetli mame, čovjek koji je izgubio kćerku) otvorio je račun i taj račun je bio objavljen za pomoć.
Odmah nakon objave dobio sam poziv iz kuće njegove tetke (sestre od rahmetli oca, žene koja je izgubila oca, majku, brata i nevjestu) gdje mi je rečeno da Ediju ne treba pomoć i da će Edi živjetisa njima i da je njegova budućnostobezbijeđena, s obzirom na to da su oni porodica koja je obezbijeđena i preko svoje firme prehranjuje veliki broj porodica.
Reagovao sam i izbrisao račun. Nakon toga sam kontaktirao ponovo i jedne i druge i posto meni situacija nije potpuno jasna, sve u vezi dječaka sam pobrisao da ne bi moja objava pravila neki razdor između te dvije porodice.
Rekao sam im da onog momenta kada mi i jedni i drugi u dogovoru dadnu konačnorješenje ja ćusa tim rješenjemizaći u javnost. Do tada, vi sami procijenite štaželite raditi po pitanju pomoći za ovog dječaka i kako želitereagovati. Ja sam u terenu stalno i trudim se dati najobjektivnije informacije u vezi pomoći. Ja samo želimpomoći svima kojima je potreba, a ne biti teret na vagi koji će vagati jednu ili drugu stranu, naveo je Džino.
Benjamin Palić iz Jablanice pokazao je nevjerovatnu predanost i hrabrost u trenutku kada je Bosnu i Hercegovinu zadesila katastrofa. Od prvog dana, Benjamin prati situaciju s vlastitim bagerom, pomažući u otklanjanju posljedica poplava i klizišta koja su pogodila našu zemlju.
Njegova odlučnost da ostane na terenu i pruži pomoć zajednici svima je snaga. Iako se suočava s izazovima, Benjamin se ne predaje i ne želi napustiti svoje mjesto dok ne završi posao.
Ovaj hrabri bagerista postao je simbol solidarnosti, pokazujući da pojedinac može učiniti razliku u trenucima najveće potrebe. Njegova akcija služi kao podsjetnik da zajednica uvijek može računati na one koji su spremni pomoći.
