Projektili ispaljeni iz Libanona na sjeverni Izrael ubili su danas pet osoba, uključujući četiri strana radnika, saopćile su vlasti.
Bio je to najsmrtonosniji takav napad otkako su izraelske snage izvršile invaziju na Liban ranije ovog mjeseca kako bi se borile protiv militantne grupe Hezbolah, koju podržava Iran.
Hezbolah više od godinu dana ispaljuje rakete, projektile i bespilotne letjelice na sjeverni Izrael. Ukupno 68 ljudi ubijeno je u raketnim napadima na sjeveru Izraela od početka sukoba prošle godine.
Regionalno vijeće Metule izvijestilo je o napadu. Nacionalnost ubijenih radnika još poznata.
Metula, najsjeverniji izraelski grad koji je s tri strane okružen Libanonom, pretrpio je veliku štetu od raketa. Stanovnici grada evakuirani su u oktobru 2023., a ostali su samo službenici sigurnosti i poljoprivredni radnici.
Na današnji dan 1986. godine u Sarajevu je rođen Edin Džeko, kapiten fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine.
Edin Džeko, jedan od najpoznatijih i najvoljenijih fudbalskih reprezentativaca Bosne i Hercegovine, danas slavi svoj 39. rođendan.
Džeko je od početka svoje karijere postao simbol uspjeha, predanosti i talenta, kako na klupskom tako i na reprezentativnom nivou.
Rođen u Sarajevu, Džeko je kroz godine postao simbol bh. sporta, iako je njegova karijera daleko premašila granice Bosne i Hercegovine.
Igrao je za neke od najpoznatijih europskih fudbalskih klubova, uključujući Manchester City i Romu, gdje je ostavio nezaboravan trag.
Sada brani boje turskog Fenerbahcea, gdje je za kratko vrijeme postao miljenik navijača i lider tima.
Džeko je bio ključni igrač fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine. Kao kapiten, predvodio je svoju zemlju kroz historijske trenutke, uključujući i prvo učešće na Svjetskom prvenstvu 2014. godine. Njegov uticaj na reprezentaciju je neprocjenjiv, a njegov talenat, liderstvo i posvećenost inspirisali su brojne generacije fudbalskih talenata u Bosni i Hercegovini.
Osim što je izuzetno cijenjen na terenu, Džeko je poznat i po svom angažmanu van njega.
Učestvuje u različitim humanitarnim projektima, a njegova skromnost i ljubav prema domovini čine ga uzorom mnogima.
Džeko je, pored svojih fudbalskih uspjeha, postao simbol nade i ponosa za Bosnu i Hercegovinu, a iako se broj godina povećava, njegova strast prema fudbalu i dalje je neizmjerna.
Tuga i bijes potresli su Sjevernu Makedoniju nakon što je požar u diskoteci Pulse u Kočanima, smještenoj u starom industrijskom objektu neprikladnom za takve događaje, oduzeo najmanje 59 života, među kojima i troje maloljetnika.
Mnogi roditelji i rodbina cijeli dan su sa zebnjom ispred bolnice u ovom gradu išekivali vijesti o svojoj djeci. Kasno popodne, ridtelji djece koja su smrtnoi stradala, napravili su živi zid ispred bolnice, ne dozvoljavajući da tijela njihove djece budu prevezena u Skoplje na obdukciju.
Policija je potom blokirala prilaz automobilima, a ispred bolnice situacija je mirna. Policija dežura ispred bolnice, ali i vojska koja je došla svojim vozilima hitne pomoći, koja su obilježena crvenim krstom, javljaju novinarske ekipe koje se nalaze na licu mjesta.
Kako je za "Telegraf" ispričao rođak jednog dječaka, u suzama, gotovo sva tijela žrtava tragedije su u mežuvremenu prenijeta u Skoplje na obdukciju.
"Stradao je unuk moga brata", govorio je u suzama, ali i veoma ljutito.
"U štali su dozvolili da se otvori klub, to je staro 40 godina, to nije prostor gde možete da držite ni pse, a ne decu", kazao nam je.
Požar je izbio u noći između subote i nedjelje tokom koncerta benda DNK, u trenutku kada je u diskoteci bilo najmanje 500 ljudi, iako je prodano samo 250 ulaznica. Prema svjedočenjima, vatra je krenula nakon što su prskalice pored bine dosegnule plafon, koji je brzo planuo. Plamen se munjevitim brzinom proširio na krov, izazvavši paniku među gostima, većinom mladima. Najmlađa žrtva imala je samo 14 godina, dok je 155 osoba povrijeđeno, od čega su 22 u kritičnom stanju.
Inspekcija provedena u prvim satima nakon tragedije otkrila je katastrofalne uslove u objektu. Javni tužilac Ljupčo Kocevski istakao je da diskoteka nije imala hidrantsku mrežu, hidrant u blizini, protivpožarni materijal na zidovima ni sistem za dojavu požara. Postojala su samo dva vatrogasna aparata i jedna improvizovana metalna vrata, zaključana katancem, bez ručke s unutrašnje strane i prekrivena spužvom, što je onemogućilo brzi bijeg. Nije bilo pristupa vatrogasnim vozilima s dvije strane.
U objektu su ilegalno korišteni pirotehnički materijali, bez angažovane firme za paljenje pirotehničkih sredstava.
„Propusti su zaista vrlo veliki“, rekao je Kocevski te nastavio:
„Naloženo je hapšenje svake osobe koja je svojim djelovanjem ili propustom pridonijela incidentu i ispitivanje njihove uloge. Izdana je naredba za analizu zaplijenjenih predmeta. Predložen je nalog za privremeno oduzimanje video snimakai dokumentacije. Izdana je naredba za pretragu. Tokom dana, javni tužioci su obavili inspekciju na licu mjesta, koja je trajala do večeri i još uvijek nije završena. Nastaviće se sutra. Tokom sutrašnjeg dana angažovaću tri do pet javnih tužilaca iz skopskog tužilaštva jer se radi o složenom slučaju“.
Za neke od osoba koje su trenutno pritvorene u policijskoj stanici biće zatražen kratkotrajni pritvor.
„Jedan od prvih osumnjičenih već je ispitan, riječ je o jednom od organizatora. Dao je određene relevantne dokaze. Ne postoji pisani ugovor između organizatora i grupe, odnosno o organizaciji koncerta. Mogu samo reći da bi se moglo raditi o krivičnim djelima prema članku 292., o davanju i primanju mita te o pirotehničkim sredstvima. Osobe su djelovale suprotno pravilima o zaštitnim mjerama“, dodao je Kocevski.
Objekt je bio registrovan kao poslovni prostor za laku industriju, a nikada nije prenamijenjen u ugostiteljski objekt, iako je imao dozvolu za rad izdanu prije 15 godina od Ministarstva privrede.
Vlasnik diskoteke Aleksandar Karadakoski, direktor kompanije MMMM Kafe Doel Kočani koja je upravljala klubom, uhapšen je u nedjelju. Kompanija, osnovana 2020., bila je u finansijskim problemima s blokiranim računom i gubitkom od 3000 evra u 2023. godini. Do sada je uhapšeno 20 osoba, uključujući bivšeg ministra privrede Krešnika Bektešija, bivšeg državnog sekretara i šefa sektora u Ministarstvu privrede te službenike Direkcije za zaštitu i spašavanje. Ministar unutrašnjih poslova Panče Toškovski potvrdio je da je klub radio ilegalno s falsifikovanom dozvolom, a za četiri osobe raspisana je potjernica. Među osumnjičenima su i organizator koncerta te sin vlasnika diskoteke, koji je povrijeđen i nalazi se u bolnici.
Za deset osoba biće zatražen kratkotrajni pritvor. Premijer Hristijan Mickoski potvrdio je da je dozvolu za rad potpisala državna sekretarka Razmena Cekić Durović tijekom mandata bivšeg ministra Bektešija.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Brojni poznati na društvenim mrežama nerijetko dijele svoje uspomene iz djetinjstva, pa tako imamo priliku vidjeti kako su izgledali kao djeca. Svojim starim fotografijama iz prošlosti razniježe pratitelje na društvenim mrežama, dok bi ih s druge strane malotko prepoznao.
Svojedobno je svoju fotografiju iz djetinjstva odlučila pokazati i poznata pjevačica, a mnogi su se iznenadili kada su je vidjeli. Naime, kao djevojčica je izgledala skroz drugačije i gotovo da se ne može naći sličnost s današnjom verzijom nje.
Instagram
Riječ je o pjevačici Ljupki Stević koja je u središte pozornosti medija dospjela kada je snimila duet s američkim reperom Snoopom Doggom, a onda je neko vrijeme nije bilo u javnosti. Ipak, 2021. godine ponovno se našla na svim naslovnim stranama kada je nastao skandal s njenim ljubavnikom Dragišom Simićem.
Podsjetimo, Ljupka je te godine dospjela na naslovne strane svih medija kada je zbog nevjere svog tadašnjeg partnera, oženjenog pukovnika Dragiše Simića, demolirala njegove automobile.
Snimke na kojima je pjevačica lomila i lupala sve ispred sebe obišli su društvene mreže, a nakon toga je dobila prekršajnu prijavu i zabranu prilaska u trajnju od 30 dana.
Inače, Ljupka je teško podnijela prekid veze od 10 godina, ali je ubrzo odlučila stati na noge i ponosno nastaviti kroz život. Da se maksimalno posvetila sebi svjedoče i brojne fotografije s putovanja, a one ljetnje i golišave zapalile su društvene mreže.
