Uviđaj bi trebao utvrditi tačne okolnosti kako je došlo do tragedije. O slučaju je obaviješten dežurni tužilac OJT Banjaluka.
Policija utvrđuje okolnosti utapanja muškarca M.B. (25) na jezeru na Manjači.
Trenutno su svi kupači zamoljeni da napuste jezero koje se prazni kako bi se pronašlo tijelo nastradalog mladića. Očevici tragedije pričaju kako se tragedija dogodila u nekoliko sekundi.
– Sve je bilo normalno, ljudi su uživali na jezeru kao i svaki dan po ovim vrućinama, a onda odjednom vriska i galama – ispričala je jedna Banjalučanka.
Banjalučani sa kojima su mediji razgovarali navode da je jezero opasno posebno za one koji nisu plivači.
– Prošle godine nekoliko sekundi je nedostajalo da se udavi jedna žena. Postoji dio sa stepenicama koje idu pod vodu i vjerovatno je mislila da ih ima još ali je odjednom propala i nestala pod vodom. Samo zahvaljujući brzoj reakciji kupača žena je izvučena iz vode i spasena – ispričao je sagovornik “SrpskaInfo”.
Granična policija BiH u periodu od 6. do 13. decembra na graničnim prelazima lišili su slobode 10 lica koja su potraživali Interpol, sudovi i policija, saopšteno je iz Granične policije. Na graničnom ...
Švicarska želi obnoviti mrežu svojih starih nuklearnih skloništa, koja se sve više smatraju vrijednim resursom u vremenu globalne nesigurnosti, naročito nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zahvaljujući zakonu iz 1963. godine, ova zemlja je već ispred susjeda poput Njemačke. Naime, u Švicarskoj je svakom njenih 9 miliona stanovnika, uključujući strance i izbjeglice, garantovano mjesto u bunkeru kako bi se zaštitili od bombi i nuklearne radijacije.
Puno se puta potezala priča za koga je navijao Josip Broz Tito. Postoji najprihvaćenija teza, legenda da je Tito bio navijač Hajduka, "najugoslovenskijeg nogometnog kluba u historiji" koji je godinama imao najveću petokraku u grbu od svih i njome se ponosio, kao i zbog zapažene uloge koju je Hajduk imao u Narodno oslobodilačkoj borbi.
Međutim, Stjepan Bobek tvrdio je kako je Tito bio i simpatizer vojnog kluba Partizana po političkoj liniji, ali u srcu mu je bio samo Hajduk. Dakle, Partizan je simpatizirao, a za Hajduk je baš navijao. Ponekad, onako diplomatski, nije se po tom pitanju htio izjašnjavati za koga navija, govorio je kako on to ne smije jer je predsjednik države, Maršal, ali jednom prilikom mu je izletjelo.
Svi "narodi i narodnosti" htjeli su znati odgovor na najveće sportsko pitanje, otkriće najvećeg nogometnog misterija. On se, u biti znao, ali svi su to htjeli čuti od Tita. Odgovor su naposljetku i dobili od njega osobno. Ali, idemo ispočetka. Priča je duga, ni malo jednostavna, jer politika je u butigi, a kad se politika miješa u sport, onda je priča zamršenija. Postoje brojni zapisi njegovih izjava u feljtonima, svjedočanstvima, u arhivskim snimkama. Oni su dio povijesti. Pamte se i danas. Recimo, Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske tvrdi kako je Josip Broz Tito bio navijač Hajduka, ali ne samo on nego i mnogi. I dan danas je prihvaćena ta teza. Čak je i Hajduk svojevremeno htio da se Poljud zove po Titu.
Predsjedništvo Hajduka je u maju 1980., neposredno nakon Titove smrti željelo je Poljudu dati ime Stadion Tito. Dokument s prijedlogom preimenovanja stadiona potpisao je tadašnji predsjednik kluba Ante Skataretiko.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić pojasnio je najbitnije odredbe Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je Vlada Federacije BiH utvrdila ove sedmice i uputila u parlamentarnu proceduru. Istakao je da ova zakonska rješenja u Federaciji BiH predstavljaju provedbu Istanbulske i Lanzarote konvencije, te niza preporuka iz Europske komisije na putu Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji.
Kada je riječ o Kaznenom zakonu Federacije BiH, Škobić je naglasio da je fokus stavljen na pooštravanje sankcija u dijelu koji se odnose na nasilje u porodici, ali i drugih kaznih djela koja se mogu dovesti u vezu sa nasiljem u porodici.
- Osim pooštravanju kazni, pristupili smo i donošenju, odnosno definiranju drugih kaznih djela poput kaznog djela uhođenja, te kaznenih djela koji se tiču zaštite djece od uznemiravanja, seksualnog uzemiravanja i svih drugih oblika. Kada je u pitanju definiranje novih pojmova, ovaj zakon otvara mogućnost i tužiteljima i, naravno, i sucima, te policijskim organima, da sada jasno reagiraju upravo na anomalije na koje se ranije nije moglo reagirati i da stanu u zaštitu djece, žena i, naravno, općenito u zaštitu porodice, kada je nasilje u pitanju. Također, u zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smo pristupili isključivo pooštravanju cijele te politike i, kazao bih, davanju većih ovlaštenja policijskim organima kada je u pitanju rad policije - kazao je Škobić.
Dodao je da će sada svi u lancu odlučivanja u borbi protiv nasilja u porodici imati veću odgovornost i veću mogućnost djelovanja. To se odnosi na centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, policiju i pravosudne institucije, koje će sada morati imati veću ulogu i odgovornost, te istinski stati u zaštitu žena i djece, ranjivih kategorija.
- Uvodimo niz drugih pravila za žurne mjere reakcije sistema na nasilje u porodici. Kroz policijska ovlaštenja dajemo mogućnost i policiji da i prije nego što sud donese odluku, ukoliko postoji osnovana sumnja, nasilnika izuzme iz porodice, odnosno da ga udalje iz porodice, odnosno iz kuće, te ga čak, po potrebi, stave u pritvorsku jedinicu, naravno, do donošenja hitne odluke suda. Jer, upravo se u tim momentima, u prvih tri do šest sati dešavaju najgore stvari kada je riječ o nasilju u porodici. Na ovaj način omogućavamo policiji da promptno djeluje kada je nasilje u pitanju - kazao je Škobić.
Istakao je da su analize pokazale da većinu teških djela nasilja u porodici, počine upravo prekršitelji mjera koje su im ranije određene, kao što su mjere zabrane pristupa porodici i zabrane uhođenja.
- Analizirajući smo uvidjeli da je blaga sankcija za te prekrištelje, gdje je po sadašnjem zakonu ta sankcija od 500 do 1.500 KM. Sada smo umjesto te novčane kazne, kao blanketnu dispoziciju, uveli kaznu zatvora do tri godine. Time represivno djelujemo da se onaj ko pomisli da nešto učini, prekriši mjeru, sjeti da to predstavlja kazneno djelo i da će eventualno završiti iza rešetaka, gdje mu je i mjesto - kazao je federalni ministar pravde.
Jedna od novina koju zakon donosi jeste i precizno praćenje počinitelja djela nasilja.
- Kada se odredi mjera zabrane uhođenja, zabrane pristupa porodici, odnosno žrtvi, mi u datom momentu, prema sadašnjem zakonu, uopće ne znamo, sistem ne zna gdje se nalazi i koji je način kontrole. Jedini način je policijsko vozilo ispred kuće ili stana. Naravno, to sve košta. Mi smo sada, naravno, svjesni tehnologije kojom smo okruženi procijenili da nam ona pruža puno toga, pa tako i mogućnost uvođenja elektronskog nadzora počinitelja ovih djela nasilja. To znači uvođenje sistema nanognica. Mi to već imamo u zatvorskom sistemu, samo što se radi po drugačijem principu. Dakle, nanognica će u datom momentu jasno ukazivati policijskim organima gdje se počinitelj nalazi. Ukazivat će i žrtvi, ukoliko se približi na više od 200 metara i, naravno, samog počinitelja upozoravat će da čini prekšaj, da se pretjerano približava žrtvi što, naravno, ne smije”, kazao je Škobić, te dodao da se jedino na taj način, uz tako efikasnu kontrolu nasilnika, može na pravilan način zaštititi žrtva i postići da promptno i pravovremeno djeluju policijski organi - saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
