Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121
Sve više kamiona na cestama i sve manje vagona na prugama
22 C
Sarajevo
Utorak, 22 travnja, 2025

Sve više kamiona na cestama i sve manje vagona na prugama

Drumski saobraćaj i cestovni prijevoz tereta je u Bosni i Hercegovini toliko dominantan da izaziva čuđenje i zabrinutost za opšti razvoj društva. Poslije brodskog, željeznički transport je sljedeći najjeftiniji, ali Bosna i Hercegovina nema morskih luka. No, željeznice kao da se svjesno zanemaruju, piše Al-Jazeera Balkans.

“Željeznica ne može ponuditi ono što može ponuditi drumski transport. Imamo nerazvijen sistem željeznica u koji se ne ulaže dovoljno novca. Nemamo pretovarno-manipulativne prostore i distributivne centre izgrađene pored željeznice. Drumski lobiji transportera su adekvatno reagovali na potrebe društva i privrede”, komentariše Osman Lindov stručnjak za saobraćaj i profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.

I površna analiza rasporeda distributivnih centara koji se trenutno grade opravdava njegovu konstataciju. Čak se i carinski terminali koji su ranije bili u opsegu pruga, izmještaju u prostore u koje se dolazi samo kamionima.

“Razgovaram s vozačima kamiona koji dolaze na carinu. Dane i sedmice provode u dostavi tereta, po terminalima, granicama, odmorištima na koja su prisiljeni boraviti zbog zakona… a voze bosansko drvo izrezano na metar. Najčudnije im je što njih desetak kamiona u nekoj vrsti kolone to drvo voze u planine i šume Italije i Austrije”, govori zaposlenica iz firme u kojoj je carinski terminal zakupac prostora.

Raste broj registrovanih teretnih motornih vozila

Pored očigledne štete za ovdašnju šumu, postavlja se i pitanje transporta. Deset vozača i mehaničar ili trojica mašinovođa A kada smo kod kamiona, zvanični podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) govore kako iz godine u godinu raste broj registrovanih teretnih motornih vozila.

“U BiH je 2023. godine bilo registrovano 100.744 teretna vozila. Godinu dana ranije 97.772, a 2021. godine 96.004 teretnih vozila. Istovremeno, povećavao se broj svih vozila, pa tako i teretnih čiji procentualni udio je 2021. godine bio 8,33 posto, 2022. godine 8,25 posto, a 2023. godine su teretna vozila imala učešće od 8,17 posto”.

No, rast broja aktivnih kamiona ne treba čuditi. Čak ni u situaciji sve većeg bunta stanovništva zbog izrazito velikih cijena roba i usluga, u čijem formiranju transport i distribucija igraju znatnu ulogu. Ipak u ovoj zemlji malo ko o tome vodi brigu. Nekada je takva situacija bila i u Evropi i ostatku razvijenog svijeta. S tim da su oni uvidjeli greške i prilagodili sistem.

“Tako je bilo dok nisu shvatili šta znači željeznica i masovni teret. Mi to još ne shvatamo i desi nam se da zbog prekida žile-kucavice željezničkog saobraćaja [pruge Sarajevo – Mostar – Ploče] ne možemo dati tri miliona [konvertibilnih maraka] iz interventnih sredstava, nego zovemo nekoga iz inostranstva. I brojimo izgubljene terete ili ugovore. To su jednostavni razlozi, ali kome objasniti kada to ljudi ili ne razumiju ili neće da pokušaju razumjeti”, pita se Lindov.

Neefikasna organizacija željezničkih preduzeća

U Bosni i Hercegovini postoje dva entitetska javna željeznička preduzeća, a od 1998. godine i javna korporacija na državnom nivou, čija je svrha da uspostavi institucionaliziranu saradnju među entitetima i omogući donošenje odluka u sektoru prometa. No, efikasniji, brži i jeftiniji transport nije postignut, pošto se lokomotive i posade mijenjaju na međuentitetskim linijama.

“Trebala se donijeti Direktiva sa nivoa Evropske unije o razdvajanju infrastrukture od operatera. Tako bi svako transportno preduzeće moglo nabaviti šinska tovarna sredstva ili vozove i to bi bilo jeftinije. Međutim, mi smo napravili zakon o dva javna preduzeća i jednu korporaciju. Tri direktora, tri sekretarice, tri kancelarije, a lokomotive se svako malo mijenjaju”, rezignirano objašnjava Lindov smatrajući da na nivou ministarstva transporta mora biti napravljena jasna strategija.

I pored toliko preduzeća prijevoz se odvija drumom. Čak i transport opasnih materija poput eksplozivnih sredstava, a pogotovo nafte. Neki drugi lobiji izbijaju dobru zaradu željeznicama i samo se čeka neka katastrofa kako bi se pitali zašto se ranije nije poseglo za adekvatnim rješenjima.

“Imamo mi nekakve strategije i akcione planove, jer nas Evropska unija tjera na to, ali na domaćem terenu nema ljudi koji shvataju ovu priču – pogotovo ne na pozicijama u vlasti. Oni koji se razumiju u ovu tematiku i nalaze se na nekim pozicijama – šute”, dodaje Lindov uz konstataciju da je računicu koštanja smrtnih slučajeva, saobraćajnih nezgoda, osiguranja, oštećenja i habanja skupih saobraćajnica, gužvi, povećanog angažmana ljudstva, amortizaciju desetina hiljada kamiona… teško i izračunati. Ipak parafrazira razmišljanja svih vlasti iz prethodnih nekoliko decenija.

“Drumski transport nas ništa ne košta, a javno preduzeće željeznice koštaju i iz budžeta se izdvajaju milioni. Otprilike je takvo razmišljanje u javnom diskursu. Samo se spominju subvencije i dotacije, a tako se radi u cijelom svijetu. Država tako razmišlja, zato i nastavljamo s dosadašnjim taktikama. A drumski saobraćaj itekako košta kompletno društvo. Tako nam je i u obrazovanju, zdravstvu… Računao sam troškove saobraćajnih nesreća u cestovnom saobraćaju. Davno. I ko me pita O ovo što se piše će se pročitati i zaboraviti, ali će se javnost ‘ubiti’ pričama o politici”, zaključuje profesor Lindov.

Šta kažu podaci?

Prema dokumentu, pripremljenom za Vladu Federacije BiH, u koji smo imali uvid, u Bosni i Hercegovini se od 2021. do 2023. godine prosječno trošilo 1.616.530 tona naftnih derivata i sve je to bilo iz uvoza, dok za 2024. godinu raspolažemo samo informacijama za Federaciju BiH, gdje je potrošeno 1.065.000 tona. Ukupno 90 posto te količine prevezu autocisterne, a svega 10 posto Željeznice Federacije BiH.

Resorno ministarstvo, Naftni terminali Ploče i Operater terminali Federacije BiH u saradnji sa Željeznicama Federacije BiH, prema dostupnim podacima, prave dugoročni plan kojim bi se povećao udio željezničkog transporta na barem 50 posto. Za to je potrebno tri-četiri godine. Predlažu model kojeg zovu „brod-voz-razvoz“ kao najefikasniji i ekonomski najopravdaniji način opskrbe.

Entitet Federacija BiH ima vlasništvo nad terminalom u Pločama i potpisuje dugoročnu koncesiju sa Hrvatskom. Nakon toga bi se stvorile pretpostavke za proširenje kapaciteta, modernizaciju i uvođenje novih aspekata poslovanja. Ali, problem predstavlja ograničenost opterećenja željezničkog kolosijeka na 1.050 tona ukupne mase. Dakle, treba popraviti željezničku infrastrukturu, te povećati ukupnu nosivost kako bi transport naftnih derivata željeznicom imao veću ekonomsku opravdanost od transporta autocisterni.

Pretpostavlja se da će vlasti biti oprezne sa drumskim prijevoznicima koji su uložili sredstva za kupovinu autocisterni, ali da se može očekivati i postepeno uvođenje eko-taksi koje bi povećale cijenu drumskog transporta, kako bi željeznice bile konkurentnije.

No to su sve planovi, dok u zvaničnim dokumentima i Budžetu Federacije BiH stoje stavke od 258 miliona maraka (132 miliona eura) za cestovnu infrastrukturu u 2025. godini i 38,2 miliona maraka (19,5 miliona eura) za sufinansiranje željeznica, konsolidaciju, izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.

Ne treba čuditi što na najprometnijoj magistralnoj cesti kroz Hercegovinu za more, prometuje minimalno 70 kamiona u zimskim mjesecima do čak 110 ljeti u svakom pojedinačnom danu. Paralelno će Željeznice Federacije BiH i dalje biti jedan od najvećih poreskih dužnika državi sa preko 160 miliona maraka (oko 82 miliona eura) neplaćenih obaveza.

Objava Sve više kamiona na cestama i sve manje vagona na prugama pojavila se prvi puta na PressMedia.

Slučajna vijest

Poznati bh. političar udario po kritičarima supružnika Tegeltija – “Fuj patriJote, ljigavo..”

Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, jučer se na svom X nalogu prokomentarisao negativne reakcije dijela bh. javnosti na vječanje bivšeg predsjednika VSTV-a BiH Milana Tegeltije i novinarke Amine Bešo.

Tegeltija i Bešo vjenčali su se prije 10-ak dana, a tokom prošle sedmice upravo je Tegeltija na društvenim mrežama objavio fotografije sa njihove svadbe.

Dio domaće javnosti žestoko je osudio novinarku Bešo, a Mioković je jučer stao u njenu odbranu.

- Kako samo u rukavicama, ljigavo i hinjski, ovi kojima su usta puna građanštine razapinju suprugu Milana Tegeltije, samo zato što se usudila za njega udati. Fujčina patriJote, napisao je Mioković.

Objava Poznati bh. političar udario po kritičarima supružnika Tegeltija – “Fuj patriJote, ljigavo..” pojavila se prvi puta na PressMedia.

U BiH danas stiže promjena i jedan “fenomen”, moguće su i oluje, evo gdje će biti najžešće

U Bosni i Hercegovini se prije podne očekuje pretežno sunčano vrijeme. Iz FHMZ-a su kazali kako se u poslijepodnevnim satima u našoj zemlji očekuje porast naoblake praćen pljuskovima i grmljavinom.

- Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru do 18, a dnevna od 18 do 24, na jugu i sjeveru zemlje do 27 °C. U Sarajevu sunčano uz postepen porast naoblake tokom dana. Tokom poslijepodneva se očekuju pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 12, a dnevna oko 23 °C, piše FHMZ.

O vremenskim promjenama koje nas danas očekuju na Facebook stranici se oglasio i BH Meteo. Istakli su da nas poslije podne očekuje nestabilno vrijeme širom zemlje uz lokalno kišu i pljuskove sa grmljavinom.

Naveli su, također, da će bh. građani svjedočiti zanimljivom "fenomenu", s obzirom da je moguće da na nekom području ne padne ni kap kiše, dok su u krugu nekoliko kilometara moguće bujične poplave.

- Ponegdje je moguće i nevrijeme sa ledom i većom količinom kiše za kratko vrijeme, prvenstveno u brdsko-planinskim krajevima. Slično vrijeme i narednih dana stim da će temperature biti u padu, a pojava kiše i pljuskova nešto rasprostranjenija.



Ipak, obzirom da visinskih strujanja gotovo i nema, padavine će ovih dana biti statične i sporopoktretne. Zbog toga se očekuju veće razlike u količinama padavina na malom terenu. Od područja bez ili uz koju kap kiše, do lokaliteta sa bujičnim poplavama u svega nekoliko kilometara razlike, piše BH Meteo.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) je nešto detaljnije pisao o područjima gdje se očekuju pljuškovi i grmljavine

Regija Livno - od: 12:00 do: 18:00

Lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Mostar - od: 12:00 do: 18:00

Lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Sarajevo - od: 12:00 do: 19:00

Lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Tuzla - od: 13:00 do: 19:00

Lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Banja Luka - 22.4.2025. od: 12:00 do: 23:59

Očekuju se pljuskovi sa grmaljavinom. Ponegde su moguće i lokalne nepogode uz jače pljuskove, pojava grada i jakog vetra.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Foča - 22.4.2025. od: 12:00 do: 23:59

Očekuju se pljuskovi sa grmaljavinom.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Prijedor - 22.4.2025. od: 15:00 do: 23:59

Očekuju se pljuskovi sa grmaljavinom. Ponegde su moguće i lokalne nepogode uz jače pljuskove, pojava grada i jakog vetra.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Trebinje - 22.4.2025. od: 12:00 do: 20:00

Očekuju se lokalni grmljavinski procesi

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće.

Regija Višegrad - 22.4.2025. od: 14:00 do: 23:59

Očekuju se pljuskovi sa grmaljavinom.

BUDITE SVJESNI. Budite u toku sa aktuelnom vremenskom prognozom. Očekujte manje smetnje u aktivnostima na otvorenom.

Budite svjesni da se mogu pojaviti oluje sa grmljavinom. Budite posebno pažljivi u izloženim područjima, kao što su planine, šume i otvoreni tereni. Smetnje u vanjskim aktivnostima su moguće, piše FHMZ.

Objava U BiH danas stiže promjena i jedan “fenomen”, moguće su i oluje, evo gdje će biti najžešće pojavila se prvi puta na PressMedia.

ALARMANTNO: U Berlinu desničari progone izbjeglice, sve više napada

Berlin bilježi značajan porast napada na tražioce azila i skloništa za izbjeglice, usred naglog porasta krajnje desničarskog kriminala i zaoštravanja njemačke migracijske politike.

The post ALARMANTNO: U Berlinu desničari progone izbjeglice, sve više napada appeared first on IZDVOJENO.ba.

RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU: Odesa pod dronovima, ima povrijeđenih, gore zgrade i vozila

Neprijatelj je napao stambene zgrade u gusto naseljenom dijelu grada. Na terenu su hitne i komunalne službe. Veliki broj stanova je oštećen

The post RUSKA AGRESIJA NA UKRAJINU: Odesa pod dronovima, ima povrijeđenih, gore zgrade i vozila appeared first on IZDVOJENO.ba.

Povezani članci

Popularne kategorije