Vozač motocikla četverotočkaša K.B. (46) iz Švicarske nastradao je u nesreći u mjestu Vlaška Ravan, kod Prokoškog jezera u opštini Fojnica.
– Dana 04.08.2024. godine oko 14,45 sati u blizini mjesta Vlaška Ravan, općina Fojnica, došlo je do slijetanja motocikla četverotočkaša kojim je upravljao vozač K.B. rođen 1978.godine iz Švicarske, koji je u ovoj nezgodi smrtno stradao- saopćeno je danas iz MUP-a SBK.
Uviđajne radnje na licu mjesta nezgode izvršili su policijski službenici PU Kiseljak.
Slučajna vijest
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.
Objava EU se po niskim cijenama rješava zamrznutog mesa i šalje ga u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Riječ je o velikom jednom od najvećih retail, odnosno prodajnih centara u BiH koji je nazvan Doboj City Park, piše BiznisInfo.ba. Očekuje se da ovdje budu otvorene prodavnice brojnih poznatih brendova.
On je dio mreža retail parkova koji niču širom naše države, a u vlasništvu kompanije iz Bijeljine City Mall. Prvi veliki retail park otvoren je u Brčko distriktu. “Brčko City Park” otvoren je na 30.000 m2 – a tom prilikom investitor je najavio ulaganja u gradnju sličnih retail parkova u još tri grada – Zvorniku, Doboju i Istočnom Sarajevu.
U međuvremenu je počela gradnja dva centra, i to u Zvorniku i Doboju. Retail park u Zvorniku u međuvremenu je završen i otvoren, a gradnja onog u Doboju se privodi kraju.
Još nije jasno kada će početi gradnja retail parka u Istočnom Sarajevu.
Vlasnici firme “City Mall” Bijeljina su Dragan Stanojlović i firma “Sloboprom's” iz Brčkog, u podjednakom iznosu. Vlasnik firme “Sloboprom's Brčko” je firma “Sloboprom” Lončari, čiji je, pak, vlasnik Slobodan Ćurčić.
“Sloboprom” sam za sebe ima nekoliko tržnih centara i hotela u RS-u i Brčko distriktu. Osim toga, ova firma je trgovački lider u oblastima veleprodaje i maloprodaje bijele tehnike i peći na čvrsto gorivo.
Objava Uskoro se otvara jedan od najvećih prodajnih centara u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Pjevačica Anabela Atijas oglasila se nakon tvrdnji njene polusestre, Aide Bukve, da je po dolasku u Srbiju morala da primi pravoslavlje.
Glumica Aida Bukva, polusestra Anabele Atijas, izjavila je da je nekadašnja članica dua "Funky G", kao i Lepa Brena, primila pravoslavlje jer "to tako u Srbiji mora", što je naišlo na podijeljene reakcije.
Atijasova se ubrzo oglasila vidno razočarana i demantovala ove navode.
- Dokle će više ljudi da čačkaju te tako bolne stvari. Ko još pita za tako nešto?! Iskreno sam iznenađena tim Lakinim pitanjem. Poznaje me odmalena i zna ko sam i šta sam. On zna da sam iz mješovitog braka i kako može dijete čiji su roditelji dvije različite vjere da promijeni veru? Ništa nisam morala! Moja majka je Srpkinja, a u Srbiju sam došla sa 16 godina. Sve što sam zaradila, zaradila sam ovdje. Ne želim da se pravdam, iz mješovitog sam braka i mene moji roditelji nikada nisu svojatali. Razočarana sam što se ova tema potegla. Pretužno je što se još uvijek bavimo time - rekla je pjevačica, pa se potom nadovezala na polusestru:
- Ne znam šta je ona pokušala. Ona se toliko loše osjećala poslije te emisije... Nije se snašla, a i sama mi je to rekla. On je nju pokušavao da isprovocira, čak se i nasmijao kada se moja muzika pomenula. Žao mi je što se nije ostvario kao otac i što me nije pomenuo kao majku i baku dvije unučice, ženom koja je i te kako ostvarena - zaključuje Anabela Atijas.
Objava ANABELA BEZOBRAZNO ODBRUSILA LAKI! Razočarana zbog pitanja njenoj sestri Aidi: “Žao mi je što se nije ostvario kao otac” pojavila se prvi puta na PressMedia.
Na kraju prošle školske godine, roditelji učenika iz odjela 1.3 Osnovne škole Antuna Branka Šimića mislili su da će njihov problem biti riješen.
Naime,oni su u maju zbog straha i nesigurnosti odbijali ići na nastavu, te nisu mogli kvalitetno ispratiti nastavni proces.
Učenik, zbog čijeg je neprilagođenog ponašanja patio ostatak razreda prema informacijama koje je u maju 2024. godine imao portal Hercegovina.info trebao je biti premješten u drugu školu. Odluka je to Školskog odbora koja je trebala poslužiti kao pedagoška mjera zbog prevelikog broja neopravdanih sati.
Ipak, tokom ljetnih praznika, majka učenika angažira advokatski ured koji ulaže prigovor na ovu odluku školskog odbora, čime konačnu odluku prebacuje na Ministarstvo prosvjete obrazovanja i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ministarstvu se izgleda nije žurilo da riješi gorući problem, pa resorni ministar Adnan Velagić dostavlja predmet na postupanje inspektoratu tek početkom septembra ove godine, neposredno pred početak nove školske godine.
Inspektor preuzima spis i nastavlja postupanje po aktu ministra, te na osnovu zakona o prosvjetnoj inspekciji HNK i zakona o upravnom postupku FBiH zaključuje da nema osnove za dalje postupanje.
Inspektor je trebao pregledati sve dostavljene dokumente, uključujući Odluku školskog odbora o premještaju učenika, prigovore koje su podnijeli roditelji učenika putem advokatskog ureda, te drugu dokumentaciju vezanu za pravdanje sati i prethodnu komunikaciju između škole, roditelja i advokatskog ureda, te prilikom pregleda dokumentacije utvrditi nekoliko ključnih činjenica.
Odluka o premještaju učenika, donesena od strane Školskog odbora Osnovne škole AB Šimića, prema njegovom tumačenju nije konačna i nije stupila na snagu. Uvaženi su i formalni prigovori na ovu odluku, koji su također dio predmeta. Na temelju pregledane dokumentacije, inspektor dolazi do zaključka da odluka o premještaju nije provedena, odnosno nije konačna jer postoje žalbeni postupci koji još nisu okončani. Odluka, dakle, prema njegovom tumačenju još nema pravnu snagu i ne može biti provedena u tom trenutku. Zbog nepostojanja pravne osnove za daljnje postupanje, jer odluka škole nije konačna, inspektor donosi zaključak o obustavi postupka. Ovaj zaključak navodi da, budući da odluka Školskog odbora nije stupila na snagu, postupanje inspektorata se smatra završenim, te učenik i u ovu školsku godinu kreće u isti razred, sa istom učiteljicom i istim kolegama.
Komentar na ovu spornu odluku Inspektorata Hercegovna.info zatražila je od ministarstva 18. septembra 2024. no do danas nije stigao odgovor. Zanimalo nas je i zašto je inspektor tako kasno preuzeo predmet, tek nekoliko dana pred početak nove školske godine, umjesto da ga je žurno obradio s obzirom na to da je problematika osjetljiva, naime, riječ je o maloljetnicima i njihovoj dobrobiti.
Zbog ove odluke, roditelji ostale djece iz razreda, njih 15, od v.d. direktorice, Janje Božić zbog neriješavanja problema vršnjačkog nasilja sredinom septe,bra zahtijevaju premještaj njihove djece u druga odjeljenja u ovoj školi.
Ukoliko bi se njihov zahtjev uvažio, 15 djece bilo bi raspoređeno u druge razrede, dok bi ovaj učenik ostao jedini koji pohađa 2.3 razred OŠ Antuna Branka Šimića u Mostaru. I za to smo komentar tražili od ministarstva, ali ga nismo dobili.
Pitanje je i što će biti s radnim statusom učiteljice spomenutog razreda u slučaju da ostane bez učenika kojima predaje i koji su se već navikli na njene obrazovne metode.
Roditelji kažu kako je taj potez povučen iz očaja i brige za vlastitu djecu kojoj ne žele priuštiti još jednu traumatičnu školsku godinu kakva je bila prethodna.
Kako saznaje Hercegovina.info iz pouzdanih izvora, ministarstvu se obratila i sama v.d. direktorice s molbom da reagiraju po ovom zahtjevu 15 roditelja za premještaj učenika i da joj pojasne kako nastaviti komunikaciju sa majkom spornog učenika koja komunicira isključivo putem advokata.
Nadalje, čini se da ne postoji službeni dokument rješenja prema kojem se pedagoška mjera "Premještaj u drugu školu" poništava, a koje je ministarstvo bilo dužno izdati i poslati na adresu škole, kao i na ostale relevantne adrese, što dodatno komplicira situaciju.
Jako sličan slučaj dogodio se i u Zagrebu, gdje je problem vršnjačkog nasilja u jednoj osnovnoj školi toliko eskalirao da je došlo do ispisivanja cijeloga razreda kojega je zlostavljao jedan učenik. Od ukupno 16 učenika, njih 14 napustilo je školu zbog navoda da je učenik fizički i psihički zlostavljao ostalu djecu.
Ipak, vrlo bitna razlika između uređene države i neozbiljne prćije je činjenica da je u zagrebačkom slučaju ekspresno u Ministarstvu obrazovanja sazvan sastanak s roditeljima i predstavnicima Grada Zagreba, na kojem su roditelji tog učenika dogovorili u saradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Gradskim uredom, Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO) i direktoricom škole da će zatražiti premještaj svog djeteta u drugu osnovnu školu. Pripreme za njegov prelazak, uključujući praćenje socijalizacije, organizirane su u suradnji s AZOO-om i školskom stručnom službom.
Roditelji učenika koji su se ispisali već su upisali svoju djecu u druge škole, a neki su čak preselili cijele porodice zbog ovog problema. Advokatica roditelja navela je da nisu dobili odgovor na pitanje kako će biti organizirana nova školska godina, što je dovelo do odluke roditelja da ispišu svoju djecu.
U Mostaru pak se odluke donose u tajnosti, ministarstvo reagira izuzetno sporo, bez vidljive želje da se problem zaista riješi, i bez kvalitetne komunikacije, kako sa školom, tako i sa roditeljima djece, te medijima koji žele dobiti relevantne informacije.
Hoće li doći do raspada 2.3 razreda Osnovne škole Antun Branko Šimić u Mostaru i u koje razrede će djeca biti premještena, trenutno nikome nije poznato.
Inače, direktorica Snježana Brkić podnijela je ostavku na poziciju, te nastavila raditi kao učiteljica razredne nastave, a konkurs za novog direktora i njegovog pomoćnika su tek raspisani.
Objava MINISTARSTVO ŠUTI Roditelji 15 osnovaca u Mostaru zatražili premještaj djece u druga odjeljenja, zbog jednog učenika pojavila se prvi puta na PressMedia.
Popularne kategorije
Deseci mrtvih i ranjenih ljudi dovezeni u bolnicu Nasser oko 03.00 sata ujutro. Neki od ranjenih bili su u kritičnom stanju, što znači da bi broj mrtvih mogao porasti
The post IZRAEL NASTAVLJA SA ZLOČINIMA: Najmanje 32 osobe ubijene u izraelskim napadima na Palestinu appeared first on IZDVOJENO.ba.
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.
Objava EU se po niskim cijenama rješava zamrznutog mesa i šalje ga u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Deseci mrtvih i ranjenih ljudi dovezeni u bolnicu Nasser oko 03.00 sata ujutro. Neki od ranjenih bili su u kritičnom stanju, što znači da bi broj mrtvih mogao porasti
The post IZRAEL NASTAVLJA SA ZLOČINIMA: Najmanje 32 osobe ubijene u izraelskim napadima na Palestinu appeared first on IZDVOJENO.ba.
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.
Objava EU se po niskim cijenama rješava zamrznutog mesa i šalje ga u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
© 2024 BiH Vijesti
