Svjedoci su na današnjem suđenju za zločine nad Hrvatima u Bugojnu ispričali da je na stadionu “Iskra” bio formiran logor, da su na Rostovo dovođeni pretučeni zarobljenici kao i da su tu dolazili strani državljani iz arapskih zemalja.
Svjedok Tužilaštva BiH Sead Pokvić rekao je da je Ratno predsjedništvo u Bugojnu donijelo odluku da se stadion “Iskra” ustupi za ratne zarobljenike i da je tu formiran logor.
Pokvić, nekadašnji sekretar Ratnog predsjedništva, naveo je da ovaj organ nije donio odluku o likvidaciji zarobljenika.
Naveo je i da je tadašnji predsjednik Predsjedništva Republike BiH Alija Izetbegović zatražio informaciju šta se desilo sa zarobljenicima Hrvatskog vijeća odbrane /HVO/, te da je prihvaćena informacija da su pobjegli, prenosi Birn.
Pokvić je rekao da je na čelu Ratnog predsjedništva bio DŽevad Mlaćo, kome se sudi u ovom predmetu.
Svjedok se saglasio da Mlaćinim advokatom Sabinom Mehić da su postojale informacije o bjekstvu zarobljenika o kojima se raspitivao Izetbegović, kao i da je ranije bilo sličnih slučajeva.
Svjedok Salko Katal ispričao je da je bio pripadnik Sedme muslimanske brigade i da mu je komandir bio izvjesni Omerhić, te da je bio u motelu na Rostovu, gdje su bili zarobljenici HVO-a koje je dovodila Vojna policija.
“Davao sam im hranu, bili su u dvije sobe”, rekao je Katal i dodao da je među zarobljenicima bio i jedan učitelj koga je zatekao mrtvog u toaletu.
On je naveo da su zarobljenici dovođeni pretučeni iz Bugojna.
Ispričao je i da je jednom vidio Mlaću kada je dolazio Izetbegović i “možda još jednom”.
Advokatu Jesenki Rešidović je potvrdio da su na Rostovo dolazili strani državljani iz arapskih zemalja.
Planirano saslušanje svjedoka B-1 je odgođeno nakon što je izjavio da se ne osjeća dobro. Vijeće je odobrilo dodatne mjere zaštite za svjedoka koji se, kako je naveo tužilac, požalio da je napadnut nakon svjedočenja u jednom drugom predmetu.
Mlaćo je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, optužen sa Selmom Cikotićem, bivšim komandantom Operativne grupe zapad tzv. Armije BiH.
Na teret mu se stavlja da je naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a u optužnici se navodi i da je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno bezbjednosnih i tehničkih razloga.
Cikotić je optužen da nije spriječio podređene pripadnike takozvane Armije RBiH da počine krivična djela, kao i da je propustio da preduzme mjere zbog mučenja i ubistava ratnih zarobljenika.
Suđenje se nastavlja 29. oktobra.
