Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
Prepoznajete li djevojku na fotografiji?
Lepa Brena, pravim imenom Fahreta Jahić Živojinović, jedna je od najpoznatijih pjevačica Balkana.
Ipak, malo ko se sjeća kako je Brena izgledala na početku karijere, a rijetko ko zna i da je pjevačica prije imala smeđu kosu.
Na svom Facebook profilu jednom je podijelila fotografiju svoje lične karte kad je napunila 18 godina, a na kojoj izgleda potpuno drugačije.
''Prva lična karta, 18 godina, tada Fahreta Jahić, danas Živojinović (alias Lepa Brena)'', napisala je u opisu fotografije.
Objava Prije plastičnih operacija i skupe šminke: Prepoznajete li djevojku na fotografiji? pojavila se prvi puta na PressMedia.
Namjera izraelskog premijera Benjamina Netanyahua od prvog dana njegovog osvetničkog napada na Gazu, pokrenutog prije 16 mjeseci, bila je ili etničko čišćenje ili genocid nad palestinskim narodom. Njegov saveznik u genocidu tokom ratnih 15 mjeseci bio je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden. Njegov saveznik u etničkom čišćenju, odnosno u planiranju progona Palestinaca je aktuelni predsjednik SAD Donald Trump
The post GENOCID: Plan progona Palestinaca iz Gaze nije izmislio Trump, to je zvanična politika SAD od 2007. godine appeared first on IZDVOJENO.ba.
Bjelašnica je zauzela prvo mjesto na listi deset najcjenovno pristupačnijih skijališta u Europi prema TimeOut magazinu, što je još jedno priznanje za ljepotu i pristupačnost ovog popularnog skijališta smještenog nadomak Sarajeva.
Skijalište Babin Do, smješteno na sjevernim padinama Bjelašnice, jedino je skijalište u Bosni i Hercegovini koje je pronašlo svoje mjesto među najboljim destinacijama za skijanje u Europi. Sa ukupno 14,3 kilometra skijaških staza i odličnim uvjetima za početnike i iskusne skijaše, Bjelašnica nudi pristupačne cijene u usporedbi s poznatijim skijalištima u Europi.
Za sezonu 2025. godine, cijena jednodnevnih karata za odrasle iznosi 25 eura, dok su karte za tinejdžere između 13 i 18 godina 20,30 eura. Standardna sezonska karta za odrasle košta 409 eura, dok je za tinejdžere 255 eura, što ovu destinaciju čini izuzetno povoljnom u usporedbi s drugim poznatim skijalištima, piše TimeOut.
Ovo priznanje dolazi nakon što je Bjelašnica, koja je bila domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, postala sve popularnija destinacija za ljubitelje snijega, ne samo zbog svoje pristupačnosti, već i zbog izvanrednih uvjeta za skijanje i snježne pejzaže koji oduzimaju dah.
Na listi TimeOut magazina, uz Bjelašnicu, našla su se i poznata skijališta poput Borovetsa u Bugarskoj, Vogel-Bohinj u Sloveniji, i Livigno u Italiji, čineći ovaj popis idealnim vodičem za sve one koji žele uživati u zimskim sportovima bez da potroše bogatstvo.
Za ljubitelje skijanja koji žele uživati u prirodnim ljepotama i povoljnim cijenama, Bjelašnica se definitivno ističe kao odlična destinacija za skijanje u 2025. godini.
Objava Planina u BiH na vrhu liste najjeftinijih skijališta u Europi: Skrivena destinacija koja oduzima dah pojavila se prvi puta na PressMedia.
Iako je već punih 40 godina na estradi, karijera Dragane Mirković počela je sasvim slučajno. Sanjala je da će jednoga dana završiti fakultet, naučiti engleski jezik i naći posao, no njen talenat nije mogao ostati neprimijećeno. Muzika je odabrala nju, a sve je počelo kada je imala samo 14 godina i pjevala na jednoj zabavi u rodnom selu.
'Nikada se nisam željela baviti pjevanjem. Htjela sam završiti fakultet, naučiti engleski jezik, zaposliti se, putovati… Međutim, kada sam s 14 godina pjevala na jednoj zabavi u selu, čuli su me neki ljudi iz Beograda i odmah me prozvali 'čudom od djeteta'. Na polugodištu osmog razreda došli su u našu kuću ljudi iz PGP-a i predložili da snimim ploču. To je šokiralo i moje roditelje i mene, mislili smo da su pogriješili adresu.
S obzirom na to da sam bila lijepo odgojeno dijete, bilo mi je glupo reći im 'neću'. Mama i tata su rekli: 'Dajte bar da dijete prvo završi osnovnu školu'. Pristali smo da snimim album, a tata Predrag me je pratio na svim turnejama i nastupima dok nisam napunila 18 godina', rekla je pjevačica koja se promijenila kada je počela raditi.
'Kao dijete sam ušla u svijet odraslih i u jedan ozbiljan posao koji se zove šoubiznis. Doslovno sam iz školske klupe ušla u studio i krenula na turneje s prvim pjesmama. Sve to je za mene bio veliki šok. Na scenu sam izlazila bez šminke jer je u to vrijeme bilo sramota da djevojčica bude našminkana. Kao tinejdžerica sam išla sam na velike turneje i festivale, kao što su 'Zlatni glasovi Šumadije' i 'Raspjevana jesen'… Odjednom sam se našla među najvećim zvijezdama i sve je to bio šok za mene', rekla je za Informer jednom prilikom Dragana koja priznaje da joj se nije bilo lako nositi s teretom popularnosti.
'U nekim trenucima željela sam se vratiti u školsku klupu. Teško je bilo tako mladoj osobi nositi teret popularnosti, sačuvati svoje ime, osobnost, reputaciju. Nisam željela da itko nešto pogrešno kaže o meni. Od početka karijere mi je ta misao bila u glavi, da nikako ne smijem osramotiti ni sebe ni svoju porodicu. To sve je bilo veliko opterećenje. Bilo je trenutaka kada sam rekla da ne mogu više sve to podnijeti. Ne zato što sam kukavica i što sam se predavala, nego zato što sam smatrala da ništa ja to ne moram raditi. Moja porodica je oduvijek bila dobrostojeća, tako da im nisam morala pomagati. Uvijek smo imali sve', dodala je Dragana.
Inače, maloko zna da je Dragana završila srednju trgovačku školu i da s prvim albumom njeno školovanje nije završeno.
Objava Koju školu je završila Dragana Mirković? Nije željela biti pjevačica pojavila se prvi puta na PressMedia.
Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
Vrijeme | Temperatura (°C) |
---|---|
16.03. 07:00 | 7 |
16.03. 06:00 | 6 |
16.03. 05:00 | 7 |
16.03. 04:00 | 7 |
16.03. 03:00 | 7 |
16.03. 02:00 | 7 |
16.03. 01:00 | 7 |
16.03. 00:00 | 8 |
15.03. 23:00 | 8 |
15.03. 22:00 | 8 |
15.03. 21:00 | 8 |
15.03. 20:00 | 9 |
15.03. 19:00 | 10 |
15.03. 18:00 | 11 |
15.03. 17:00 | 12 |
15.03. 16:00 | 12 |
15.03. 15:00 | 12 |
15.03. 14:00 | 12 |
15.03. 13:00 | 13 |
15.03. 12:00 | 18 |
15.03. 11:02 | 18 |
15.03. 10:00 | 17 |
15.03. 09:00 | 17 |
Psihrometar je uređ koji za mjerenje vlažnosti primjenjuje načelo hlađenja koje se javlja zbog isparavanja. Budući da se za isparavanje troši toplina, temperatura na mokrom termometru niža je od one na suhome, osim kada je zrak zasićen vodenom parom pa su obje temperature jednake.
Što je zrak suši, to je razlika temperatura veća. Iz spomenutih dviju temperatura i tlaka zraka određuje se tlak vodene pare, a odatle i veličine koje određuju vlažnost zraka. Stalna propisana brzina strujanja postiže se priključenim ventilatorom (aspiratorom).
Relativna vlažnost je fizikalna veličina za iskazivanje udjela vodene pare u zraku (ili općenito u plinovima). Izražava se omjerom parcijalnoga tlaka prisutne vodene pare pH2O i tlaka zasićene vodene pare pri određenoj temperaturi i tlaku zraka p*H2O.Emrah I.(18), mladić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, izveo je napad na generalni konzulat Izraela u Minhenu, septembra prošle godine.
Ovaj mladić, nastanjen u austrijskom Neumarkt am Wallersee, pucao je iz puške sa fiksiranim bajonetom. Nakon razmjene vatre sa policijom, mladić je preminuo neposredno po dolasku hitne pomoći.
Policija je objavila nove detalje o ovom napadu. Naime, bavarska policija je na pres konferenciji saopštila da je mladić radikalizovan od početka konflikta u Gazi, oktobra, 2023. godine.
“Ovaj 18-godišnji mladić je bio autsajder. Nije imao prijatelja, čak ni prijatelja preko interneta. Osjećao se diskriminisanim, neshvaćenim jer je bio musliman”, rekla je Gabrijele Tilman, iz javnog tužilaštva u Minhenu.
Policija je došla do saznanja da je mladić u periodu od marta, 2024. godine pa se do napada, 5. septemba, Emrah je aktivno pretraživao kako doći do naoružanja i to 116 puta. Inače, njemu je bilo zabranjeno nošenje oružja, pa je tako propao i njegov pokušaj da kupi oružje od lokalnog dilera oružja u Salcburgu. Inače, on je bio pod zabranom nošenja oružja jer je otvoreno pričao o oružju i eksplozivima u školi, još jula 2021. godine.
Istražujući njegov put, policija je saznala da se on pridružio terorističkoj organizaciji februara, 2023. godine. Jedan od njegovih prijatelja alarmirao je vlasti navodeći da je ovaj, tada 17-godišnjak, ozbiljno radikalizovan. Iako je policija tada pokrenula istragu, iz nerazjašnjenih razloga je prekinuta. Emrah I. je samo dan prije napada kupio oružje i municiju od privatnog dilera za 300 evra. Razlog zašto oružje nije registrovano jer je imao obavezu da registruje oružje u roku od šest nedelja.
Policija je saznala i da je mladić oružje sakrio u jednoj šumi, gdje ga je držao sve do polaska u Minhen, u koji je otišao majčinim automobilom. Navodno je sa benzinske pumpe poslao bratu novac, a svojim roditeljima emotikon srca u poruci, što je na neki način bio oproštaj od porodice. Ubrzo nakon toga, krenuo je u svoj “terorističku misiju”. Prvo je ispalio dva metka u Dokumentacioni centar koji se nalazi ispred izraelskog konzulata:
“On čak nije ni znao gdje se nalazi konzulat. Na telefonu je imao otvorene google maps na kojima je pretraživao “izraelska ambasada Minhen”, saopštili su istražioci.
On je bukvalno besciljno hodao oko zgrade, a zatim je vidio grb Izraela u koji je zabio bajonet. Baš zbog ovog detalja, sam napad je okarakterisan kao “anti-izraelski terorizam”. Čak i nakon što ga je policija locirala i ranila, on je nastavio da puca po policiji, ali i spasilačkoj službi koja je došla.
“Ispalio je 11 hitaca i ranio tri policajca”, rekao je jedan od istražioca. Mladić nije uspio da preživi razmjenu vatre sa policijom, jer je bio pogođen sa 14 metaka.
Objava Bavarska policija objavila detalje terorističkog napada koji je izveo mladić iz BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Radovi na velikom infrastrukturnom projektu koji će Mostar preko Pologa i Širokog Brijega prometno povezati s granicom s Republikom Hrvatskom mogli bi uskoro početi. Riječ je o potpuno novoj prometnici vrijednoj više od 900 milijuna KM, koja će cijelom svojom dužinom imati četiri traka te po završetku biti od ogromnog značaja za stanovništvo ovog dijela Bosne i Hercegovine, a bolja prometna povezanost svakako će imati svoj značaj za razvoj gospodarstva, piše Večernji.ba.
Prema najavama iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, u Mostaru će 21. ožujka biti upriličeno otvaranje pristiglih ponuda za izgradnju brze ceste Mostar - Polog - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom. Riječ je o ponudama za prve dijelove ove ceste Polugrno - Podledinac dužine 5,48 kilometara i Podledinac - Grude istok, dužine 6,36 kilometara. Sekcija Polugrno - Podledinac dijelom pripada prvoj poddionici Polog - Polugrno, a dijelom drugoj poddionici Polugrno - granica s RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 13 + 180 km glavnog projekta i završava na stacionaži 18 + 660 km.
Kako su objasnili iz JP Autoceste Federacije BiH, ova sekcija uključuje petlju Polugrno s projektiranim naplatnim mjestima i spojnom cestom te nema značajnih objekata. U sklopu glavne trase projektirana su tri podvožnjaka (Polugrno 1, Polugrno 2 i Rasno), jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače (L = 25 m). Sekcija Podledinac - Grude istok dio je poddionice II, Polugrno - granica s RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 18 + 660 km glavnog projekta i završava na stacionaži 25 + 20 km. Sekcija uključuje dvije petlje s projektiranim naplatnim mjestima i spojnim cestama. U sklopu ove sekcije projektirana su dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica.
Kako je ranije navedeno iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, ukupna vrijednost radova premašuje 119 milijuna KM. Odnosno izvođenje radova na sekciji Polugrno - Podledinac procijenjeno je na 49,978.247,40 KM bez PDV-a, dok procijenjena vrijednost radova na sekciji Podledinac - Grude istok iznosi 69,246.532,32 KM. Inače, brza cesta Mostar - Polog - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom, ukupno duga nešto više od 60 kilometara, podijeljena je na dva dijela - Mostar sjever - Polog te Polog - granica s RH. Dionica Mostar sjever - Polog dužine je 20,3 km te počinje od čvorišta autoceste na koridoru Vc Mostar sjever.
Tehnički vrlo zahtjevno
U nastavku trasa ide sjevernim dijelom iznad zone deponija otpada Uborak te sjeverno od industrijske zone Gajevi. Dalje trasa prelazi preko magistralne ceste M-17, gdje je projektirano čvorište/kružni tok na magistralnoj cesti s niveletom brze ceste iznad kružnog toka. Trasa u nastavku nakon nasipa prelazi rijeku Neretvu mostom i preko lokalne ceste i željezničke pruge. Kako bi se svladalo tešku konfiguraciju terena, u nastavku trase projektirani su vijadukt Raštani, tunel, vijadukt Orlovac, vijadukt Rudarski kop. Trasa na ovom dijelu završava čvorištem Rudarski kop preko spojne ceste, kojim je omogućena izravna veza iz Ulice bleiburških žrtava na brzu cestu.
Dionica Polog - granica RH duga je 40,4 km, a uključuje dvije poddionice Polog - Polugrno (15,8 km) i Polugrno - granica s RH (24,6 km). Početak ove dionice je na području Mostarskog blata (Polog), koja se nalazi u dužini od 1,50 kilometara na području HNŽ-a, dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHŽ-a i završava se petljom Polugrno. Na ovoj poddionici projektirano je dvostrano odmorište Gradina, deset podvožnjaka, dva mosta i jedan nadvožnjak. Trasa ove poddionice prolazi kroz grad Široki Brijeg i općinu Grude te završava na granici s RH. Ova trasa svojim se južnim dijelom nastavlja na mostarsku južnu obilaznicu.
Inače, izgradnja brzih cesta kroz Federaciju BiH jedan je od prioriteta kako bi se omogućilo ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih županija s obzirom na to da koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove ovog entiteta.
Objava Potpuno nova cesta: Uskoro radovi na projektu vrijednom više od 900 miliona KM koji će spajati Mostar s granicom Hrvatske pojavila se prvi puta na PressMedia.
Poznati odgajivač medvjeda Emin Ljutić svoje medvjede Gvidu i Laku počastio je mesom morskoga psa.
Kako ima prijatelja koji radi na kruzeru i koji mu je pričao kako je meso te vrste odlično, Emin je zamolio da mu donese nekoliko kilograma fileta.
Prijatelj donio a Emin prvo počastio sebe pa onda i svoje medvjede. "Još se oblizuju od slasti", govori nam Emin i nudi četiri komada mesa već ispečenog na tavi. Probali smo i mi ali ni na kraj pameti nije nam bilo da je riječ o morskome psu", navodi se na Youtube kanalu Srećka Stipovića.
Objava Emin svoje medvjede počastio mesom morskoga psa pojavila se prvi puta na PressMedia.
Emrah I.(18), mladić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, izveo je napad na generalni konzulat Izraela u Minhenu, septembra prošle godine.
Ovaj mladić, nastanjen u austrijskom Neumarkt am Wallersee, pucao je iz puške sa fiksiranim bajonetom. Nakon razmjene vatre sa policijom, mladić je preminuo neposredno po dolasku hitne pomoći.
Policija je objavila nove detalje o ovom napadu. Naime, bavarska policija je na pres konferenciji saopštila da je mladić radikalizovan od početka konflikta u Gazi, oktobra, 2023. godine.
“Ovaj 18-godišnji mladić je bio autsajder. Nije imao prijatelja, čak ni prijatelja preko interneta. Osjećao se diskriminisanim, neshvaćenim jer je bio musliman”, rekla je Gabrijele Tilman, iz javnog tužilaštva u Minhenu.
Policija je došla do saznanja da je mladić u periodu od marta, 2024. godine pa se do napada, 5. septemba, Emrah je aktivno pretraživao kako doći do naoružanja i to 116 puta. Inače, njemu je bilo zabranjeno nošenje oružja, pa je tako propao i njegov pokušaj da kupi oružje od lokalnog dilera oružja u Salcburgu. Inače, on je bio pod zabranom nošenja oružja jer je otvoreno pričao o oružju i eksplozivima u školi, još jula 2021. godine.
Istražujući njegov put, policija je saznala da se on pridružio terorističkoj organizaciji februara, 2023. godine. Jedan od njegovih prijatelja alarmirao je vlasti navodeći da je ovaj, tada 17-godišnjak, ozbiljno radikalizovan. Iako je policija tada pokrenula istragu, iz nerazjašnjenih razloga je prekinuta. Emrah I. je samo dan prije napada kupio oružje i municiju od privatnog dilera za 300 evra. Razlog zašto oružje nije registrovano jer je imao obavezu da registruje oružje u roku od šest nedelja.
Policija je saznala i da je mladić oružje sakrio u jednoj šumi, gdje ga je držao sve do polaska u Minhen, u koji je otišao majčinim automobilom. Navodno je sa benzinske pumpe poslao bratu novac, a svojim roditeljima emotikon srca u poruci, što je na neki način bio oproštaj od porodice. Ubrzo nakon toga, krenuo je u svoj “terorističku misiju”. Prvo je ispalio dva metka u Dokumentacioni centar koji se nalazi ispred izraelskog konzulata:
“On čak nije ni znao gdje se nalazi konzulat. Na telefonu je imao otvorene google maps na kojima je pretraživao “izraelska ambasada Minhen”, saopštili su istražioci.
On je bukvalno besciljno hodao oko zgrade, a zatim je vidio grb Izraela u koji je zabio bajonet. Baš zbog ovog detalja, sam napad je okarakterisan kao “anti-izraelski terorizam”. Čak i nakon što ga je policija locirala i ranila, on je nastavio da puca po policiji, ali i spasilačkoj službi koja je došla.
“Ispalio je 11 hitaca i ranio tri policajca”, rekao je jedan od istražioca. Mladić nije uspio da preživi razmjenu vatre sa policijom, jer je bio pogođen sa 14 metaka.
Objava Bavarska policija objavila detalje terorističkog napada koji je izveo mladić iz BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Radovi na velikom infrastrukturnom projektu koji će Mostar preko Pologa i Širokog Brijega prometno povezati s granicom s Republikom Hrvatskom mogli bi uskoro početi. Riječ je o potpuno novoj prometnici vrijednoj više od 900 milijuna KM, koja će cijelom svojom dužinom imati četiri traka te po završetku biti od ogromnog značaja za stanovništvo ovog dijela Bosne i Hercegovine, a bolja prometna povezanost svakako će imati svoj značaj za razvoj gospodarstva, piše Večernji.ba.
Prema najavama iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, u Mostaru će 21. ožujka biti upriličeno otvaranje pristiglih ponuda za izgradnju brze ceste Mostar - Polog - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom. Riječ je o ponudama za prve dijelove ove ceste Polugrno - Podledinac dužine 5,48 kilometara i Podledinac - Grude istok, dužine 6,36 kilometara. Sekcija Polugrno - Podledinac dijelom pripada prvoj poddionici Polog - Polugrno, a dijelom drugoj poddionici Polugrno - granica s RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 13 + 180 km glavnog projekta i završava na stacionaži 18 + 660 km.
Kako su objasnili iz JP Autoceste Federacije BiH, ova sekcija uključuje petlju Polugrno s projektiranim naplatnim mjestima i spojnom cestom te nema značajnih objekata. U sklopu glavne trase projektirana su tri podvožnjaka (Polugrno 1, Polugrno 2 i Rasno), jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače (L = 25 m). Sekcija Podledinac - Grude istok dio je poddionice II, Polugrno - granica s RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 18 + 660 km glavnog projekta i završava na stacionaži 25 + 20 km. Sekcija uključuje dvije petlje s projektiranim naplatnim mjestima i spojnim cestama. U sklopu ove sekcije projektirana su dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica.
Kako je ranije navedeno iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH, ukupna vrijednost radova premašuje 119 milijuna KM. Odnosno izvođenje radova na sekciji Polugrno - Podledinac procijenjeno je na 49,978.247,40 KM bez PDV-a, dok procijenjena vrijednost radova na sekciji Podledinac - Grude istok iznosi 69,246.532,32 KM. Inače, brza cesta Mostar - Polog - Široki Brijeg - Grude - granica s Hrvatskom, ukupno duga nešto više od 60 kilometara, podijeljena je na dva dijela - Mostar sjever - Polog te Polog - granica s RH. Dionica Mostar sjever - Polog dužine je 20,3 km te počinje od čvorišta autoceste na koridoru Vc Mostar sjever.
Tehnički vrlo zahtjevno
U nastavku trasa ide sjevernim dijelom iznad zone deponija otpada Uborak te sjeverno od industrijske zone Gajevi. Dalje trasa prelazi preko magistralne ceste M-17, gdje je projektirano čvorište/kružni tok na magistralnoj cesti s niveletom brze ceste iznad kružnog toka. Trasa u nastavku nakon nasipa prelazi rijeku Neretvu mostom i preko lokalne ceste i željezničke pruge. Kako bi se svladalo tešku konfiguraciju terena, u nastavku trase projektirani su vijadukt Raštani, tunel, vijadukt Orlovac, vijadukt Rudarski kop. Trasa na ovom dijelu završava čvorištem Rudarski kop preko spojne ceste, kojim je omogućena izravna veza iz Ulice bleiburških žrtava na brzu cestu.
Dionica Polog - granica RH duga je 40,4 km, a uključuje dvije poddionice Polog - Polugrno (15,8 km) i Polugrno - granica s RH (24,6 km). Početak ove dionice je na području Mostarskog blata (Polog), koja se nalazi u dužini od 1,50 kilometara na području HNŽ-a, dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHŽ-a i završava se petljom Polugrno. Na ovoj poddionici projektirano je dvostrano odmorište Gradina, deset podvožnjaka, dva mosta i jedan nadvožnjak. Trasa ove poddionice prolazi kroz grad Široki Brijeg i općinu Grude te završava na granici s RH. Ova trasa svojim se južnim dijelom nastavlja na mostarsku južnu obilaznicu.
Inače, izgradnja brzih cesta kroz Federaciju BiH jedan je od prioriteta kako bi se omogućilo ravnomjeran infrastrukturni razvoj svih županija s obzirom na to da koridor Vc ne prolazi kroz sve dijelove ovog entiteta.
Objava Potpuno nova cesta: Uskoro radovi na projektu vrijednom više od 900 miliona KM koji će spajati Mostar s granicom Hrvatske pojavila se prvi puta na PressMedia.
Poznati odgajivač medvjeda Emin Ljutić svoje medvjede Gvidu i Laku počastio je mesom morskoga psa.
Kako ima prijatelja koji radi na kruzeru i koji mu je pričao kako je meso te vrste odlično, Emin je zamolio da mu donese nekoliko kilograma fileta.
Prijatelj donio a Emin prvo počastio sebe pa onda i svoje medvjede. "Još se oblizuju od slasti", govori nam Emin i nudi četiri komada mesa već ispečenog na tavi. Probali smo i mi ali ni na kraj pameti nije nam bilo da je riječ o morskome psu", navodi se na Youtube kanalu Srećka Stipovića.
Objava Emin svoje medvjede počastio mesom morskoga psa pojavila se prvi puta na PressMedia.
© 2024 BiH Vijesti