Tag: Advokat

Iz Suda Bosne i Hercegovine za Detektor su potvrdili da je izrada pismenog otpravka presude u predmetu Milorad Dodik i drugi u toku, te da će biti izrađena u zakonom propisanom roku.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, rok za izradu prvostepene presude iznosi 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim stvarima izuzetno može biti određen rok od 30 dana.

“To nisu rokovi čijim nepoštivanjem ili propuštanjem nastupa bilo kakva pogodnost ili posljedica”, smatra advokat Ifet Feraget.

“Ako presuda nije izrađena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vijeća, dužan je obavijestiti predsjednika Suda zbog čega to nije učinjeno”, navodi se u članu Zakona koji se odnosi na izradu i dostavljanje pismenog otpravka.

Dan objavljivanja

Prvostepena presuda Dodiku donesena je 26. februara, od čega je prošlo 12 radnih dana, odnosno 16, uključujući vikende. Advokati koje je kontaktirao Detektor potvrdili su da se u rok od 15 dana računaju i dani vikenda.

Njome je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika, nakon što je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a, oslobođen je.

Feraget objašnjava da se rok za izradu pisanog otpravka presude računa od dana njenog objavljivanja u sudnici, te da je sasvim normalno da u ovom slučaju presuda Dodikovim advokatima bude dostavljena krajem marta ili čak početkom aprila. Napominje i da je u rokovima za pisanje presude riječ o takozvanim instruktivnim rokovima.

“Imajući u vidu kompleksnost predmeta koji se rade pred Sudom BiH, a posebno ovog slučaja i njegovog značaja i pravne kompleksnosti, onda je sasvim normalno da taj roku bude 30 dana, a i duži”, dodaje Feraget.

Advokatica Sabina Mehić pojašnjava da je praksa da se pisani oblici presude izrađuju u roku od 15 do 30 dana najčešća na koju je nailazila.

“Česta praksa Suda BiH je da to bude izvan roka od 15 dana. Sad, da li je to zato što ja najčešće radim u predmetima ratnih zločina, gdje su presude izuzetno obimne, ali u principu ništa izvan prakse”, kaže Mehić.

Prema Feragetovom pojašnjenju, mnogo je važnije u praksi Suda da pisani oblici presude nemaju nikakve propuste, koji bi kasnije mogli proizvesti posljedice. Mišljenje dijeli i Mehić, koja kaže da bi kvalitet morao preovladavati nad bilo kakvim rokovima.

“Sudije imaju puno više posla od samo tih konkretnih predmeta, tako da taj predmet sigurno nije bio jedini ni sutkinji Seni Uzunović. Iako jeste interes javnosti izražen, to ne znači da trebaju da čekaju drugi predmeti, tako da se posao na Sudu odvija i mimo predmeta Dodik”, dodaje Mehić.

Najavljena žalba

Nakon što advokatskom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, onda će im, ali i Tužilaštvu BiH, biti ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu. Iz Suda BiH za Detektor navode da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana.

Goran Bubić, advokat Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS-u doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.

“Donesena je prije ovih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). I takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu”, odgovorio je Bubić na upit Detektora.

Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.

Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.

Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske.

Objava Dodik se još ne može žaliti: Kada će dobiti presudu u pisanom obliku? pojavila se prvi puta na PressMedia.

U Kantonalnom sudu u Zenici jutros je održano ročište na kojem se raspravljalo o prijedlogu Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona da se odredi pritvor Dinu Bahtoviću (24) iz Visokog, koji se sumnjiči da je svirepo ubio vršnjaka P. E. iz Sarajeva.

Odluka o pritvoru još uvijek nije donesena. Podsjetimo, Bahtović je nožem nanio više povreda u predjelu vrata i grudnog koša. Potom je na monstruozan način pokušao da prikrije zločin, pa je nožem odsjekao glavu žrtvi, a potom je tijelo stavio u kofer.

Prema našim saznanjima, mladić je potom na sve načine pokušao da ukloni i tragove krvi. U čitavu priču se uključila i treća osoba koja se, pod još nerazjašnjenim okolnostima, naknadno pojavila u stanu strave te vidjela prizore od kojih se ledi krv u žilama. Upravo je ova osoba, iz straha za vlastiti život, alarmirala policiju, nakon čega je počelo da se odmotava klupko zločina koji je šokirao bh. javnost.

Isti izvor otkrio nam je da su Bahtović i žrtva danima uoči zločina drogirali se u istom stanu. Nezvanično saznajemo da su i policajci s njim teško uspostavili komunikaciju, budući da je bio pod dejstvom narkotika.

Tarik Lemeš, advokat Bahtovića, za portal Oslobođenje tvrdi da se u ovom slučaju ne radi o svirepom ubistvu.

- U konkretnom slučaju nema govora o bilo kakvom svirepom ubistvu iz člana 166 stav 2. KZ FBiH, već se radi o ubistvu namah iz člana 167 KZ FBiH za koje je propisana kazna od jedne do 10 godina. Naime, moj branjenik se isključvo branio od napada ostećenog i nije, kao što se u medijima spominje, raskomadao tijelo ostećenog, naveo je Lemeš.

Podsjetimo, u nedjelju u 18.35 sati, Policijska stanica Visoko obaviještena je da se u jednom stanu u visočkom naselju Luke, nalazi tijelo muške osobe i da se najvjerovatnije radi o ubistvu. U toku operativnih aktivnosti na rasvjetljavanju izvršenog krivičnog djela, policajci su uhapsili Bahtovića, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo.

Po nalogu dežurnog tužioca, danas će biti izvršena obdukcija tijela stradalog, kako bi se utvrdili tačni uzroci i okolnosti pod kojim je nastupila smrt. U nastavku dokumentovanja krivičnog djela, policajci su uhapsili i H. P. (45) iz Visokog, zbog sumnje da je počinio krivično djelo neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja, te je i nad njim također zavedena kriminalistička obrada.

Objava Advokat svirepog ubice koji je odrubio glavu Sarajliji: Moj branjenik je prvi napadnut pojavila se prvi puta na PressMedia.

Saslušanjem Vahida Selimbegovića višeg inspektora za obradu podataka Granične policije BiH u Kantonalnom sudu u Sarajevu danas je održan nastavak suđenja Ademu Šumanu optuženom za ubistvo mladića Farisa Pendeka 28. januara 2024. godine na Otoci. Elmedin Gradišić i Mersim Saljević se terete za pomaganje Šumanu nakon počinjenog ubistva, piše Avaz.

Selimbegović je u sudnici predstavio grafički prikaz komunikacija od 28. 1. 2024. od 21 sat do 29. 1. 2024. do 21 sat. Objašnjavajući šta je prikazano u sudnici, Selimbegović je naveo da je bilo ukupno 765 zabilježenih telefonskih komunikacija sa zatraženih pet telefonskih brojeva koji su bili predmet obrade.

Tužiteljica Iva Kurilić je pojasnila tabelarni prikaz navodeći telefonske brojeve optuženih Mersima Saljevića, broj drugog pronađenog telefona Adema Šumana, a radi se o telefonu marke Nokia koja je upaljena iza ponoći, te telefon Adele Šuman, sestre optuženog Šumana. Također je navela originalni broj Adema Šumana koji je koristio i koji je odbacio, odnosno, kako Tužilaštvo tvrdi, predao ga Elmedinu Gradišiću i broj Gradišićevog telefona koji je koristio tu noć.
 

- Svi ovi brojevi međusobno ostvarili su komunikacije. Zabilježeno je 765 telefonskih komunikacija. Dakle toliki broj komunikacija u noći izvršenja krivičnog djela do momenta lišenja slobode ova tri optužena - objasnila je Kurilić.
 

Prikazana je i tabela koja prati sve podatke koji dokazuje da se Adem Šuman kretao. Riječ je o tabelarnom prikazu zabilježenih komunikacija Adema Šumana sa svojih brojeva u noći ubistva od 23.40 sati do 16.28 sati drugog dana te ostala komunikacija preko društvenih mreža.
 

Također je prikazan statistički prikaz telefonskih komunikacija poredanih od većeg ka manjem po sagovornicima, od kojih su neki identifikovani kroz podatke iz izvještaja forenzičkog vještačenja telefonskih aparata i sim kartica, a neki su identifikovani preko viber aplikacije.
 

Prikazane su bazne stanice koje su zabilješile komunikaciju Adema Šumana koji je koristio dva telefonska broja, a Elmedin Gradišić je koristio jedan telefonski broj.
 

Na pitanje advokata Seada Zijadića da li se iz svega može izvesti zaključak da nije zabilježena komunikacije između Saljevića i Šumana, odgovorila je tužiteljica Kurilić.
 

- Vještak Irhad Kos je na prethodnom ročištu naveo da su sva trojica imala jedni druge u telefonu, to se odnosi i na Mersima Saljevića, za kojeg Tužilaštvo tvrdi da se komunikacija odvija preko njegovog brata. Direktnih kontakta nije bilo - navela je tužiteljica Kurilić.

Jučer su prikazani i pojedini snimci iz nargila bara „Mimes“ u kojem su bili Adem Šuman, njegova majka, sestra i djevojka.
 

Dok je novinarka „Avaza“ snimala prikazani videosnimak, advokat Senad Bilić, koji zastupa Šumana, prigovorio je zbog snimanja onoga što je moglo vidjeti na ekranu.
 

- Ja se izvinjavam, kolegica novinarka snima - kazao je Bilić.
 

- Ima pravo da snima. Kazala sam da se ne snimaju lica optuženih, to što snima ima dozvolu - umiješala se predsjedavajuća Vijeća sutkinja Jasmina Sazdovski.
 

- Ne znam snima ekran - naveo je ponovo Bilić.

- Ekran je dokaz - odgovorila je sutkinja te se obratila novinarki:

- Imate pravo da snimate ekran samo ne lica optuženih u sudnici.

Tužiteljica Kurilić je pojasnila da se na snimku vidi da je Šuman bio odjeći koja mu je oduzeta prilikom lišenja slobode.

U nastavku pretresa planirano izvođenje materijalnih dokaza.

Inače, Tužilaštvo Kantona Sarajevo Adema Šumana tereti zbog krivičnih djela ubistvo pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju i nanošenje lakih tjelesnih povreda. Šumana terete da je 28. januara 2024. godine oko 23.30 na prometnoj raskrsnici u sarajevskom naselju Otoka, bez vozačke dozvole i bez ikakvog povoda i razloga, automobilom popriječio put četvorici prijatelja koji su se nalazili u Citroenu.

Optuženi je otvorio prozor i obratio im se riječima:

"Šta me gledate, stanite ovdje".

- Približio se njihovom automobilu i u namjeri da se obračuna sa njima, ne izlazeći iz automobila, prešao je na mjesto suvozača i kroz otvoren prozor udarao dvojicu od njih pesnicom, potom iz kasete uzeo pištolj i drškom pištolja ih ponovo udario. Nakon toga je kroz otvoren prozor ispalio jedan metak koji je pogodio Farisa Pendeka u grudni koš i usmrtio ga - navodi se u optužnici.

Nakon ubistva, Šuman je pobjegao i našao se sa optuženima Elmedinom Gradišićem i Mersimom Saljevićem, koji su mu pomogli da sakrije dokaze i prikrije tragove. Tačnije, pomogli su mu da prikrije automobil, da se riješi pištolja i mobilnog telefona i da pobjegne u Zenicu.

Objava Detalji sa suđenja Ademu Šumanu: Optuženi u noći ubistva imali stotine poziva pojavila se prvi puta na PressMedia.

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, poručio je da general Armije Republike Bosne i Hercegovine i legendarni komandant Petog korpusa general Atif Dudaković ne može biti kriv za odbranu Bosne i Hercegovine, te potcrtao da svaki pojedinac koji je počinio neki ratni zločin treba za njega odgovarati. Dudaković nije zločinac, Dudaković je branio […]

The post Jesmo li zaboravili i Dudakovića: Šta je za Krajinu i BiH značila operacija Sana 95 appeared first on inmedia.ba.