Tag: Alumina

Krivičnu prijavu protiv Zorana Stevanovića, direktora zvorničke Alumine, Republičkom javnom tužilaštvu u Banjaluci podnijeli su prof. dr. Dragica Lazić, predsjednica Udruženja Akcionar, i Rizah Softić, predsjednik Udruženja UDAU BH.

Krivična prijava se podnosi zbog osnovane sumnje u krivično djelo i povredu iz člana 264. Krivičnog zakonika Republike Srpske - nesavjesno privredno poslovanje zbog namjernog propuštanja, odnosno neodlaska na sud.

Promjena osnivača

Naime, oni optužuju Stevanovića za nečinjenje, odnosno nedolazak u Osnovni sud Zvornik, u predmetu sudije Jelene Todorović o izvršenju tražioca izvršenja Pavogord d. o. o. Foča u vlasništvu Gordana Pavlovića nad udjelima koje FG Birač a. d. Zvornik u stečaju ima u Alumini.

- Sutkinja nije vodila računa o materijalnom pravu, da se izvršenje nije smjelo obaviti zbog člana 64. Zakona o stečajnom postupku RS-a i nije poštovala činjenicu da su odredbe Zakona o stečajnom postupku lex-specialis o neizvršenju nad imovinom stečajnog dužnika FG Birač a. d. Zvornik. Još gore je da to isto uradi stečajni upravnik Miodrag Petrović, a da Stevanović za to ne zna ili je znao, ali nije ništa poduzeo, navodi se u prijavi.

Iz dva udruženja postavljaju pitanje da li je Stevanović znao ili je trebao da zna kako je pomenuta sutkinja 27. novembra 2023. izradila zaključak o prodaji udjela koje FG Birač ima u pravnom licu Alumina za 28. decembar te godine.

- Da li je Zoran Stevanović znao da je 19. januara 2024. u Osnovnom sudu Zvornik sutkinja Todorović izradila rješenje kojim dosuđuje kupcu – Pavgordu udio Fabrike glinice Birač koje ima u kćerki firmi Alumini? Potom je naloženo sudskom registru Okružnog privrednog suda u Bijeljini da na osnovu ovog rješenja izvrši promjenu osnivača društva, tako da se kao osnivač društva Alumina upiše Društvo za unutrašnju i spoljnu trgovinu, transport, zanatstvo i lične usluge Pavgord d. o. o. Foča, s udjelom 100 posto, napominju Lazić i Softić.

U prijavi protiv Stevanovića podsjeća se i na činjenicu da je 15. februara prošle godine sutkinja Todorović uradila rješenje kojim se vrši namirenje Pavgorda iz iznosa dobijenog prodajom udjela po zaključku zvorničkog suda.

Alumina, kćerka firma FG Birač u stečaju

- Tako se namiruju troškovi izvršnog postupka od 120.523,43 KM, zakonska zatezna kamata na glavni dug od 80.912.476 KM, a tražilac izvršenja se namiruje sa 81.033.000 KM. Da li je Stevanović znao da je 23. februara 2024. u Osnovnom sudu Zvornik sutkinja Todorović izradila rješenje kojim se postupak izvršenja smatra završenim provođenjem izvršne radnje, te se postupak izvršenja obustavlja Naloženo je registru Okružnog privrednog suda Bijeljina brisanje zabilježbe izvršenja u korist tražioca izvršenja - Pavgorda. Ako osumnjičeni odgovori pozitivno na ova pitanja, tačnije, da je znao za pomenute događaje, onda je Tužilaštvu i sam sebi potvrdio krivično djelo nečinjenja u skladu sa članom 152. stav (1) a) Zakona o privrednim društvima RS-a, napominju Lazić i Softić.

Podsjećamo, potraživanja koja su mu priznata Pavgord je još 2014. godine kupio od litvanske Ukio banke za 12,4 miliona KM.

Pravna bitka

Međutim, bivši stečajni upravnik fabrike Lazo Đurđević ta potraživanja je osporio, nakon čega je počela pravna bitka koja je trajala godinama. Kako je Pavlović blizak režimu Milorada Dodika, a Stevanović dugogodišnji član SNSD-a i bivši gradonačelnik Zvornika, stvari su se pred sudovima počele raspetljavati nakon što je Vlada RS-a polovinom 2022. godine prodala Pavgordu svoja potraživanja od Fabrike glinice Birač.

U aprilu 2024. novi stečajni upravnik FG Birač Miodrag Petrović za Capital je potvrdio da je Pavgord preuzeo Aluminu kroz izvršni postupak koji je proveden pred Osnovnim sudom u Zvorniku.

- Taj izvršni postupak je aktiviran krajem prošle godine, a prodaja uloga FG Birač u Alumini po osnovu izvršnih presuda je objavljena i završena u januaru ove godine, rekao je Petrović.

Lazić i Softić Republičkom tužilaštvu u prijavi predlažu da, nakon provedenog postupka, utvrdi postojanje krivičnog djela i da za Stevanovića, zbog nesavjesnog poslovanja i znatne imovinske štete u Alumini, predloži kaznu do tri godine zatvora.

Sutkinji Todorović su obećali da će nepravilnosti koje je uradila u ovom predmetu biti objavljene u časopisu Srpska pravna misao Univerziteta u Banjaluci, kako bi se javnost upoznala s njenim radom.

Objava Pravda je (ne)dostižna: Dodikov biznismen ide u zatvor zbog pljačke bivšeg giganta pojavila se prvi puta na PressMedia.

Kompanija “Nova Alumina” iz Zvornika pravi veliki iskorak ka održivoj budućnosti. Planirana izgradnja energane na alternativna goriva, dominantno komunalni otpad, omogućava prelazak sa uglja na savremeniji i održiviji izvor energije, čime se smanjuje negativni uticaj na životnu sredinu i osigurava stabilnija proizvodnja.

U menadžmentu kompanije kažu da broj energana ovog tipa u svijetu značajno raste, što potvrđuje globalni trend prelaska na održive energetske izvore.

Kao jedan od vodećih izvoznika,  “Nova Alumina” najveći dio svojih proizvoda plasira na tržište Evropske unije, gdje su zahtjevi za smanjenje emisija štetnih gasova i održivu proizvodnju izuzetno visoki.

Kako bi kompanija ostala konkurentna i pritom nastavila uspješno poslovanje, neophodno je, smatraju u menadžmentu kompanije, da energetski izvor fabrike bude usklađen sa savremenim standardima zaštite životne sredine.

– Da bi kompanija osigurala energetsku stabilnost i ispunila visoke ekološke standarde pokrećemo projektovanje i izgradnju novog energetskog postrojenja. To je investicija vrijedna više od 150 miliona eura – kaže Zoran Stevanović, direktor “Nove Alumine”, dodajući da će projekat biti realizovan sa kineskom kompanijom koja je gradila Termoelektranu u Stanarima kod Doboja.

Stevanović kaže da je grupa inženjera „Nove Alumine“, zajedno sa većinskim vlasnikom fabrike, nedavno bila u posjeti jednoj takvoj energani u Kini.

– Impresije su fantastične, emisije štetnih gasova su i ispod propisanih normi Evropske unije, to znači da je prečišćavanje dovedeno na najviši nivo efikasnosti. Iz tog razloga, mi kao odgovorni ljudi prema sredini u kojoj živimo, pristupićemo ovih dana izradi projektne dokumentacije, idejno rješenje je već pri kraju – navodi Stevanović.

Kako objašnjavaju u menadžmentu “Nove Alumine”, energana na alternativna goriva donosi višestruke koristi.

– Izgradnjom nove energane dobijamo stabilno poslovanje. Prije svega, bićemo konkurentni izvoznici u zemljama Evropske unije, što, naravno, garantuje opstanak fabrike i očuvanje svih radnih mjesta u cijelom poslovnom sistemu – ističe Stevanović,  naglašavajući da je riječ više od 1.500 zaposlenih u poslovnoj grupaciji “Nova Alumina”, “Boksit” iz Milića i firmi H&P d.o.o. Zvornik, ključnom poslovnom partneru u transportu proizvoda fabrike do svakog kupca.

Kad je u pitanju ovaj kapitalni projekat, Stevanović očekuje podršku šire društvene zajednice.

– S obzirom da značajno smanjujemo emisiju štetnih gasova u atmosferu, očekujemo podršku Vlade Republike Srpske, njenog resornog ministarstva, kao i podršku naših sugrađana. Takođe, očekujemo podršku komunalnih preduzeća širom Republike Srpske i spremni smo da pripremimo ugovore sa svima koji skupljaju komunalni otpad na prostorima cijele BiH – navodi Stevanović.

Podsjećamo, kompanija “Nova Alumina” trenutno koristi energanu na ugalj, što dugoročno nije održivo ni sa ekološkog, a ni sa ekonomskog aspekta.

Izgradnjom nove energane na alternativna goriva, smanjuje se emisija štetnih gasova, čime se direktno doprinosi zaštiti životne sredine i poboljšanju kvaliteta vazduha. Pored toga, smanjuje se potreba za deponijama, čime se smanjuje i zauzimanje velikih površina zemljišta, jer će se otpad koristiti kao energetski resurs umjesto da se gomila na zemljištu.

Uz to, prelaskom na održivu energiju, doprinosi se razvoju svijesti o pravilnom upravljanju otpadom, jer će se na ovaj način podsticati selektivno odlaganje otpada već na nivou domaćinstava, što je važan korak ka odgovornijem upravljanju resursima.

I naposljetku, što je takođe od posebne važnosti, izgradnjom energane na alternativna goriva obezbjeđuje se dugoročna sigurnost radnih mjesta, jer stabilan energetski sistem,  znači sigurnu i neprekidnu proizvodnju.

Ovo nije samo korak ka ekološki prihvatljivoj proizvodnji, ovo je investicija u budućnost naše regije, očuvanje radnih mjesta i doprinos odgovornijem korišćenju resursa. 

– Činićemo sve da nova energana bude energana budućnosti – naglašava Stevanović, pojašnjavajući da će emisije štetnih gasova biti značajno smanjene zahvaljujući savremenim tehnologijama prečišćavanja.

Nova tehnologija biće u skladu sa najnovijim evropskim standardima zaštite životne sredine, a podaci o emisijama biće uvijek javno dostupni svim građanima i nadležnim organima, kako bi se osigurala potpunu transparentnost.

Zahvaljujući primjeni savremenih tehnologija, očekuju značajno smanjenje emisija CO₂, što bi moglo umanjiti ili eliminisati obavezu kupovine CO₂ kupona.

Direktor “Nove Alumine” kaže da će kompanija u ovoj godini raditi i na projektu prerade crvenog mulja, otpadnog materijala koji se odlaže iz proizvodnog procesa u deponiju brane.

– Na tome ćemo raditi sa renomirana dva svjetska instituta. To je nešto što je budućnost, jer bez toga teško ćemo ići naprijed – objašnjava Stevanović.

Ističe da su kupci i tržište  vrlo zahtjevni. Hoće, kako kaže,  čak i da vide od koga kupujemo struju, da li je ona porijeklom sa termoelektrana koje koriste ugalj i zagađuju sredinu, odnosno atmosferu.

Istovremeno, kompanija “Nova Alumina” ulaže i u solarne elektrane, čime dodatno jača svoju posvećnost smanjenju emisija i korišćenju obnovljivih izvora energije.

– Sa ciljem zelene energetske tranzicije “Nova Alumina” je pristupila izgradnji solarnih elektrana, planirano je ukupno 20 MW instalisane snage solarnih elektrana. Na krovovima objekata u krugu kompanije, u probnom radu, se već nalazi 3 MW instalisane snage solarne elektrane. Plan je da se do juna 2025. godine u probni rad uvede dodatnih 3 MW instalisane snage solarne elektrane,  koja će takođe biti postavljena na krovovima fabričkih objekata. U toku su pripremni radovi zemljišta na koje će se instalirati solarna elektrana u fabričkom krugu. Proizvedena električna energija,  koja će se dobiti iz solarnih elektrana, planirana je isključivo za vlastite potrebe kompanije “Nova Alumina” – zaključuje Stevanović.

Objava Vodeći bh. izvoznik ide u investiciju od 150 miliona eura pojavila se prvi puta na PressMedia.

Iako je Bosna i Hercegovina mala ekonomija i izložena utjecajima globalnih geopolitičkih promjena, ona je i prostor uspješnih kompanija koje svoje proizvode plasiraju na inozemna tržišta. Forbes Bosne i Hercegovine uradio je opsežnu analizu najuspješnijih kompanija izvoznica iz BiH, njihovih prihoda kao i djelatnosti u kojima su firme iz BiH konkurentne na zapadnom tržištu. Prema podacima koje nam je dostavila Uprava za indirektno oporezivanje BiH od januara do augusta ove godine deset najuspješnijih firmi ostvarilo je izvoz u vrijednosti 10.839.852.133 KM, što je za 728 miliona i 824 hiljade manje u odnosu na period januar-august 2023. godine. Najveći izvoznik iz BiH zaključno sa osmim mjesecom ove godine je Alumina iz Zvornika, slijedi je TT Kabeli Široki Brijeg kao drugi najveći izoznik iz BiH, Sisecam Soda Lukavac, Arcelormittal Zenica, Aluminij Industries Mostar, Global Ispat Koksna Industrija Lukavac, Miviko Posušje, Igman Konjic, Natron – Hayat iz Maglaja, te Feal iz Širokog Brijega.

Podaci po entitetima

Kada je riječ o preciznom broju privrednih subjekata koji se u našoj zemlji bave izvozom, ne postoji centralni registar. U direktoriju bh. izvoznika koji vodi Vanjskotrgovinska komora BiH, navodi se 1334 njih. Međutim, kako je VTKBiH i sama napomenula, upis u ovaj direktorij je dobrovoljan i neobavezujući za bh. kompanije, stoga i ova baza podataka ne obuhvata sve bh. privredne subjekte registrovane za vanjskotrgovinsko poslovanje.

Prema podacima koje je objavila FIA prihodi u FBiH od izvoza u prošloj godini su iznosili devet milijardi i 968 miliona KM. Prerađivačka industrija bila je najveći izvoznik, a ona zapošljava i najveći broj radnika u ovom entitetu, čak 27 posto od ukupnog broja zaposlenih. U trgovinskoj i prerađivačkoj djelatnosti skoncentrisana je polovina finansijskih kapaciteta i najveći dio aktivnosti privrede u FBiH.

Top tri kantona po prihodu od izvoza u 2023. godini bili su Kanton Sarajevo sa 2,25 milijardi KM, Tuzlanski kanton 2,18 milijardi i treći Zeničko-dobojski sa 1,85 milijardi KM. U top 10 firmi iz FBiH po ostvarenom izvozu na kraju 2023. su se našle: Sisecam Soda Lukavac (381.911.133 KM), Arcelormittal Zenica (371.674.823 KM), Global Ispat Koksna Industrija Lukavac (314.762.716 KM), Aluminij industrija Mostar (278.443.037 KM), Natron-Hayat Maglaj (131.952.626 KM), Hifa-Oil Tešanj (117.174.314 KM), Bosnalijek Sarajevo (115.392.396 KM), Igman Konjic (114.123.148 KM), Violeta Grude (110.307.828 KM), Euro-asfalt Sarajevo (96.615.179 KM).

Čime su se bh. privrednici nametnuli ino tržištu

Sa tržišta Republike Srpske, prema podacima koje nam je dostavio APIF, najveći izvoz su ostvarile: Alumina iz Zvornika (323.848.123 KM), MH “ERS” MP Trebinje (194.830.207 KM), Rafinerija nafte Brod iz Bosanskog Broda (145.999.634 KM), Optima Grupa Banja Luka (74.568.900 KM), Export City Prnjavor (57.201.757 KM), Metalleghe Silicon iz Mrkonjić Grada (56.457.294 KM), TO Sportek Kotor Varoš (49.590.522 KM), Lattonedil BiH Gradiška (47.071.075 KM). U top deset kao deveti najveći izvoznik u prošloj godini iz ovog entiteta bila je firma Scai-Adapter iz Bosanskog Broda sa ostvarenim izvozom (44.827.383 KM), dok je deseta Integral Inženjering iz Laktaša (39.630.337 KM).

Kada je o djelatnostima riječ kompanije iz BiH su se nametnule inozemnom tržištu sa proizvodnjom aluminijuma, proizvodnjom rezane građe, impregnacijom drveta, trgovinom električne energije, proizvodnjom obuće, metalnih konstrukcija i njihovih dijelova, kao i furnira i ostalih ploča od drveta,te ostalog namještaja, proizvodima od čelika, proizvodnjom gotovih proizvoda od metala kao i mašinskom obradom metala, proizvodnja sode, kablova…

Djelatnosti top tri kompanije iz BiH po izvozu: Kompanija Alumina doo, ranije poznata kao Birač AD, proizvodnjom alumosilikatnih proizvoda bavi se od 1978. godine i od svojih početaka predstavlja jedan od najvažnijih i najvećih industrijskih kompleksa na ovim prostorima. TT Kabeli Široki Brijeg vodeći je proizvođač niskonaponskih kabela u jugoistočnoj Evropi, dok su laka soda, teška soda i soda bikarbona, tri osnovne sirovine koje se proizvode u fabrici Şişecam Soda Lukavac, koji se koriste u procesu proizvodnje deterdženta i stakla.

Objava Bosanskohercegovački giganti: Ko su lideri izvoza koji osvajaju inozemna tržišta pojavila se prvi puta na PressMedia.