Tag: Četiri godine
Zeničanin koji nastupa za Hrvatsku, počastio 120 zaposlenika kluba u kojem igra
Ante Budimir, fudbaler rođen u Zenici i reprezentativac Hrvatske, ali i član Osasune, postigao je 58. gol za tim iz Pamplone. Time je Budimir postao rekorder kluba i pretigao je Sabina Andoneguija, koji je taj rekord postavio prije 61 godinu.
Tridesettrogodišnjak (33) je proslavio veliki rekord sa 120 zaposlenika Osasune. Napadač je gospodski odveo toliki broj ljudi na ručak u restoran.
Vlasnica restorana, Esther Idoate, uputila je pohvalu Budumiru, na radiju Cadena SER, te navela kako su se svi osjetili počašćeno.
“Budi je htio učiniti nešto posebno, pa me nazvao. On se u restoranu Alhambra osjeća kao kod kuće. Osim što je povijesno važan nogometaš Osasune, Budimir ima i velike ljudske kvalitete”, navela je Idoate.
Budimir je okupio cijelu pamplonsku fudbalsku porodicu, počevši od predsjednika, direktora, redara, čistačica, vrtlara, osoba iz administracije tima i mnoge druge.
Pošto je Ante Budimir čest gost restorana, dočekali su ga sa balonom u obliku broja 58, čime su čestitali na njegovom uspjehu.
Ante Budimir najskluplji fudbaler Osasune u historiji
“Zauvijek ću pamtiti ovaj dan. Ostat će važan u mojoj karijeri. Sretan sam i ponosan na ovaj individualni uspjeh, što sam se upisao u historiju kluba kao što je Osasuna, starog preko sto godina. Htio bih zahvaliti svim trenerima koji su bili sa mnom u proteklih pet sezona, svim suigračima, svima u klubu, ljudima na ulici, navijačima koji su mi u svakom trenutku podrška”, istakao je Budimir nakon rekorda karijere.
Tokom karijere, Budimir je nosio dresove LASK-a, Gorice, Intera iz Zaprešića, Lokomotive, Crotonea, St. Paulija, Samdorije i Mallorce.
Prije četiri godine stigao je u Osasunu za osam miliona eura, čime je postao najskuplji transfer u historiji kluba. Ima potpisan ugovor sa klubom iz Pamplone do ljeta 2027. godine.
Objava Zeničanin koji nastupa za Hrvatsku, počastio 120 zaposlenika kluba u kojem igra pojavila se prvi puta na PressMedia.
NAJDUŽI PREDSJEDNIČKI GOVOR U HISTORIJI SAD: Ovo su najvažnije Trumpove izjave Kongresu iz dvosatnog govora
Cijelo vrijeme Trumpova obraćanja republikanci na Kapitolu ustajali su plješćući i odobravajući, dok su demokrati držali natpise na kojima je pisalo "Netačno" i "Musk krade". Potpisano je preko 1.000 odluka, ovo je vrijeme za velike snove. Prvi mjesec mog mandata je najuspješniji u historiji. Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost na pregovore i potpisivanje sporazuma o mineralima. Povlačenju SAD iz nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući Pariški klimatski sporazum, WHO. Najavio je i reorganizaciju savezne administracije te upozorio da će svi radnici koji se suprotstave politikama njegove administracije biti otpušteni. Ponovno izrazio želju da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom
The post NAJDUŽI PREDSJEDNIČKI GOVOR U HISTORIJI SAD: Ovo su najvažnije Trumpove izjave Kongresu iz dvosatnog govora appeared first on IZDVOJENO.ba.
PLAN OD PET TAČAKA: Kreće naoružavanje Evrope “teško” čak 800 milijardi eura
Evropa spremna masovno povećati svoja ulaganja u odbranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Evropa preuzela odgovornost za svoju sigurnost
The post PLAN OD PET TAČAKA: Kreće naoružavanje Evrope “teško” čak 800 milijardi eura appeared first on IZDVOJENO.ba.
Sve više kamiona na cestama i sve manje vagona na prugama
Drumski saobraćaj i cestovni prijevoz tereta je u Bosni i Hercegovini toliko dominantan da izaziva čuđenje i zabrinutost za opšti razvoj društva. Poslije brodskog, željeznički transport je sljedeći najjeftiniji, ali Bosna i Hercegovina nema morskih luka. No, željeznice kao da se svjesno zanemaruju, piše Al-Jazeera Balkans.
"Željeznica ne može ponuditi ono što može ponuditi drumski transport. Imamo nerazvijen sistem željeznica u koji se ne ulaže dovoljno novca. Nemamo pretovarno-manipulativne prostore i distributivne centre izgrađene pored željeznice. Drumski lobiji transportera su adekvatno reagovali na potrebe društva i privrede", komentariše Osman Lindov stručnjak za saobraćaj i profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.
I površna analiza rasporeda distributivnih centara koji se trenutno grade opravdava njegovu konstataciju. Čak se i carinski terminali koji su ranije bili u opsegu pruga, izmještaju u prostore u koje se dolazi samo kamionima.
"Razgovaram s vozačima kamiona koji dolaze na carinu. Dane i sedmice provode u dostavi tereta, po terminalima, granicama, odmorištima na koja su prisiljeni boraviti zbog zakona… a voze bosansko drvo izrezano na metar. Najčudnije im je što njih desetak kamiona u nekoj vrsti kolone to drvo voze u planine i šume Italije i Austrije", govori zaposlenica iz firme u kojoj je carinski terminal zakupac prostora.
Raste broj registrovanih teretnih motornih vozila
Pored očigledne štete za ovdašnju šumu, postavlja se i pitanje transporta. Deset vozača i mehaničar ili trojica mašinovođa A kada smo kod kamiona, zvanični podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) govore kako iz godine u godinu raste broj registrovanih teretnih motornih vozila.
"U BiH je 2023. godine bilo registrovano 100.744 teretna vozila. Godinu dana ranije 97.772, a 2021. godine 96.004 teretnih vozila. Istovremeno, povećavao se broj svih vozila, pa tako i teretnih čiji procentualni udio je 2021. godine bio 8,33 posto, 2022. godine 8,25 posto, a 2023. godine su teretna vozila imala učešće od 8,17 posto".
No, rast broja aktivnih kamiona ne treba čuditi. Čak ni u situaciji sve većeg bunta stanovništva zbog izrazito velikih cijena roba i usluga, u čijem formiranju transport i distribucija igraju znatnu ulogu. Ipak u ovoj zemlji malo ko o tome vodi brigu. Nekada je takva situacija bila i u Evropi i ostatku razvijenog svijeta. S tim da su oni uvidjeli greške i prilagodili sistem.
"Tako je bilo dok nisu shvatili šta znači željeznica i masovni teret. Mi to još ne shvatamo i desi nam se da zbog prekida žile-kucavice željezničkog saobraćaja [pruge Sarajevo – Mostar – Ploče] ne možemo dati tri miliona [konvertibilnih maraka] iz interventnih sredstava, nego zovemo nekoga iz inostranstva. I brojimo izgubljene terete ili ugovore. To su jednostavni razlozi, ali kome objasniti kada to ljudi ili ne razumiju ili neće da pokušaju razumjeti", pita se Lindov.
Neefikasna organizacija željezničkih preduzeća
U Bosni i Hercegovini postoje dva entitetska javna željeznička preduzeća, a od 1998. godine i javna korporacija na državnom nivou, čija je svrha da uspostavi institucionaliziranu saradnju među entitetima i omogući donošenje odluka u sektoru prometa. No, efikasniji, brži i jeftiniji transport nije postignut, pošto se lokomotive i posade mijenjaju na međuentitetskim linijama.
"Trebala se donijeti Direktiva sa nivoa Evropske unije o razdvajanju infrastrukture od operatera. Tako bi svako transportno preduzeće moglo nabaviti šinska tovarna sredstva ili vozove i to bi bilo jeftinije. Međutim, mi smo napravili zakon o dva javna preduzeća i jednu korporaciju. Tri direktora, tri sekretarice, tri kancelarije, a lokomotive se svako malo mijenjaju", rezignirano objašnjava Lindov smatrajući da na nivou ministarstva transporta mora biti napravljena jasna strategija.
I pored toliko preduzeća prijevoz se odvija drumom. Čak i transport opasnih materija poput eksplozivnih sredstava, a pogotovo nafte. Neki drugi lobiji izbijaju dobru zaradu željeznicama i samo se čeka neka katastrofa kako bi se pitali zašto se ranije nije poseglo za adekvatnim rješenjima.
"Imamo mi nekakve strategije i akcione planove, jer nas Evropska unija tjera na to, ali na domaćem terenu nema ljudi koji shvataju ovu priču – pogotovo ne na pozicijama u vlasti. Oni koji se razumiju u ovu tematiku i nalaze se na nekim pozicijama – šute", dodaje Lindov uz konstataciju da je računicu koštanja smrtnih slučajeva, saobraćajnih nezgoda, osiguranja, oštećenja i habanja skupih saobraćajnica, gužvi, povećanog angažmana ljudstva, amortizaciju desetina hiljada kamiona… teško i izračunati. Ipak parafrazira razmišljanja svih vlasti iz prethodnih nekoliko decenija.
"Drumski transport nas ništa ne košta, a javno preduzeće željeznice koštaju i iz budžeta se izdvajaju milioni. Otprilike je takvo razmišljanje u javnom diskursu. Samo se spominju subvencije i dotacije, a tako se radi u cijelom svijetu. Država tako razmišlja, zato i nastavljamo s dosadašnjim taktikama. A drumski saobraćaj itekako košta kompletno društvo. Tako nam je i u obrazovanju, zdravstvu… Računao sam troškove saobraćajnih nesreća u cestovnom saobraćaju. Davno. I ko me pita O ovo što se piše će se pročitati i zaboraviti, ali će se javnost ‘ubiti’ pričama o politici", zaključuje profesor Lindov.
Šta kažu podaci?
Prema dokumentu, pripremljenom za Vladu Federacije BiH, u koji smo imali uvid, u Bosni i Hercegovini se od 2021. do 2023. godine prosječno trošilo 1.616.530 tona naftnih derivata i sve je to bilo iz uvoza, dok za 2024. godinu raspolažemo samo informacijama za Federaciju BiH, gdje je potrošeno 1.065.000 tona. Ukupno 90 posto te količine prevezu autocisterne, a svega 10 posto Željeznice Federacije BiH.
Resorno ministarstvo, Naftni terminali Ploče i Operater terminali Federacije BiH u saradnji sa Željeznicama Federacije BiH, prema dostupnim podacima, prave dugoročni plan kojim bi se povećao udio željezničkog transporta na barem 50 posto. Za to je potrebno tri-četiri godine. Predlažu model kojeg zovu „brod-voz-razvoz“ kao najefikasniji i ekonomski najopravdaniji način opskrbe.
Entitet Federacija BiH ima vlasništvo nad terminalom u Pločama i potpisuje dugoročnu koncesiju sa Hrvatskom. Nakon toga bi se stvorile pretpostavke za proširenje kapaciteta, modernizaciju i uvođenje novih aspekata poslovanja. Ali, problem predstavlja ograničenost opterećenja željezničkog kolosijeka na 1.050 tona ukupne mase. Dakle, treba popraviti željezničku infrastrukturu, te povećati ukupnu nosivost kako bi transport naftnih derivata željeznicom imao veću ekonomsku opravdanost od transporta autocisterni.
Pretpostavlja se da će vlasti biti oprezne sa drumskim prijevoznicima koji su uložili sredstva za kupovinu autocisterni, ali da se može očekivati i postepeno uvođenje eko-taksi koje bi povećale cijenu drumskog transporta, kako bi željeznice bile konkurentnije.
No to su sve planovi, dok u zvaničnim dokumentima i Budžetu Federacije BiH stoje stavke od 258 miliona maraka (132 miliona eura) za cestovnu infrastrukturu u 2025. godini i 38,2 miliona maraka (19,5 miliona eura) za sufinansiranje željeznica, konsolidaciju, izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.
Ne treba čuditi što na najprometnijoj magistralnoj cesti kroz Hercegovinu za more, prometuje minimalno 70 kamiona u zimskim mjesecima do čak 110 ljeti u svakom pojedinačnom danu. Paralelno će Željeznice Federacije BiH i dalje biti jedan od najvećih poreskih dužnika državi sa preko 160 miliona maraka (oko 82 miliona eura) neplaćenih obaveza.
Objava Sve više kamiona na cestama i sve manje vagona na prugama pojavila se prvi puta na PressMedia.
Tradicija se mora očuvati: Miris halve se i dalje pred ramazan širi mahalama
Posljednje četiri godine zadnjeg dana hidžretskog mjeseca šabana u Bihaću se organizuje Ramazanski vozić, gdje se najviše djeca, omladina i sa njima bihaćke hanume okupljaju da podijele radost početka ramazanskog posta veselim defileom kroz centar grada. Tako je i ove godine, što nam je potvrdila Edisa Skenderović, predsjednica Udruženja Hanume sa Une. One su, po tradicionalnom običaju, napravile šerbe i ispekle halvu da zamiriše pred ramazan.
Pomoć Podrinju
- Nas okuplja zajednički cilj, da budemo korisne široj društvenoj zajednici. Nismo klasično udruženje, jer naše žene su većinom zaposlene, radimo ovo volonterski, s ljubavlju i od srca. Naši su ciljevi očuvanje tradicije i kulturne baštine, emancipacija žene i humanitarni rad, kazuje nam Edisa i dodaje kako članice tokom ramazana žele da i sebe duhovno nadograde.
- Učestvujemo u raznim humanitarnim akcijama i organizaciji iftara. Imamo i svoju humanitarnu akciju koja je već postala tradicija i na koju smo naročito ponosne. Svakog mjeseca ramazana, kao što već svi znaju, građani Bihaća prikupljaju humanitarne priloge za Srebrenicu, a akciju realizuju članovi planinarskog društva Horizonti sa Medžlisom Islamske zajednice Bihać. A mi smo se tokom samog osnivanja našeg udruženja odlučile da damo doprinos kroz akciju Majke Bihaća za djecu Podrinja. Svake godine prikupimo i podijelimo nekoliko stotina ramazanskih i bajramskih paketića povratnicima u Podrinju. Pored toga, ramazan nam je drag zbog iftara, sjećamo se naših umrlih, organizujemo učenje Jasina, te se češće družimo u MZ-u Ribić-Orljani u prostoru koji koristimo, govori nam Edisa.
Post kod muslimana podrazumijeva apstinenciju od vode, hrane, cigareta, pa i neprimjerenog govora, od izlaska do zalaska Sunca. Ali, zato u akšam stiže radost pred serviranje iftara, bilo da se iftari skromno u porodici ili na velikim okupljanjima.
- Hanume sa Une u mjesecu posta organizuju najmanje dva iftara, to nam je obavezno. Na jedan pozovemo sve članice našeg udruženja, a drugi je za sve naše partnere s kojima smo surađivale tokom godine, tako da to bude prilika da sagledamo naš društveni aktivizam i sa uglednim ljudima iz grada Bihaća, Kantona i cijele BiH ojačamo zajedništvo i dogovorimo se za buduće aktivnosti, ističe prva među jednakim hanumama, koje su mnoge tradicionalne recepte spasile od zaborava.
- Mi smo izdale knjigu “Mozaik ukusa i tradicije”, u kojoj je sažeto 40 zajedničkih recepata stanovnika Unsko-sanskog kantona, a koje smo kroz namirnice prilagodile da su dopušteni kroz sve vjerske propise i svima. Za iftare mnogo razvijamo pite, u ramazanu je to raznoliko i šaroliko, tako da bude i svakakvih pita. Tu je i maslenica ili, kako mi Krajišnici kažemo, masnica ako je na njoj i kokoš, za slatko sutlija, poslastica od mlijeka i riže. To su ta prva jela koja mi naumpadaju za iftar. I da, bez krajiške trahane nema okrepljenja, a mi smo kao Hanume sa Une nosioci certifikata za tradicionalni ugled hrane. Naše dvije članice to su ostvarile za krajišku trahanu i omač, napominje Edisa.
Osim pita, pravi se masnica
Omač je, za one koji ne znaju, ručno proizvedena tjestenina od mnogo domaćih jaja, zbog kojih poprimi jako lijep ukus i izrazito žutu boju. Trahana je manje-više poznata u cijeloj državi, s tim da je, na primjer u Sarajevu, zovu tarhana. Međutim, tu nije stvar samo u naglasku.
Sirotinjska trahana
- Znamo da se drugačije kaže, jer smo o tome radile cijeli projekat. To je izvedenica od riječi “trati”, jer se njene mrvice postižu trljanjem smjese. Samo što su u našem originalnom receptu isključivo voda i brašno, bez ikakvih dodataka, takoreći radi se o starinskoj ili sirotinjskoj trahani. Na svim drugim područjima dodaju so i začine, a takva se trahana slabije skladišti i brzo se pokvari, dok se ova sirotinjska može uskladištiti da proizvod traje i do deset godina, naglašava Edisa Skenderović.
I tako su se Unske hanume pripremile za dolazak svetog mjeseca, svima u domovini i u inostranstvu poželjele su da ramazan protekne mirno, uz porodičnu ljubav, a postačima lakoću podnošenja za svaki od narednih 30 dana.
Objava Tradicija se mora očuvati: Miris halve se i dalje pred ramazan širi mahalama pojavila se prvi puta na PressMedia.
Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
