Tag: dječak

Marija Šerifović krajem 2023. godine dobila je sina kojem je dala ime Mario. Dječak je rođen u Americi, a pjevačica je jednom prilikom progovorila o ocu svog djeteta, kao i o surogat majčinstvu.

'U Americi sam od 2014. godine, to tada nije bilo aktualno. Nemamo dovoljno vremena da detaljno pričamo o ovome, da ispričam sve… Možda će nekome to pomoći, vrlo vjerovatno bi. Sve što sam napravila, napravila sam po savjetu u tom trenutku najboljih doktora u SAD-u. U mom jedinom intervjuu sam rekla, nakon nekih neuspjelih pokušaja, jedno jedino rješenje je bilo to', rekla je Marija svojedobno gostujući u emisiji 'Ami G Show'.

Marija se osvrnula i na predrasude s kojima se suočavala u domovini.

'Užasno mi smeta što na Balkanu, uz dužno poštovanje svim normalnim, civiliziranim ljudima, ljudi sjede ispod kamena. Ja sjedim u Americi, sunčam se i čitam kako ljudi sjede u dnevnicima, emisijama, jutarnjim programima i govore kako je ta žena vezana za radijator, kako je ona maltretirano lice, kako je to... Gospodo draga, radi se o proceduri koja zahtjeva na hiljade dokumenata, potpisanih papira. Moja surogat majka je imala svakoga dana masaže, čistačicu u kući... Tamo se ne radi o robovlasništvu', rekla je Marija tada, te naglasila da identitet oca svog djeteta ne može i neće otkriti.

'To su stvari o kojima ne mogu i ne smijem govoriti, zbog svih potpisanih ugovora, jer se nikad ne zna hoće li ovo neko nekada prevesti, a onda me može tužiti za deset miliona dolara, a možda i više. Strašan je dasa, europljanin', rekla je ona.

Podsjetimo, Marija Šerifović se svojedobno podvrgnula i DNK analizi kako bi istražila svoje porijeklo.

'Šerifovići su bili ozbiljni bogataši u Vranju i krenula sam kopati kako bih vidjela tko su i što su bili, postoje razne stvari u gradskom muzeju od strane mojih pradjedova, ali saznat ću, pošto se želim baš precizno baviti time... Čak sam nedavno napravila jedno genetsko DNK istraživanje, odakle sve vučem korijene... To se radi putem pljuvačke i to istraživanje traje nekih 45 dana i onda dobivate precizno geografski odakle potječu vaši korijeni', rekla je Marija u jednoj emisiji i dodala da je na taj način slučajno saznala da ima problem s glutenom:

'Dakle, mene ima gdje me nema... Nema me u Kini, Australiji i na Novom Zelandu, ali 60,9 posto je to Grčka i Balkan, što je i logično, imajući u vidu našu povijest. Tu sam saznala još i da imam problem s glutenom. Zabavno je znati odakle potječete.'

Objava DNK analiza potvrdila porijeklo: Marija Šerifović progovorila o ocu 16-mjesečnog sina, a onda otkrila sve i o precima pojavila se prvi puta na PressMedia.

Papa Franjo u mladosti je bio zaljubljen u Amaliju Damonte, a zbog propale ljubavi postao je svećenik.

Bio je omiljeni papa, ali njegov život prije vjere bio je potpuno drugačiji. Bio je izniman mladić koji je živio normalnim svjetovnim životom, pa je tako u prošlosti radio kao izbacivač u noćnom klubu i učitelj.

Prije nego što se zaredio, papa Franjo zvao se Jorge Bergoglio i imao je djevojku s kojom je dijelio strast prema tangu, plesu koji je bio izuzetno popularan u Argentini. U intervjuu iz 2010. godine, prisjetio se kako su zajedno plesali i provodili vrijeme, ali je s vremenom osjetio poziv prema duhovnom životu, što ga je navelo da se posveti svećeničkom pozivu.​

Još kao dvanaestogodišnji dječak zaljubio se u svoju komšinicu Amaliju Damonte u kvartu Flores u Buenos Airesu te joj već tada poslao pismo u kojemu je opisao kako će izgledati njihova budućnost jednog dana kada budu u braku.

“Bio je zreo, divan dječak. Igrali smo se na pločnicima ili u parkovima u okolici, plesali... nešto vrlo lijepo. Bili smo vrlo skromni, voljeli smo siromašne... U tome smo bili srodne duše”, rekla Amalia je za argentinske medije nedugo nakon što je imenovan vrhovnim poglavarom, piše Dnevnik.hr.

U jednom ljubavnom pismu, Jorge je Amaliji napisao: “Ako se ne oženim tobom, postat ću svećenik”.

Uz pismo je nacrtao i srce probolo strijelom, simbol njihove mladenačke ljubavi.

Amalia je bila dirnuta pismom, ali njihovu vezu nije odobrila njezina majka. Čim je saznala za Jorgeovo pismo, zabranila joj je daljnje kontakte s njim. Roditelji su joj rekli da “nije prikladno da se djevojčica zabavlja s dječakom koji već razmišlja o svećeničkom pozivu”.

Iako su oboje nastavili svojim životima, nikada više nisu bili u kontaktu. Amalia, koja sada ima više od 80 godina, i dalje živi u istom kvartu gdje su oboje odrasli.

Objava Ako te ne oženim, postat ću svećenik: Papa Franjo i priča o prvoj ljubavi pojavila se prvi puta na PressMedia.

Životni put Adama Bešića započeo je u maloj čaršiji kraj rijeke Une, u Bosanskoj Otoci, danas ga vodi kroz medicinu, istraživanje i internacionalne uspjehe. Kao dijete, nije mogao ni sanjati da će jednog dana biti na pragu Harvarda (SAD). No sve to postalo je stvarnost zahvaljujući posvećenosti, radu i, naravno, ogromnoj ljubavi prema medicini.

U razgovoru za Fenu Bešić se prisjeća da su 2016. godine, njegova porodica i on, preselili u Kopenhagen (Danska). To je označilo početak njegovog puta, u oblasti medicine. Započeo je studije na Univerzitetu u Kopenhagenu, a interes za oftalmologiju kao i želja za sticanjem iskustva u različitim aspektima medicine brzo su ga odvele u praktičan rad u bolnici.

– Radio sam kao locum doctor na oftalmološkom odjelu, istovremeno asistirao na hirurgiji, na operacijama katarakte, glaukoma i vitrektomije. Bilo mi je važno ne samo učiti kroz studije, već i kroz praktičan rad u kliničkom okruženju – naglašava.

U tom periodu je također bio lider tima za studente medicine na odjelu, gdje je upravljao grupom od 25 studenata, organizujući njihove kliničke rotacije i pružajući podršku u svakodnevnom radu.

– Još tokom studentskih dana započeo sam angažman kao asistent-predavač na Univerzitetu u Kopenhagenu, i dalje sam tu aktivan. Kroz tu poziciju imam priliku da dijelim svoje znanje, izvodeći predavanja i praktične vježbe. To mi omogućava da kontinuirano doprinosim obrazovanju studenata medicine – naglasio je.

Nakon godina učenja i usavršavanja, pred kraj doktorskih studija na Univerzitetu u Kopenhagenu, imao je Bešić privilegiju učestvovati u projektu HelpMeSee.

– Tokom tog projekta učio sam od dr. Daniela Huttera s Bascom Palmer Eye Institute u Miamiju, najpoznatije oftalmološke institucije u SAD-u. Učio sam tehnike manualne hirurgije katarakte (MSCIS) što je, kao metoda koja se koristi u zemljama u razvoju, omogućilo brzo i efikasno liječenje katarakte, problema koji dovodi do sljepila miliona ljudi širom svijeta. Bila je to nevjerojatna prilika da se usavršim, steknem vještine koje bih mogao koristiti u budućim humanitarnim misijama – istaknuo je.

Za Bešića je oftalmologija fascinantna jer kombinira medicinu i hirurgiju, pružajući ogromnu varijaciju u svakodnevnim zadacima, od rutinskih pregleda do složenih operacija.

– Oko je izuzetno složen organ, a starenjem populacije i povećanim korištenjem ekrana očekuje se da će usluge oftalmologije biti u stalnom porastu. Moj put prema istraživačkom i naučnom životu započeo je prvom saradnjom na projektu o GLP-1 i dijabetičkoj retinopatiji, koji sam radio sa Jens Juul Holst i Michael Larsen. Jens Juul Holst je otkrio GLP-1, iz čega su nastali Wegovy, Rybelsus i Ozempic, koji se sve više koriste za dijabetes i mršavljenje, a on je bio ključna figura u tom istraživačkom području, zajedno sa Michaelom Larsenom, jednim od lidera u oftalmološkom istraživanju – priča Bešić.

Poziv da nastavi usavršavanje na Harvardu, jedan je od najvažnijih trenutaka u Bešićevoj karijeri. Poziv je došao nakon godina zajedničkog istraživanja i saradnje u različitim projektima. To je, kako kaže, bila potvrda da su njegov rad i doprinos prepoznati.

– Harvard, kao prestižna institucija, nudi ne samo izuzetnu priliku za daljnje učenje, već i mogućnost umrežavanja s nekim od najboljih stručnjaka u svijetu, što je neizbježno unaprijedilo moj rad – naglasio je.

Period dolaska na Harvard bio je za Bešića izuzetno dinamičan i ispunjen intenzivnim učenjem, ne samo kroz sticanje novih znanja, već i kroz njihovu razmjenu sa kolegama unutar istraživačkog tima. To iskustvo mu je omogućilo da proširi svoje akademske horizonte i unaprijedi istraživačke sposobnosti.

– Završio sam fellowship na Harvard Medical School, sad imam poziciju pridruženog istraživačkog saradnika (affiliated research fellow) na Harvardu, u istraživačkoj grupi koju vodi profesor Reza Dana, renomirani Claes H. Dohlman Professor of Ophthalmology. Ta pozicija otvorila mi je vrata za dublje angažovanje u različitim istraživačkim projektima, kako u oftalmologiji, tako i u multidisciplinarnim područjima koji povezuju oftalmologiju s drugim oblastima medicine i javnog zdravstva – naglasio je.

Adam Bešić trenutno učestvuje u nekoliko značajnih projekata, uključujući istraživanje ranih manifestacija dijabetičke retinopatije kod djece s tipom 1 dijabetesa, analizu vaskularnih faktora u glaukomu i non-arteritic anterior ischemic optic neuropathy (NAION) i istraživanje utjecaja reumatoidnog artritisa na oftalmološka stanja – povezanost između te autoimune bolesti i različitih oftalmoloških problema.

Za njega je ipak jedan posebno intrigantan projekt, na kojem trenutno radi. Odnosi se na analizu nivoa žive, polihloriranih bifenila (PCB) i derivata DDT-a u morskim sisavcima te njihovog potencijalnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Taj projekt se provodi na Farskim Otocima, regiji koja je specifična za proučavanje bioakumulacije tih zagađivača u prehrambenom lancu.

Pojašnjava da zagađenje okeana postaje globalni problem a na Farskim Otocima, koji imaju specifičan ekosistem, ljudi kroz upotrebu mesa morskih sisavaca u ishrani (poput kitova) akumuliraju toksične supstance poput žive, što predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.

– To istraživanje se provodi u lokalnoj kohorti, koja se prati od rođenja, čineći ga jedinstvenim i omogućavajući detaljno razumijevanje dugoročnih efekata tog zagađenja. Taj projekt je posebno važan, jer pruža dragocjenu priliku za prikupljanje podataka koji se mogu primijeniti na veće globalne zajednice (uključujući SAD, Kanadu, Skandinaviju i Rusiju) i pružiti duboko razumijevanje različitih aspekata povezanih s tom temom – ističe.

Precizira da su u fokusu tog istraživanja ozbiljna zdravstvena stanja, uključujući neurološke poremećaje, supresiju imunološkog sistema, hipertenziju, povećan rizik od Parkinsonove bolesti, kao i određena oftalmološka oboljenja.

– Meso morskih sisavaca, koje je kroz stoljeća služilo kao vrijedan izvor hrane na morskim područjima kao sto su Farski Otoci, danas više nije pogodno za ljudsku ishranu ponajviše zbog ljudske nepažnje i nemara širom svijeta. Nažalost, sve je očiglednije da su okeani postali globalna deponija za širok spektar zagađivača. Jedan od najpoznatijih je, bez sumnje, živa. Taj teški metal ne predstavlja problem samo na Farskim Otocima, već i u cijelom svijetu. Živa dospijeva u atmosferu, zatim se taloži na dno okeana gdje se transformira u organsku živu – oblik koji se lako akumulira kroz prehrambeni lanac – navodi.

Bešić dodaje da se morski sisavci (poput kitova) nalaze visoko u prehrambenom lancu, u regijama poput Farskih Otoka, i akumuliraju značajne količine žive u svom tkivu.

– Kad ljudi konzumiraju meso tih sisavaca, ta ista živa se taloži u njihovim organima, uključujući mozak i krvotok. Međutim, zagađenje okeana ne pogađa samo morske sisavce već i mnoge vrste riba, uključujući tune i losose, koje akumuliraju toksične supstance u svom tkivu. Nažalost, živa nije jedini problem. Okeani su preplavljeni i drugim toksičnim supstancama, poznatim kao persistent organic pollutants – POPs, koji dodatno ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosistema – naglasio je.

Adam Bešić trenutno i boravi u Thorshavnu, glavnom gradu Farskih Otoka, gdje radi s profesorom Pál Weiheom, vodećim stručnjakom u oblasti ekotoksikologije i gostujućim naučnikom na Harvard T.H. Chan School of Public Health. Farski Otoci, s populacijom od oko 50.000 stanovnika, predstavljaju idealno mjesto za proučavanje utjecaja zagađenja na ljudsko zdravlje.

Bešić priča da, već treću godinu zaredom, ima čast biti predavač na Summer School of Practical Ophthalmology na Univerzitetu Charles u Pragu – programu koji se s pravom smatra jedinstvenim u Evropi, pa čak i u svijetu.

– Radi se o izuzetno selektivnoj ljetnoj školi namijenjenoj studentima medicine iz različitih zemalja, koji prolaze strogu selekciju da bi prisustvovali tom događaju. Program kombinuje intenzivne praktične vježbe, simulacije i interaktivne radionice, a okuplja predavače i eksperte iz cijelog svijeta. Kao jedan od najmlađih predavača, posebno mi je značajno što imam priliku ne samo prenijeti znanje, već i oblikovati radionice koje vode studente kroz stvarne kliničke izazove iz oftalmologije. Rad u takvom okruženju, gdje mladi ambiciozni umovi iz različitih dijelova svijeta dolaze da bi učili, diskutovali i istraživali, predstavlja izvor inspiracije i profesionalnog rasta za mene – naglašava.

Adam Bešić ima iskrenu i jaku želju da jednog dana doprinese razvoju medicine u Bosni i Hercegovini, naročito kroz povezivanje i zajednički rad sa kolegama iz domovine.

– Pokušavao sam uspostaviti takvu vrstu veze, u nekoliko navrata sam kontaktirao studente medicine u BiH i dijelio informacije o međunarodnim radionicama i kongresima na koje se mogu prijaviti upravo s ciljem da se otvore ka svijetu i nauče nešto novo. To mogu donijeti nazad u BiH, tu primijeniti. Nažalost, dosad nisam dobio odgovor, ali i dalje sam spreman za saradnju kroz dijeljenje znanja, organizaciju događaja ili umrežavanje. Prošle godine uspio sam dovesti u BiH, i moj rodni grad, uglednog doktora i istraživača Knuda Josefsena sa Bartholin Instituta iz Danske. On je boravio sedam dana kod mene, uživao u ljepotama naše prirode, a izrazio je i želju da u budućnosti pomogne napretku medicine u Bosni i Hercegovini, kao i da doprinese lokalnim zajednicama kroz medicinsku pomoć i savjetovanje – istaknuo je.

Bez obzira na sve uspjehe koje je postigao i zemlje u kojima je radio, za Adama Bešića Bosna i Hercegovina i njeni ljudi uvijek će biti oslonac i inspiracija.

– Veza sa Bosnom i Hercegovinom, rodnim gradom Bosanska Otoka, uvijek će biti moj temelj. Odrastao sam u Otoci, uz obalu Une, to je moje izvorno mjesto, moj identitet – istaknuo je.

Građanima Bosne i Hercegovine, posebno mladim ljudima, poručio je ’čuvajte svoju autentičnost, budite ustrajni i otvoreni za nova znanja’.

– Bosna i Hercegovina ima ogroman potencijal, a njeni ljudi su njeno najveće bogatstvo – naglasio je Adam Bešić, a za potrebe ovog teksta Feni je ustupio fotografije iz lične arhive.

Objava Od Bosanske Otoke do Harvarda: Kao dječak iz male čaršije, ovo nije mogao ni sanjati  pojavila se prvi puta na PressMedia.