Tag: Djevojčica
Sarajka postala milijarderka u Kanadi
Ubavka Mitić, širom svijeta poznata kao Rebeka MekDonald (Rebecca MacDonald), jedna je od najuspješnijih i najbogatijih Bosanki.
Njena životna priča, koja vodi od Sarajeva i Beograda do vrha kanadske energetske industrije, svjedoči o odlučnosti i preduzetničkom duhu.
Rođena 1953. godine u Sarajevu, Ubavka je odrasla u porodici sa snažnim akademskim i profesionalnim vrijednostima. Otac Miloš bio je elektroinženjer koji je ratne godine proveo u koncentaracionom logoru, dok je majka Ljubica bila uspješna menadžerka u Narodnoj banci u Sarajevu.
Po završetku Prve beogradske gimnazije, Ubavka je upisala medicinu, ispunjavajući želje svojih roditelja, iako je njena lična ambicija bila novinarstvo.
Sa 22 godine, odlučila je da napusti Jugoslaviju i preseli se u Kanadu, tražeći novu priliku i slobodu daleko od tadašnjih društvenih i porodičnih očekivanja.
Bez znanja jezika i sa ograničenim sredstvima, započela je svoj život iz početka u Torontu.
– Kada sam došla u Kanadu nisam znala šta da očekujem. Nisam znala riječ engleskog jezika. Radila sam noćnu smjenu u Rojal banci, išla u školu i učila jezik. Tada sam upoznala i svog supruga – rekla je jednom Ubavka opisujući svoje početke u inostranstvu.
Uspon u energetskom sektoru
Po dolasku u Kanadu, Ubavka se udala za Pirsona Mekdonalda, Kanađanina škotskog porijekla i preuzela ime Rebecca MacDonald. Njena preduzetnička karijera započela je 1986. godine osnivanjem kompanije EMI, koja je iskoristila deregulaciju tržišta prirodnog gasa u Ontariju.
– Djevojčica Ubavka Mitić otišla je u Kanadu i postala Rebeka Mekdonald. Bio je to trnovit put. Zapad nije za svakog. Bio je to avanturizam. Kada ste mladi puno ne razmišljate. Nikada nisam zažalila. Opstati na Zapadu je veoma teško – rekla je Rebeka u intervjuu prije nekoliko godina.
Nakon početnih izazova i pada cijena gasa, 1997. godine osnovala je Ontario Energy Savings Corp, koja je kasnije evoluirala u Just Energy Group Inc. Ova kompanija postala je lider u snabdijevanju gasom i električnom energijom, sa više od 1,7 miliona potrošača širom Kanade i SAD.
– Moja odluka da se posvetim svojoj djeci i svom poslu me je dovela ovdje gdje sam danas – rekla je Rebeka, opisujući težak period poslije gubitka muža u saobraćajnoj nesreći.
Just Energy danas zapošljava više od 1.300 ljudi, a bogatstvo Rebeke MekDonald procjenjuje se na oko dvije milijarde dolara.
Njen uspjeh donio joj je brojne nagrade, uključujući priznanje za preduzetnicu godine u Kanadi i počasni doktorat Univerziteta Viktorija.
Objava Sarajka postala milijarderka u Kanadi pojavila se prvi puta na PressMedia.
Bila je omiljena glumica u Jugoslaviji i udana za najljepšeg kolegu: Znate li ko je djevojčica s fotografije?
Slavna jugoslavenska pozorišna, televizijska i filmska glumica koja je u skoro 60 godina dugoj karijeri ostvarila na stotine značajnih uloga. Rođena je 5. oktobra 1940. godine u Beogradu, a preminula 14. oktobra 2018. Bila je supruga također velikog glumca Dragana Nikolića.
Na fotografiji je Milena Dravić kada je bila dijete.
Milena je u svijet filma je zakoračila kada je imala 18 godina, 1958. godine, a i prije upisa Fakulteta dramskih umjetnosti postala je prepoznatljiva publici u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Imala je priliku sarađivati s čuvenim holivudskim glumcima i producentima.
Osvojila je brojne nagrade, među kojima su "Velika Žanka", "Dobričin prsten", "Nagrada Pavle Vujisić", "Statueta Joakim Vujić", "Nušićeva nagrada" i mnoge druge. Dobitnica je sedam Pulskih arena, tri Statuete ćuran, a nagrađivana je i na čuvenim festivalima u Cannesu i Veneciji.
Svima je bila poznata njena ljubav prema glumcu Draganu Nikoliću s kojim je po treći put ušla u brak. Ujedno, s njim je provela i ostatak života.
Foto: Youtube/Screenshot
Upoznali su se na snimanju filma 'Horoskop', a potom su surađivali i u drugim ostvarenjima.
U jednom intervjuu, Milena je ispričala da su tijekom snimanja filma 'Kako su se upoznale dvije budale', 30. prosinca 1971. godine odlučili vjenčati. Otišli su u općinu Vračar i uz prisustvo kume Jelisavete Seke Sablić, potpisali sklapanje braka. Nakon toga su se ponovno vratili na snimanje.
Foto: Jelena Obradović/KURIR
Bili su u braku sve do smrti Dragana Nikolića, 2016. godine. Milena je preminula dvije godine kasnije i pokopana je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu, prenosi Story.
Objava Bila je omiljena glumica u Jugoslaviji i udana za najljepšeg kolegu: Znate li ko je djevojčica s fotografije? pojavila se prvi puta na PressMedia.
Zločini u Bratuncu: Nakon nene, snahe i kćerke, bit će ukopane i druga snaha sa šestomjesečnom bebom
U Bratuncu će 12. maja biti klanjana kolektivna dženaza i obavljen ukop identifikovanih žrtava bošnjačke nacionalnosti ubijenih tokom rata 1992–1995. godine, najavljeno je na današnjoj press konferenciji u Tuzli.
Ove godine, smiraj će pronaći šest žrtava, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani i identifikovani proteklih godina, a koje će konačno biti ukopane uz svoje najmilije.
Komemoracija i dženaza bit će održane u Memorijalnom kompleksu Veljaci, uz prisustvo članova porodica, predstavnika institucija, vjerskih lidera, domaćih i međunarodnih organizacija, te brojnih građana koji svake godine dolaze iskazati poštovanje i saosjećanje.
Ove godine u Memorijalnom centru Veljaci u Bratuncu, vječni smiraj će naći:
- Almera Paraganlija, najmlađa među žrtvama, beba stara svega šest mjeseci kada je, zajedno sa majkom Zinetom (1958), ubijena u maju 1992. godine. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su tek u oktobru 2021. godine, prilikom ekshumacije na lokalitetu Joševa.
- Hamdija Salkić, sin Hameda, rođen 1971. u Hranči kod Bratunca. Nestao je u maju 1992. godine na području Ahatovića, a njegovi posmrtni ostaci identifikovani su prošle godine.
- Mevludin Šehić, sin Ejuba, rođen 1958. godine u Dimnićima, općina Srebrenica. Nestao je tokom rata na području Bratunca, a njegovi ostaci su, zahvaljujući saradnji između BiH i Srbije, predati Institutu za nestale osobe BiH u julu prošle godine.
- Džemal Pitarević, sin Selme, rođen 1955. godine u Srebrenici. Najstariji među ovogodišnjim žrtvama, nestao je u oktobru 1992. godine. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u čak tri masovne grobnice – na lokalitetima Žanjevo (2018. i 2023. godine) i Miholjevine (2020).
- Hanija Čivić, roðena 1959 godine, a ubijena u naselju Loznička Rijeka Bratunac) 1992. godine.
"S ovom kolektivnom dženazom otkrivamo epopeju, tragediju porodice Paraganlija. Mi smo 2023. godine ukopali tri generacije Paragnlija nenu, majku i kćerku. Preživjeli su djevojčica u bešici koja je imala 11 mjeseci i njen petogodišnji brat, koji je odveden u Srbiju. Pretpostavljamo da je on trebao otići na usvajanje, ali pošto je dijete s poteškoćama u razvoju, pojavio se nekako u Tuzli 1996. godine, gdje ga je pronašla sestra", kaže Elvir ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac.
U kući u selu Joševa, kojoj su ubijene nena Rukija, snaha Safija i unuka Amira Paraganlija, bile su i strina Zineta i njena šestomjesečna kćerka Almera, amidžična ubijene bebe i dvoje preživjele djece Samre i Amira Paraganlije.
"Tragedija porodice Paraglija je za film i na 19. kolektivnoj dženazi mi ćemo ukopati još dva ubijena člana, Zinetu Paragnliju i njenu bebu Almeru", pojašnjava Elvir ef. Hodžić.
Kao i prethodnih godina, dženazi će prethoditi niz aktivnosti – dolazak kolone s tabutima, okupljanje porodica, molitve i obraćanja. Organizatori dženaze naglašavaju važnost dostojanstva, tišine i poštovanja prema žrtvama i porodicama koje, ni nakon tri decenije, ne odustaju od potrage za istinom i pravdom.
Pozivaju sve prisutne da doprinesu mirnoj i dostojanstvenoj atmosferi, dostojnoj onih čije kosti konačno nalaze mir. Sjećanje na ubijene ne prestaje dženazom. Ono traje kroz prenošenje istine, njegovanje kulture sjećanja i svakodnevni rad na tome da se zločini nikada više i nigdje ne ponove, rečeno je danas u Tuzli.
Prema dostupnim podacima brojnih izvora, uključujući Institut za nestale osobe BiH, Udruženja žrtava rata, Memorijalni centar Srebrenica/Potočari i drugih relevantnih institucija, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995), u općini Bratunac je ubijeno više od 3.000 Bošnjaka, među kojima je bilo oko 600 žena i djece.
Najveći broj zločina počinjen je tokom aprila i maja 1992. godine, odmah po zauzimanju Bratunca od strane srpskih snaga. Brojne žrtve su likvidirane u vlastitim kućama, dvorištima, džamijama, a posebno su poznati masakri u naseljima Glogova, Suha, Biljača, Hranča, Repovac, kao i u samom centru Bratunca.
Za zločine nad Bošnjacima u Bratuncu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) veoma mali broj odgovornih je procesuiran, a pravda za žrtve još uvijek nije u potpunosti zadovoljena.
Objava Zločini u Bratuncu: Nakon nene, snahe i kćerke, bit će ukopane i druga snaha sa šestomjesečnom bebom pojavila se prvi puta na PressMedia.
