Tag: Njemačka

Obaveza prijave odnosi se na sva prekogranična plaćanja, uključujući i prijenose kriptovaluta. Pravila vrijede za sve fizičke osobe i poduzeća s prebivalištem, boravištem ili sjedištem u Njemačkoj

The post UVEDENA NOVA PRAVILA: Važno obavještenje za sve one koji šalju novac iz Njemačke appeared first on IZDVOJENO.ba.

Ambasadori Srbije, Rusije i Bjelorusije nisu došli na sastanak regionalne grupe, čiji je član i Bosna i Hercegovina, ali su se zato pojavili na završnom, gdje su osuli paljbu po Baerbock i usprotivili se njenom imenovanju. Lagumdžija je istakao dva ključna razloga zašto bi izbor Baerbock bio od suštinske važnosti za UN u ovom važnom trenutku

The post BURNA RASPRAVA: Rusija i Srbija odbile podržati Baerbock za predsjednicu Generalne skupštine UN-a zbog Rezolucije o Srebrenici, Rusi je brutalno napali. Ambasador Lagumdžija naglasio važnost njenog imenovanja u UN appeared first on IZDVOJENO.ba.

Njemačka je prošle sedmice zaoštrila kontrolu svojih granica i od tada je za skoro polovinu povećala broj ljudi koji su do nje stigli bez dozvole ulaska, saopštio je u srijedu, 15. maja, ministar unutrašnjih poslova  Alexander Dobrindt.

Pogranična policija je za tih sedam dana vratila 739 neregularnih migranata, odnosno 45 posto više nego prethodne sedmice, rekao je Dobrindt prilikom posjete kontrolnom punktu na autoputu od Morsbaha u Austriji do Minhena.

Među vraćenim ljudima njih 51 je apliciralo za azil, a 32 je vraćeno, dodao je ministar.

Dobrindt je jaču kontrolu naredio u srijedu, 15. maja prošle sedmice, odmah nakon što je sa novom vladom stupio na dužnost. Istovremeno je naredio vlastima da vraćaju i tražioce azila.

Te mjere, međutim, ne važe za trudnice, djecu i druge ranjive grupe.

Ranije, Njemačka je sa granice vraćala samo ljude koji nisu zahtijevali azil ili su pod privremenom zabranom ulaska, na primjer zbog ranije deportacije.

Dobrintova prethodnica na čelu ministarstva, Nancy Faeser, postepeno je uvela kontrolu na svim dijelovima njemačke granice sa susjedima.

Takvu kontrolu, zbog šengenskih pravila, mora da odobri Evropska komisija. Kontrolu na svakih šest mjeseci mora da odobri i Bundestag.

Međutim, Njemačka kontrolne punktove prema Austriji drži od velike migrantske krize 2015. godine.

Objava Njemačka pooštrila granične kontrole: Vratili veliki broj ljudi pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ukidanje te uloge "šalje obeshrabrujući signal vanjskom svijetu da Zapadni Balkan ima nizak prioritet za novu vladu", dodala je. "Bez istaknutog zagovornika postoji rizik da će regija sve više padati na političkoj agendi"

The post ‘OBESHRABRUJUĆI SIGNAL’: Berlin smanjuje angažman na Zapadnom Balkanu: Šta to znači za zemlje regije? appeared first on IZDVOJENO.ba.

Na sastanku koji će predstavnici privrednih institucija zemalja zapadnog Balkana, uključujući i BiH, imati s Martom Kos, komesarkom za proširenje EU-a, a koji će se održati 19. maja, bit će predstavljen službeni prijedlog Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koji bi mogao biti, ako se usvoji, spas za vozače iz BiH, ali i ostalih zemalja u okruženju.

Večernji list piše kako je riječ o tehničkoj prilagodbi koja bi mogla u značajnoj mjeri olakšati posao vozačima, ali i kompanijama, pa i poslovnoj zajednici u cjelini.

Važnost promjena

Naime, zbog trenutno važećeg rješenja, odnosno smjernice, vozači u prostoru EU-a mogu provesti najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana, a takvo što dovodi do brojnih problema, kako za same vozače tako i za kompanije, od kojih su mnoge ili izvozno orijentirane ili pak za svoje poslovanje trebaju repromaterijale iz europskih zemalja.

Kako bi se spriječio dodatni udar na transportni sektor, rješenje koje je VTK BiH predložio na sastanku predstavnika komora zemalja okruženja dobio je potporu svih zemalja. Dr. sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, objasnio je kako je bit prijedloga da se vozačima koji ulaze na prostor Unije ubuduće računaju sati provedeni u tom prostoru, a što bi u konačnici moglo udvostručiti, pa i utrostručiti vrijeme koje imaju na raspolaganju, te bi se radilo o rješenju koje bi bilo na korist poslovnoj zajednici.

Naime, trenutno se svaki ulazak u EU, radilo se o nekoliko sati potrebnih za istovar ili utovar robe, računa kao jedan dan. Ubuduće, ako prijedlog VTK-a bude prihvaćen, vozačima bi se putem kamera ili skeniranja dokumenata utvrdila točna satnica provedena u Evropskoj uniji. Dakle, ne bi se mijenjala smjernica, što je ionako komplicirana procedura, već bi se pronašlo tehničko rješenje koje bi bilo u skladu s postavljenim pravilima.

Vuković će kao član Odbora direktora Eurokomore 19. maja imati izravni sastanak s Martom Kos, povjerenicom za proširenje EU-a, gdje će iznijeti navedeni prijedlog te se nada kako će on dobiti podršku. A podršku već imaju u Republici Hrvatskoj, odnosno Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je snažan lobist za rješavanje problema s kojima se suočava BiH. S druge strane, na rješenju problema će se inzistirati i u okviru Prometne zajednice, a sve zajedno trebalo bi, uz malo volje i razumijevanja, rezultirati rješenjem koje će vozačima iz BiH, ali i drugih zemalja okruženja, uvelike olakšati situaciju, a kompanijama dati dodatni poticaj za još snažnije poslovanje i vanjskotrgovinsku razmjenu s Europskom unijom.

Značaj tržišta

Podsjećamo, izvoz iz BiH usmjeren je prvenstveno na tržište EU-a, na koje se plasira 72,6% od cjelokupnog izvoza. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 mlrd., a nakon Hrvatske su Srbija (12,85%), Njemačka (11,04%), Slovenija (8,57%) i Italija (7,59%).

Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106%) i Njemačka (97%). Navedene brojke jasan su pokazatelj koliko je Evropska unija značajno tržište za BiH, ali i koliko je Bosna i Hercegovina važan prostor za plasiranje proizvoda i materijala iz Unije. Uzajamno poštovanje i rješenje koje bi uključivalo jednostavnu tehničku prilagodbu, ali imalo i suštinski značaj, nešto je čemu se svi nadaju.

Objava Spas za vozače iz BiH, umjesto dana, računat će im se sati provedeni u EU? pojavila se prvi puta na PressMedia.

Mađarska je davno izgubila status neutralnosti, s obzirom da pored otvorene Orbanove podrške Dodiku postoje i nezvanične informacije da mađarski pripadnici snaga EUFOR-a tajno sarađuju sa srpskom stranom

The post DRŽAVA NA UDARU: Ništa nije slučajno: Mađarski specijalci i BIA razradili četiri plana evakuacije Dodika, zašto je važno Brčko appeared first on IZDVOJENO.ba.

Semir Drljević Lovac, heroj odbrane grada na Neretvi i antifašista po opredjeljenju, govorio je za Oslobođenje o borbi za pravednije društvo, Mostaru i pozivima na novi sukob.

Ove godine obilježava se 80 godina od pobjede nad fašizmom. Iz današnje perspektive, je li fašizam zaista pobijeđen? U kakvoj atmosferi dočekujemo ovaj jubilej?

- Fašizam je zvanično pobijeđen prije 80 godina. Ispostavilo se da su lideri svih režima koji su promovisali i živjeli u fašizmu bili najpohlepniji, a nađene su im basnoslovne sume i vrijednosti kada su pohapšeni.Sa druge strane, kada govorimo o antifašizmu, danas imamo dva antifašizma koji potenciraju potpuno drugačije priče - istočni i zapadni. A nekada je to bio jedan front. Problem antifašizma konkretno u Bosni i Hercegovini ili na Zapadnom Balkanu je njegovo vezanje za određene ideologije. To, ustvari, i razvodnjava antifašističku borbu.

Borba za prava

Povezivanje antifašizma sa nekim političkim idejama, sa ateizmom, pogrešno je i to jednostavno nije istina. Antifašizam je borba, u prvom redu, za ljudska i građanska prava. Ta borba bi trebala biti stalni zadatak, identično kao i u patriotizmu. Danas je patriotizam borba za pravnu državu, a vidimo šta bi trebala biti pravna država - ne bi trebali pričati o Dodiku, nego bi on bio u pritvoru. Kao i Čović i drugi. Nemamo pravne države u pravom smislu. To danas vidimo i u odnosu prema povratnicima, manjinskim zajednicama - bilo da su u pitanju nacionalne, LGBT ili druge zajednice. Manjinske zajednice nemaju prava. Naravno, tu je i pitanje demokratije. Danas više nemamo nacističku Njemačku, ali imamo Izrael, Rusiju, rat u Ukrajini... Svi tvrde da se brane i da se bore protiv nacista. Čudno je to, ali praktično znači da je svijet podijeljen.

Kako da se vratimo vrijednostima antifašizma i živimo te vrijednosti svakodnevno? Kako da naša zemlja krene naprijed?

- Konkretno kada govorimo o BiH, ako ste kao Bošnjak ili Srbin ili Hrvat ili Rom ili Ostali negdje manjina, sigurno su vam uskraćena prava. Mi se moramo boriti da svi imaju jednaka prava, da nema segregacije, da imamo pravnu državu i da smo svi jednaki pred zakonom. Mislim da je to glavna antifašistička borba danas. To je meni važno. Nemamo mi sada rat kao što je bio 1945. kada je pobijeđen fašizam, koji je bio organizovan kao vojna sila i kao država. Ali, imamo slične situacije. Tome svjedočimo i u medijima kroz koje se vidi strana kojoj pripadaju.

A danas političari populisti okrenu crno u bijelo ili bijelo u crno, potenciraju priču da je uvijek neko drugi kriv. Nikada ne pogledamo gdje smo mi i šta mi radimo. Danas je antifašizam u BiH upravo borba za pravnu državu - koja je esencijalna kao zrak i voda - da bismo mogli dalje i da bismo se mogli razvijati. Ekonomija je zavezana kod tajkuna, političkih partija i lidera. Ljudska prava su ugrožena, a naša demokratija je daleko od istinske demokratije.

Voljela bih da se vratimo 30 godina unazad. Tokom obilježavanja pola stoljeća od pobjede nad fašizmom, Vi ste nosili zastavu Republike Bosne i Hercegovine tokom vojne parade u Parizu. U tim trenucima, naša zemlja je bila izložena agresiji i napadima fašizma. Možete li se prisjetiti tih trenutaka

- Komplikovano je bilo. Meni je najkomplikovanije bilo iz Mostara doći do Splita, pa do Zagreba. Najteži dio puta je bio Mostar - Split. Tu su morali i evropska policija i ministar MUP-a Herceg-Bosne garantovati prolaz, i tako dalje. Kada sam došao u Zagreb, a tada je Zagreb prvi put raketiran, nisu radile ambasade. Ipak, službenik je otvorio ambasadu. Iznenadilo me da je u istom avionu, ispred mene, bio i predstavnik Republike Hrvatske kojeg je poslao Franjo Tuđman. A na vojnoj paradi sam vidio i predstavnika Republike Srbije. Ono što je još interesantnije, na vojnoj paradi je učestvovala i Njemačka. Prvi put nakon 50 godina. Ta 50. godišnjica trebala je da pokaže da je kraj tim fašističkim idejama koje su osuđene i sudski i historijski. Međutim, vidimo da to nije tako.

Prošle su gotovo tri godine od devastiranja Partizanskog groblja u Mostaru. Osim verbalnih osuda, ovaj vrijedni nacionalni spomenik ostavljen je na milost i nemilost vremena. Ima li nade da će biti obnovljen i zaštićen kako dolikuje?

- Još nema priče o obnovi Partizanskog groblja. Ja ću zahtijevati od institucija da pozovu predstavnike Hrvatske i Srbije koji su učestvovali na vojnoj paradi povodom 50 godina pobjede nad fašizmom, da dođu i kažu šta misle. Jer, politika, a posebno ove nacionalne političke strukture, okrenu priču u smjeru da je to antifašizam jednog naroda ili jedne političke partije. To apsolutno nije istina. U Mostaru je uvijek problem. Evo, sada je sukob oko centralne zone, Mevlane. Mostar je zapostavljen. Mostar je možda najmračnija tajna ove zemlje. I o Mostaru se šuti. O 29 ubistava koja su se desila iza rata, a kako bi se spriječio povratak ljudi na njihovu imovinu, šuti se. Znate, vrlo lako je zakuhati, napraviti problem, ali stvarni problemi su potpuno druge prirode.

Kako gledate na nove pozive na rat i nasilje?

- U ratu se samo okoriste najbeskrupulozniji i najpokvareniji ljudi. Najviše stradaju civili, rat je jad i bijeda. Onaj ko je prošao rat, njemu do rata nije. Ali, ako vas neko dovede u takvu situaciju, morate braniti svoj dignitet. Nažalost, politike se danas neodgovorno igraju tim pričama. Populisti pričaju o ratu, a narod, koliko vidim, nije spreman za rat. Naravno, uvijek postoje male grupe neiživljenih budala koje bi ratovale.

Nismo zavađeni

Ali, u suštini narodu nije do rata. Navest ću primjer uvođenja jedinstvenih registarskih tablica. Da smo zavađeni kao narod, kao narodi - što je apsurd jer ne mogu kolektivi biti zavađeni - ko bi nametnuo jedinstvene tablice? Politika je ta koja je dogovorila jedinstvene tablice i narod je to prihvatio. Znači, sve je do politike. Ona će, i ako dođe do sukoba, biti ta koja je to izazvala. Narod se zabavio o sebi, brine kako će preživjeti, raditi, obezbijediti familiju, djecu. Većina planira da djecu pošalje vani i ni ne razmišlja o ratu. Političari populisti nam žderu vrijeme već 30 godina. A rat nije opcija ni u kojem slučaju. Ja bih možda imao i benefita da pričam ratne priče, ali to nije dobro. U suštini, u ratu je bilo dobro samo najpokvarenijima. A svi ostali, svi smo bili na gubitku - ekonomski, psihološki, emocionalno, životno, zdravstveno... Na kraju, koliko košta jedan dan rata Koliko bi radnih mjesta i investicija bilo moguće ostvariti za jedan dan rata Ono što kažu u narodu: Ko hoće rat, u kući mu bio.

Objava Semir Drljević Lovac, heroj odbrane grada na Neretvi: U ratu je dobro samo najpokvarenijima pojavila se prvi puta na PressMedia.