Trump je u manje od četiri godine od parije na glavnim društvenim mrežama postao domaćin njihovim vlasnicima u svojoj luksuznoj vili
The post INTERES: Zuckerberg, Bezos i Musk: Zašto su tehnološki moguli sve bliže Donaldu Trumpu appeared first on IZDVOJENO.ba.
Projekat Esther predlaže strategiju koja je fokusirana na klasificiranje Pokreta solidarnosti s Palestinom kao ‘mreže za podršku Hamasu’, piše Mitchell Plitnick. Ovu “makartističku” inicijativu vode kršćanski nacionalisti koji direktno prijete sigurnosti i slobodi ranjivih grupa u američkom društvu. Autor naglašava da je suzbijanje Pokreta solidarnosti s Palestinom samo prvi korak u suzbijanju svakog otpora – unutar ili izvan zemlje – protiv nadmoći bijelaca i američke vojne i imperijalističke dominacije
The post SPREMA SE PROGANJANJE AMERIKANACA KAO NEKAD: Projekat Esther je opasan makartizam koji cilja svakog ko se solidariše s Palestinom appeared first on IZDVOJENO.ba.
Bosna i Hercegovina na poklon je dobila svaki korak koji je napredovala na europskom putu. Iako smo na tom putu uvjerljivo posljednji (ukoliko ne računamo Kosovo koje još uvijek nije niti priznato od strane pet država članica) i ono malo uspjeha smo dobili bez da smo išta radili. Zbog geopolitičkih razloga, regionalnih tenzija, stanja unutar […]
The post Je li vladajuća koalicija ponovno obmanula građane? appeared first on inmedia.ba.
29-godišnji domar pritvoren je zbog sumnje na počinjenje tri kaznena djela, i to spolni odnošaj s djetetom mlađim od 15 godina, mamljenje djece za zadovoljavanje svojih spolnih potreba i iskorištavanje djece za pornografiju
Zagrebačka policija uhitila je krajem prošlog tjedna dvoje zaposlenika jedne osnovne škole na području Velike Gorice vezano za kaznena djela spolnog zlostavljanja djeteta, kao i zaštite dobrobiti djeteta, i predala ih pritvorskom nadzorniku.
"Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke proveli su kriminalističko istraživanje nad 29-godišnjim zaposlenikom odgojno-obrazovne ustanove zbog sumnje u počinjenje ukupno tri kaznena djela iz domene kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, te nad 48-godišnjakinjom, odgovornom osobom u istoj ustanovi, zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta i drugih ranjivih skupina ili postupanje protivno pravilima struke", objavila je zagrebačka Policijska uprava, a javlja Index.
Radi se o domaru i ravnateljici škole s velikogoričkog područja. Domar je osumnjičen da je djevojčice pozivao u WC, pipkao, slao im fotografije svojeg spolovila i mamio da šalju gole fotografije, dok je ravnateljica navodno pokušala sve zataškati.
29-godišnji domar pritvoren je zbog sumnje na počinjenje tri kaznena djela, i to spolni odnošaj s djetetom mlađim od 15 godina, mamljenje djece za zadovoljavanje svojih spolnih potreba i iskorištavanje djece za pornografiju.
Roditelji nezadovoljni
Pritvorena je i ravnateljica škole zbog sumnje da nije zaštitila djecu, no ona je u međuvremenu puštena na slobodu, dok je domaru određen istražni zatvor u trajanju od mjesec dana.
Roditelji jer su bijesni smatraju da je ravnateljica dugo vremena znala za nečasne i nedolične radnje svog zaposlenika i kada su joj se učenice obratile za pomoć, ona je učinila sve da prikrije njegova djela, a ne da im pomogne i pruži stručnu pomoć, objavio je HRT u podnevnom Dnevniku.
Školski odbor večeras će održati sjednicu kako bi odlučio o imenovanju vršitelja dužnosti ravnatelja. U međuvremenu, Grad Velika Gorica podsjetio je na postojanje protokola za ovakve situacije te pozvao učenike i roditelje kojima je potrebna pomoć da se obrate Centru za mlade.
Također, roditelji se pitaju kako je pritvoreni domar imao pristup osobnim podacima učenica. To otvara pitanja je li moguće da je te podatke dobio od uprave škole.
Ispred škole ekipa HRT-a srela je Momira Karina, ravnatelja Uprave za unapređenje sustava odgoja i obrazovanja iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji je došao kako bi provjerio situaciju i razgovarao s uključenima. "Kada se spoznaju sve činjenice i okolnosti, vidjet će se što će se dalje poduzeti i hoće li škola zatražiti postupanje kriznog tima za psihološke situacije", kratko je rekao.
Otac učenice: Prijateljicu joj je domar probao odvesti u WC
"Bilo je to za Dane kruha, kada ju je on primio za ruke i htio ju je odvesti u WC pa su primijetili da je cijelo vrijeme prati. Bojala se za prijateljicu. Sretan sam što je imala hrabrosti prijaviti, ali brinem se za posljedice", rekao je otac jedne djevojčice u razgovoru za Novu TV.
"Vidjela je strah u očima svoje prijateljice, znala je za poruke drugoj učenici pa je odlučila tome stati na kraj." Zajedno s drugim učenicama, kazao je otac, otišla je ravnateljici.
Objava Direktorica škole u kojoj je domar zlostavljao učenice na slobodi, roditelji bijesni pojavila se prvi puta na PressMedia.
U ovom trenutku ne može se reći znači li to da li hipotetski trgovinski odnosno tarifni rat može eskalirati i u monetarni. Signali s tržišta govore o visokom stanju napetosti, ne samo u finansijskom sektoru, nego posvuda u realnoj ekonomiji. Mnogi se pokušavaju pripremiti za nove uvjete poslovanja uz tarife, stoga jako žure, pa vuku vrlo rizične poteze koji se trenutno doimaju mudro
The post ŠTA SUGERIRA PAD EURA: Teški dani su pred evropskom ekonomijom i zajedničkom valutom appeared first on IZDVOJENO.ba.
Presuđeni bivši premijer FBiH Fadil Novalić, koji u državnom zatvoru izdržava četverogodišnju kaznu zatvora zbog kriminalne nabavke malina-respiratora, oglasio se na društvenim mrežama.
Iako nikada nije razjašnjeno kako se ili ko se umjesto Novalića oglašava na Facebooku, njegove poruke redovno su u javnosti.
Sad se Novalić okomio na Vladu FBiH jer je smijenila direktora Aerodroma Sarajevo, Alana Bajića (DF).
Presuđenik Novalić u svojoj objavi objašnjava kako je Aerodrom napravio sjajan rezultat i da je suludo smjenjivati upravu koja je napravila dobar rezultat.
Dalje je pričao kako su od njega stranci tražili 20 puta da Aerodrom stavi pod koncesiju, ali da je on to odbijao dok nova vlast to navodno želi sad uraditi.
No, Novalić svjesno ignorira jednu drugu činjenicu. Doba rezultat Aerodroma ne može se pripisati Bajiću.
Bajić je faktički naslijedio sve planove i ugovore vezano za proširenje kapaciteta od ranije uprave Aerodroma Sarajevo te ih samo nadgledao.
Što se tiče povećanja broja putnika, to nikakve veze nema sa Bajićem. Vlada Kantona Sarajevo uložila je milione KM u subvencije za niskobudžetne avio kompanije koje su onda pojačale letove ka Sarajevu.
Objava Novalić iz zatvora kritizira smjenu direktora Aerodroma Sarajevo. Zaboravio da je Vlada KS zaslužna za povećanje broja putnika pojavila se prvi puta na PressMedia.
Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će u investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije
Vijeće ministara BiH krajem oktobra dodijelilo je bh. državljanstvo Ranku Sočancu (60) iz Kraljeva u Srbiji, a koji je jedan od vlasnika kompanije Nelt.
Nelt je vodeća kompanija u pružanju usluga logistike i distribucije robe široke potrošnje u BiH i regionu. Prema podacima BiznisInfo.ba, Nelt je samo u BiH ove godine imao prihode od oko 380 miliona KM.
Pojedini mediji ranije su objavili da se bogatstvo Sočanac procjenjuje na oko 540 miliona eura, što bi značilo da je milijarder mjereno u markama. Sočanac je kompaniju Nelt osnovao je sa Nebojšom Šaponjićem.
Nelt grupa posluje na 12 tržišta u Evropi i Africi, i bavi se trgovinom i veleprodajom.
Ova grupa je lider distribucije u regionu, servisirajući najveće svjetske kompanije kao što su P&G, Kraft foods, Wrigley, SC Johnson, Dr. Oetker, Heineken, Nestle itd. U sastavu Nelt grupe danas posluju i kompanije Neoplanta – Fabrika mesa Novi Sad, Corner Shop i Javna skladišta Srbije.
Kompanija Nelt ove godine je ukupno ostvarila prihod od 1,4 milijarde eura.
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije.
– Ovu godinu u Neltu obilježila je uspješna CEO tranzicija i organizaciona transformacija Grupe, kao i činjenica da smo nastavili sa ubrzanim rastom prihoda i pokrenuli poslovne operacije na tržištu Rumunije. Nelt Grupa će ostvariti prihod od 1,4 milijarde eura, što je rast od 8% posto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je na godišnjoj konferenciji održanoj ove edmice Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.
Planirana investicija od 100 miliona eura, najveća u historiji kompanije, bit će usmjerena na proširenje postojećih kapaciteta, redizajn i optimizaciju logističke mreže, i implementaciju robotizacije i drugih automatizovanih rješenja.
Kompanija Nelt BiH, koja je dio Nelt Grupe od 2006. godine, kontinuirano ostvaruje veoma dobre poslovne rezultate.
U 2024. godini zabilježen je rast prihoda od 12 posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući strateškom planiranju, kvalitetnim tehnološkim i sistemskim rješenjima i ulaganju u razvoj zaposlenih i infrastrukturu.
Iz kompanije ovom prilikom nisu govorili o konkretnim brojkama. No, prema podacima BiznisInfo.ba, kompanija je u BiH prošle godine imala prihode od 337 miliona KM. To bi značilo da su prihodi ove godine oko 380 miliona KM, što je svrstava u red najvećih kompanija u našoj zemlji.
Nelt brendovi, Fabrika dječije hrane i Neoplanta, učvrstili su lidersku poziciju u kategorijama dječije hrane i mesnih prerađevina u kojima posluju. Brojne inovacije i novi proizvodi doveli su do značajnog rasta tržišnog učešća (Fabrika dečije hrane 37%, Neoplanta 14%).
Također, bilježi se povećanje ukupnih prihoda obje kompanije (Fabrika dečije hrane +25%, Neoplanta +12%) u odnosu na 2023. godinu.
Nelt Grupa uložila je pet miliona eura u povećanje zarada u 2024. godini, kao i skoro 1,4 miliona u benefite za zaposlene, dok je u razvoj i edukaciju zaposlenih uloženo preko 600.000 eura.
Nelt Grupa potpisala je ove godine strateško partnerstvo sa UNICEF-om u okviru koga će izdvojiti 1,3 miliona američkih dolara u periodu od tri godine, za jačanje obrazovnih sistema u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Angoli.
Ova inicijativa će omogućiti da oko 30.000 učenika, uključujući 1.000 iz najugroženijih grupa, stekne digitalne i zelene vještine koje su neophodne za tržište rada 21. vijeka.
Objava BiH dobila novog milijardera, odmah najavio investiciju od 100 miliona eura pojavila se prvi puta na PressMedia.
Banjalučanin Namik Hrle, potpredsjednik razvoja u IBM-ovom odjelu za softver i direktor razvojne laboratorije u Njemačkoj, koji je nosilac 77 patenata, dolazi u Sarajevo na 4. Futures Leaders Summit (FLS) u organizaciji Fondacije budućnosti u BiH (BH Futures Foundation), koji će početi 13. decembra.
On će biti jedan od oko 20 svjetskih lidera u nauci, porijeklom iz BiH, koji će na ovom samitu prenijeti znanje studentima.
Ovogodišnja tema Futures Leaders Summita je "Iz BiH u svijet: Liderstvo u istraživanju, tehnologiji i preduzetništvu", a samit je u potpunosti posvećen studentima, gdje će njih 200 iz cijele BiH, potpuno besplatno, imati priliku da uče od najboljih.
Na ceremoniji otvaranja FLS-a, između ostalih, obratiće se i Hrle, koji je u intervjuu za "Nezavisne" ispričao kakvi su bili njegovi počeci, gdje je i šta radio dok svoju karijeru nije krunisao ulogom direktora u jednoj od najvećih tehnoloških firmi na svijetu.
NN: Rođeni ste Banjalučanin. Kada i zašto ste se odlučili da napustite rodni grad i koja je bila Vaša prva adresa u svijetu? Gdje ste studirali, usavršili svoje znanje, te kojim poslovima ste se bavili i na kojim destinacijama
HRLE: Da, rođen sam u Banjaluci, u dijelu grada koji se zove Mala čaršija, na Mejdanu. Pohađao sam osnovnu školu "Kasim Hadžić" i banjalučku Gimnaziju, matematičko odjeljenje. Kako sam htio studirati matematiku, nije bilo izbora nego napustiti svoj rodni grad, odnosno svoje roditelje, brata, mnogobrojne drage rođake i prijatelje. Otišao sam u Zagreb, gdje sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio sam u nekoliko zagrebačkih firmi, u računskim centrima, kao programer, sistemski inženjer i projektant. Krajem osamdesetih sam sa suprugom i kćerkom odselio u Australiju, u Sidnej, gdje sam razvijao sistemski software za IBM-ove velike računare (mainframe), konkretno, monitor performansi IBM-ove baze podataka Db2.
Počeo sam kao programer, ali vrlo brzo sam postao glavni arhitekta tog projekta. Nakon šest-sedam godina provedenih u Australiji, a tokom kojih sam često boravio u Americi i Njemačkoj, odselili smo se u Njemačku, jer sam dobio ponudu da radim u timu koji je razvijao IBM-ovu platformu za podršku SAP poslovnih aplikacija (SAP je velika njemačka softverska firma). U Njemačkoj živim i radim i danas, a u međuvremenu sam radio na nekoliko IBM-ovih razvojnih projekata koje sam ja inicirao, uglavnom kao glavni arhitekta i vođa projekta.
NN: Jasno je da su Vas poslovni uspjesi doveli do pozicija u IBM-u, no, kako izgleda Vaš radni dan, šta radi potpredsjednik razvoja na odjelu za softver?
HRLE: Uvijek sam se bavio razvojem softvera za velike poslovne sisteme, dakle, organizacije kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, velike industrijske korporacije, prema tome, tipični IBM-ovi klijenti.
Ovo je važno napomenuti jer potrebe ovih klijenata diktiraju vrlo visoke kriterijume i kvalitete, ali i inovativnosti produkata za čiji razvoj sam zadužen. Naime, ovim kompanijama je softver koji koriste važan izvor konkurentnosti na tržištu, tako da nema mjesta kompromisima. Od mene se očekuje da prepoznam mogućnosti unapređenja poslovanja naših klijenata i transformišem te mogućnosti u konkretna rješenja, koristeći IT (informacijske tehnologije).
Dakle, od identifikacije poslovnih procesa koji se mogu optimizovati ili redefinisati uz pomoć IT-a, dizajna i arhitekture novih IT produkata, te supervizije i konsultacije razvojnih timova koji te nove produkte donose na tržište. Moje obaveze uključuju i sastavljanje razvojnih timova, identifikaciju i asistenciju (mentorstvo) mladim talentima, stvaranje uslova i pružanje podrške njihovim karijerama.
NN: Nosilac ste 77 patenata. Možete li nabrojati neke od njih i dati kratka objašnjenja Šta ste sve osmislili i šta je tek u procesu razvoja, odnosno nastanka
HRLE: Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira na to da li su im dodijeljena patentna prava. Naravno, ako se neka rješenja prepoznaju kao vrijedna patentiranja, onda je to potvrda originalnosti, pa se tom zadovoljstvu u procesu inovacije još doda i osjećaj autorstva.
Pretpostavljam da mnogi koji se bave autorskim zanimanjima, bez obzira na područje rada, imaju takav osjećaj. Ako moram izdvojiti neke od patenata, onda bi to bili oni koji su dali rezultat u značajnim poslovnim i finansijskim uspjesima za IBM, kao što su: industrial-scale hybrid transactional/analytics processing, serverless consistent backup, adaptive query optimization... Bojim se da bi mi trebalo puno vremena i pisanog teksta da predstavim ove patente, a ako je neko zainteresovan, može ih potražiti u nekom od dostupnih patentnih registara.
Trenutno radim na procesima implementacije umjetne inteligencije u velikim poslovnim sistemima, što je jako plodno područje za inovaciju, a onda i za patente.
NN: Koja tema će biti u Vašem fokusu na FLS-u, te koju poruku želite poslati studentima, kolegama, pa i bh. građanima koji se nadaju boljoj budućnosti?
HRLE: Na FLS-u ću podijeliti svoja mišljenja o pravcima u kojima se razvija informacijska tehnologija, a što bi trebalo biti zanimljivo onima koji namjeravaju graditi svoje karijere u IT-u, dakle, u koja znanja i iskustva treba ulagati više, a u koja manje. Kao što znate, IT je izuzetno dinamična disciplina i znanja imaju prilično kratko "vrijeme poluraspada", odnosno relevantnosti.
Dakle, bitno je ne biti predugo u zoni komfora, pažljivo pratiti razvoj informacijskih tehnologija i brzo se "prestrojiti". Slično vrijedi i za druge naučne i privredne oblasti. Svojim Bosancima i Hercegovcima poručujem da damo učenju i znanju najveći prioritet, da budemo poznati po svojoj stručnosti, radnoj etici i profesionalnom integritetu, bez obzira na to čime se bavimo. Mi to možemo, i nadam se da će svi koji mogu pomoći ostvarenju ovakvog, vrlo zahtjevnog i, naravno, dugoročnog cilja, to i napraviti.
NN: Šta je bio Vaš recept za uspjeh. Da li je važno biti istrajan, ili u cijelom tom procesu važi da "sreća prati hrabre"?
HRLE: Moj recept za uspjeh zvuči kao kliše, ali ja ne znam drugačije i ne mogu ponuditi ništa atraktivnije, a to je: kontinuirano učenje, zdrava ambicija za postizanje realnih ciljeva, spremnost prihvatanja promjene, pogotovo kada je to povezano sa izlaskom iz zone komfora, pomoć drugima, tolerancija, respekt i podrška razlikama (u svim pogledima). I naravno, određena doza sreće.
Objava Namik Hrle nosilac 77 patenata: Dajmo učenju i znanju prioritet pojavila se prvi puta na PressMedia.
Godine 2015, Dejvid Houl je pretraživao regionalni park Meriboro u blizini Melburna. Naoružan detektorom metala, pronašao je nešto izvanredno – vrlo težak, crvenkast kamen u žutoj glini.
Odnio je kamen kući i pokušao da ga razbije, siguran da se unutra nalazi grumen zlata – uostalom, Meriboro je u regionu Goldfilds, gdje je australijska zlatna groznica bila na vrhuncu u 19. vijeku.
Da bi otvorio kamen, Houl je pokušao sa testerom za kamen, brusilicom, bušilicom, a čak je o potopio kamen u kiselinu. Međutim, ni teški kovani čekić nije mogao da napravi nikakvu naprslinu. Razlog je to što je, kako je saznao godinama kasnije, pokušavao da razbije meteorit.
“Izgledao je isklesano, sa ulegnućima. Taj oblik se dobije prilikom prolaska kroz atmosferu, spolja se topi i atmosfera ga oblikuje“, rekao je geolog Dermot Henri iz Melburnskog muzeja.
Iako nije mogao da razbije “kamen“, Houl je bio radoznao i odnio ga je u muzej radi identifikacije. Henri je vidio mnogo kamenja za koje su ljudi mislili da se radi o meteoritima. Zapravo, poslije 37 godina rada u muzeju i ispitivanja više hiljada uzoraka, Henri kaže da se ispostavilo da su samo dva od donesenih bili pravi meteoriti. Ovaj je bio jedan od ta dva.
“Da ugledate takav zemaljski kamen i podignete ga, ne bi trebalo da je toliko težak“, dodaje geolog Bil Birč.
Istraživači su objavili rad o 4,6 milijardi godina starom meteoritu, nazvanom “Meriboro“ po gradiću u čijoj blizini je pronađen.
Težak je čak 17 kilograma, a nakon što je dijamantskom testerom odsečen mali komad – istraživači su okrili da u sastavu ima veliku količinu gvožđa, što ga čini običnim hondritom H5. Pošto je otvoren, mogle su se vidjeti i malene kristalizovane kapljice metalnih minerala, takozvane hondrule. Meteoriti obezbjeđuju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Transportuju nas unazad kroz vrijeme, obezbjeđujući svjedočanstva o starosti, formiranju i hemiji solarnog sistema, uključujući Zemlju, kaže Henri.
Neki omogućavaju pogled na duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima se nalazi “zvjezdana prašina“ starija od našeg solarnog sistema, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i evoluiraju stvarajući elemente periodnog sistema. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su animokiseline, gradivni blokovi života.
Iako još ne znaju odakle je meteorit stigao i koliko je dugo na Zemlji, istraživači imaju neke ideje. Naš solarni sistem je nekad bio vrtložna gomila prašine i hondritskih stijena. Gravitacija je spojila mnogo tog materijala u planete, ali su ostaci uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.
Ovaj meteorit najvjerovatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a izbačen je usljed sudara asteroida i jednog dana je udario u Zemlju, kaže Henri. Metoda radioaktivnog ugljenika sugeriše da je na Zemlji između 100 i 1.000 godina, a u periodu 1889-1951 primijećeno je više meteora, što bi moglo odgovarati vremenu dolaska ovog meteorita na našu planetu.
Istraživači kažu da je “Meriboro“ mnogo ređa pojava od zlata, zbog čega je mnogo značajniji za nauku. To je jedan od samo 17 meteorita registrovanih u australijskoj državi Viktorija i druga najveća hondritska masa, iza ogromnog primjerka od 55 kilograma otkrivenog 2003.
To je tek 17. meteorit otkriven u Viktoriji, dok su pronađene hiljade grumena sirovog zlata. Moglo bi se reći da njegovo otkriće ima astronomske razmjere.
“Meriboro“ nije prvi meteorit kome je trebalo više godina da stigne u muzej. Jednom svemirskom kamenu su bili potrebni 80 godina, dva vlasnika i uloga graničnika za vrata prije nego što je konačno otkriveno o čemu se radi.
Tako da ne bi bilo loše da provjerite da li u vašem dvorištu postoji naročito teško i nepopustljivo kamenje – možda imate metaforički rudnik zlata.
Objava Ludilo mozga! Godinama čuvao kamen nadajući se da je zlato, a bilo nešto mnogo vrednije (VIDEO) pojavila se prvi puta na PressMedia.
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će u investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije
Vijeće ministara BiH krajem oktobra dodijelilo je bh. državljanstvo Ranku Sočancu (60) iz Kraljeva u Srbiji, a koji je jedan od vlasnika kompanije Nelt.
Nelt je vodeća kompanija u pružanju usluga logistike i distribucije robe široke potrošnje u BiH i regionu. Prema podacima BiznisInfo.ba, Nelt je samo u BiH ove godine imao prihode od oko 380 miliona KM.
Pojedini mediji ranije su objavili da se bogatstvo Sočanac procjenjuje na oko 540 miliona eura, što bi značilo da je milijarder mjereno u markama. Sočanac je kompaniju Nelt osnovao je sa Nebojšom Šaponjićem.
Nelt grupa posluje na 12 tržišta u Evropi i Africi, i bavi se trgovinom i veleprodajom.
Ova grupa je lider distribucije u regionu, servisirajući najveće svjetske kompanije kao što su P&G, Kraft foods, Wrigley, SC Johnson, Dr. Oetker, Heineken, Nestle itd. U sastavu Nelt grupe danas posluju i kompanije Neoplanta – Fabrika mesa Novi Sad, Corner Shop i Javna skladišta Srbije.
Kompanija Nelt ove godine je ukupno ostvarila prihod od 1,4 milijarde eura.
Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije.
– Ovu godinu u Neltu obilježila je uspješna CEO tranzicija i organizaciona transformacija Grupe, kao i činjenica da smo nastavili sa ubrzanim rastom prihoda i pokrenuli poslovne operacije na tržištu Rumunije. Nelt Grupa će ostvariti prihod od 1,4 milijarde eura, što je rast od 8% posto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je na godišnjoj konferenciji održanoj ove edmice Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.
Planirana investicija od 100 miliona eura, najveća u historiji kompanije, bit će usmjerena na proširenje postojećih kapaciteta, redizajn i optimizaciju logističke mreže, i implementaciju robotizacije i drugih automatizovanih rješenja.
Kompanija Nelt BiH, koja je dio Nelt Grupe od 2006. godine, kontinuirano ostvaruje veoma dobre poslovne rezultate.
U 2024. godini zabilježen je rast prihoda od 12 posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući strateškom planiranju, kvalitetnim tehnološkim i sistemskim rješenjima i ulaganju u razvoj zaposlenih i infrastrukturu.
Iz kompanije ovom prilikom nisu govorili o konkretnim brojkama. No, prema podacima BiznisInfo.ba, kompanija je u BiH prošle godine imala prihode od 337 miliona KM. To bi značilo da su prihodi ove godine oko 380 miliona KM, što je svrstava u red najvećih kompanija u našoj zemlji.
Nelt brendovi, Fabrika dječije hrane i Neoplanta, učvrstili su lidersku poziciju u kategorijama dječije hrane i mesnih prerađevina u kojima posluju. Brojne inovacije i novi proizvodi doveli su do značajnog rasta tržišnog učešća (Fabrika dečije hrane 37%, Neoplanta 14%).
Također, bilježi se povećanje ukupnih prihoda obje kompanije (Fabrika dečije hrane +25%, Neoplanta +12%) u odnosu na 2023. godinu.
Nelt Grupa uložila je pet miliona eura u povećanje zarada u 2024. godini, kao i skoro 1,4 miliona u benefite za zaposlene, dok je u razvoj i edukaciju zaposlenih uloženo preko 600.000 eura.
Nelt Grupa potpisala je ove godine strateško partnerstvo sa UNICEF-om u okviru koga će izdvojiti 1,3 miliona američkih dolara u periodu od tri godine, za jačanje obrazovnih sistema u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Angoli.
Ova inicijativa će omogućiti da oko 30.000 učenika, uključujući 1.000 iz najugroženijih grupa, stekne digitalne i zelene vještine koje su neophodne za tržište rada 21. vijeka.
Objava BiH dobila novog milijardera, odmah najavio investiciju od 100 miliona eura pojavila se prvi puta na PressMedia.
Banjalučanin Namik Hrle, potpredsjednik razvoja u IBM-ovom odjelu za softver i direktor razvojne laboratorije u Njemačkoj, koji je nosilac 77 patenata, dolazi u Sarajevo na 4. Futures Leaders Summit (FLS) u organizaciji Fondacije budućnosti u BiH (BH Futures Foundation), koji će početi 13. decembra.
On će biti jedan od oko 20 svjetskih lidera u nauci, porijeklom iz BiH, koji će na ovom samitu prenijeti znanje studentima.
Ovogodišnja tema Futures Leaders Summita je "Iz BiH u svijet: Liderstvo u istraživanju, tehnologiji i preduzetništvu", a samit je u potpunosti posvećen studentima, gdje će njih 200 iz cijele BiH, potpuno besplatno, imati priliku da uče od najboljih.
Na ceremoniji otvaranja FLS-a, između ostalih, obratiće se i Hrle, koji je u intervjuu za "Nezavisne" ispričao kakvi su bili njegovi počeci, gdje je i šta radio dok svoju karijeru nije krunisao ulogom direktora u jednoj od najvećih tehnoloških firmi na svijetu.
NN: Rođeni ste Banjalučanin. Kada i zašto ste se odlučili da napustite rodni grad i koja je bila Vaša prva adresa u svijetu? Gdje ste studirali, usavršili svoje znanje, te kojim poslovima ste se bavili i na kojim destinacijama
HRLE: Da, rođen sam u Banjaluci, u dijelu grada koji se zove Mala čaršija, na Mejdanu. Pohađao sam osnovnu školu "Kasim Hadžić" i banjalučku Gimnaziju, matematičko odjeljenje. Kako sam htio studirati matematiku, nije bilo izbora nego napustiti svoj rodni grad, odnosno svoje roditelje, brata, mnogobrojne drage rođake i prijatelje. Otišao sam u Zagreb, gdje sam diplomirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Radio sam u nekoliko zagrebačkih firmi, u računskim centrima, kao programer, sistemski inženjer i projektant. Krajem osamdesetih sam sa suprugom i kćerkom odselio u Australiju, u Sidnej, gdje sam razvijao sistemski software za IBM-ove velike računare (mainframe), konkretno, monitor performansi IBM-ove baze podataka Db2.
Počeo sam kao programer, ali vrlo brzo sam postao glavni arhitekta tog projekta. Nakon šest-sedam godina provedenih u Australiji, a tokom kojih sam često boravio u Americi i Njemačkoj, odselili smo se u Njemačku, jer sam dobio ponudu da radim u timu koji je razvijao IBM-ovu platformu za podršku SAP poslovnih aplikacija (SAP je velika njemačka softverska firma). U Njemačkoj živim i radim i danas, a u međuvremenu sam radio na nekoliko IBM-ovih razvojnih projekata koje sam ja inicirao, uglavnom kao glavni arhitekta i vođa projekta.
NN: Jasno je da su Vas poslovni uspjesi doveli do pozicija u IBM-u, no, kako izgleda Vaš radni dan, šta radi potpredsjednik razvoja na odjelu za softver?
HRLE: Uvijek sam se bavio razvojem softvera za velike poslovne sisteme, dakle, organizacije kao što su banke, osiguravajuća društva, trgovački lanci, velike industrijske korporacije, prema tome, tipični IBM-ovi klijenti.
Ovo je važno napomenuti jer potrebe ovih klijenata diktiraju vrlo visoke kriterijume i kvalitete, ali i inovativnosti produkata za čiji razvoj sam zadužen. Naime, ovim kompanijama je softver koji koriste važan izvor konkurentnosti na tržištu, tako da nema mjesta kompromisima. Od mene se očekuje da prepoznam mogućnosti unapređenja poslovanja naših klijenata i transformišem te mogućnosti u konkretna rješenja, koristeći IT (informacijske tehnologije).
Dakle, od identifikacije poslovnih procesa koji se mogu optimizovati ili redefinisati uz pomoć IT-a, dizajna i arhitekture novih IT produkata, te supervizije i konsultacije razvojnih timova koji te nove produkte donose na tržište. Moje obaveze uključuju i sastavljanje razvojnih timova, identifikaciju i asistenciju (mentorstvo) mladim talentima, stvaranje uslova i pružanje podrške njihovim karijerama.
NN: Nosilac ste 77 patenata. Možete li nabrojati neke od njih i dati kratka objašnjenja Šta ste sve osmislili i šta je tek u procesu razvoja, odnosno nastanka
HRLE: Meni je predstavljalo zadovoljstvo raditi na svakom od novih, inovativnih rješenja, bez obzira na to da li su im dodijeljena patentna prava. Naravno, ako se neka rješenja prepoznaju kao vrijedna patentiranja, onda je to potvrda originalnosti, pa se tom zadovoljstvu u procesu inovacije još doda i osjećaj autorstva.
Pretpostavljam da mnogi koji se bave autorskim zanimanjima, bez obzira na područje rada, imaju takav osjećaj. Ako moram izdvojiti neke od patenata, onda bi to bili oni koji su dali rezultat u značajnim poslovnim i finansijskim uspjesima za IBM, kao što su: industrial-scale hybrid transactional/analytics processing, serverless consistent backup, adaptive query optimization... Bojim se da bi mi trebalo puno vremena i pisanog teksta da predstavim ove patente, a ako je neko zainteresovan, može ih potražiti u nekom od dostupnih patentnih registara.
Trenutno radim na procesima implementacije umjetne inteligencije u velikim poslovnim sistemima, što je jako plodno područje za inovaciju, a onda i za patente.
NN: Koja tema će biti u Vašem fokusu na FLS-u, te koju poruku želite poslati studentima, kolegama, pa i bh. građanima koji se nadaju boljoj budućnosti?
HRLE: Na FLS-u ću podijeliti svoja mišljenja o pravcima u kojima se razvija informacijska tehnologija, a što bi trebalo biti zanimljivo onima koji namjeravaju graditi svoje karijere u IT-u, dakle, u koja znanja i iskustva treba ulagati više, a u koja manje. Kao što znate, IT je izuzetno dinamična disciplina i znanja imaju prilično kratko "vrijeme poluraspada", odnosno relevantnosti.
Dakle, bitno je ne biti predugo u zoni komfora, pažljivo pratiti razvoj informacijskih tehnologija i brzo se "prestrojiti". Slično vrijedi i za druge naučne i privredne oblasti. Svojim Bosancima i Hercegovcima poručujem da damo učenju i znanju najveći prioritet, da budemo poznati po svojoj stručnosti, radnoj etici i profesionalnom integritetu, bez obzira na to čime se bavimo. Mi to možemo, i nadam se da će svi koji mogu pomoći ostvarenju ovakvog, vrlo zahtjevnog i, naravno, dugoročnog cilja, to i napraviti.
NN: Šta je bio Vaš recept za uspjeh. Da li je važno biti istrajan, ili u cijelom tom procesu važi da "sreća prati hrabre"?
HRLE: Moj recept za uspjeh zvuči kao kliše, ali ja ne znam drugačije i ne mogu ponuditi ništa atraktivnije, a to je: kontinuirano učenje, zdrava ambicija za postizanje realnih ciljeva, spremnost prihvatanja promjene, pogotovo kada je to povezano sa izlaskom iz zone komfora, pomoć drugima, tolerancija, respekt i podrška razlikama (u svim pogledima). I naravno, određena doza sreće.
Objava Namik Hrle nosilac 77 patenata: Dajmo učenju i znanju prioritet pojavila se prvi puta na PressMedia.
Godine 2015, Dejvid Houl je pretraživao regionalni park Meriboro u blizini Melburna. Naoružan detektorom metala, pronašao je nešto izvanredno – vrlo težak, crvenkast kamen u žutoj glini.
Odnio je kamen kući i pokušao da ga razbije, siguran da se unutra nalazi grumen zlata – uostalom, Meriboro je u regionu Goldfilds, gdje je australijska zlatna groznica bila na vrhuncu u 19. vijeku.
Da bi otvorio kamen, Houl je pokušao sa testerom za kamen, brusilicom, bušilicom, a čak je o potopio kamen u kiselinu. Međutim, ni teški kovani čekić nije mogao da napravi nikakvu naprslinu. Razlog je to što je, kako je saznao godinama kasnije, pokušavao da razbije meteorit.
“Izgledao je isklesano, sa ulegnućima. Taj oblik se dobije prilikom prolaska kroz atmosferu, spolja se topi i atmosfera ga oblikuje“, rekao je geolog Dermot Henri iz Melburnskog muzeja.
Iako nije mogao da razbije “kamen“, Houl je bio radoznao i odnio ga je u muzej radi identifikacije. Henri je vidio mnogo kamenja za koje su ljudi mislili da se radi o meteoritima. Zapravo, poslije 37 godina rada u muzeju i ispitivanja više hiljada uzoraka, Henri kaže da se ispostavilo da su samo dva od donesenih bili pravi meteoriti. Ovaj je bio jedan od ta dva.
“Da ugledate takav zemaljski kamen i podignete ga, ne bi trebalo da je toliko težak“, dodaje geolog Bil Birč.
Istraživači su objavili rad o 4,6 milijardi godina starom meteoritu, nazvanom “Meriboro“ po gradiću u čijoj blizini je pronađen.
Težak je čak 17 kilograma, a nakon što je dijamantskom testerom odsečen mali komad – istraživači su okrili da u sastavu ima veliku količinu gvožđa, što ga čini običnim hondritom H5. Pošto je otvoren, mogle su se vidjeti i malene kristalizovane kapljice metalnih minerala, takozvane hondrule. Meteoriti obezbjeđuju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Transportuju nas unazad kroz vrijeme, obezbjeđujući svjedočanstva o starosti, formiranju i hemiji solarnog sistema, uključujući Zemlju, kaže Henri.
Neki omogućavaju pogled na duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima se nalazi “zvjezdana prašina“ starija od našeg solarnog sistema, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i evoluiraju stvarajući elemente periodnog sistema. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su animokiseline, gradivni blokovi života.
Iako još ne znaju odakle je meteorit stigao i koliko je dugo na Zemlji, istraživači imaju neke ideje. Naš solarni sistem je nekad bio vrtložna gomila prašine i hondritskih stijena. Gravitacija je spojila mnogo tog materijala u planete, ali su ostaci uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.
Ovaj meteorit najvjerovatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a izbačen je usljed sudara asteroida i jednog dana je udario u Zemlju, kaže Henri. Metoda radioaktivnog ugljenika sugeriše da je na Zemlji između 100 i 1.000 godina, a u periodu 1889-1951 primijećeno je više meteora, što bi moglo odgovarati vremenu dolaska ovog meteorita na našu planetu.
Istraživači kažu da je “Meriboro“ mnogo ređa pojava od zlata, zbog čega je mnogo značajniji za nauku. To je jedan od samo 17 meteorita registrovanih u australijskoj državi Viktorija i druga najveća hondritska masa, iza ogromnog primjerka od 55 kilograma otkrivenog 2003.
To je tek 17. meteorit otkriven u Viktoriji, dok su pronađene hiljade grumena sirovog zlata. Moglo bi se reći da njegovo otkriće ima astronomske razmjere.
“Meriboro“ nije prvi meteorit kome je trebalo više godina da stigne u muzej. Jednom svemirskom kamenu su bili potrebni 80 godina, dva vlasnika i uloga graničnika za vrata prije nego što je konačno otkriveno o čemu se radi.
Tako da ne bi bilo loše da provjerite da li u vašem dvorištu postoji naročito teško i nepopustljivo kamenje – možda imate metaforički rudnik zlata.
Objava Ludilo mozga! Godinama čuvao kamen nadajući se da je zlato, a bilo nešto mnogo vrednije (VIDEO) pojavila se prvi puta na PressMedia.
© 2024 BiH Vijesti