Tag: pšenica

Najobičniji bijeli hljeb u Srbiji ne košta ni jednu marku. U Banjoj Luci takav isti je oko 2 KM. U Sarajevu se može naći za 1,5 KM. Ako i zvanična statistika kaže da je pšenično brašno u RS-u pojeftinilo, ko može da objasni i opravda da je hljeb skuplji danas, nego lani?

Nisu ovo neke paušalni podaci, već zvanični Zavoda za statistiku RS-a. Naime, kilogram bijelog pšeničnog brašna prošlog septembra u prosjeku je koštao 1,68 KM, a ovog 1,54 KM. Kilogram polubijelog brašna u septembru ove godine koštao je 3,77, a prošlog 3,57 KM.

Prema njihovim podacima, kilogram hljeba od bijelog pšeničnog brašna septembra 2023. godine koštao je 3,42 KM, a septembra ove godine 3,54 marke. Gdje je ovdje logika

Cijene dolje, hljeb ni makac

Svi se sjećamo kako su prije nekoliko mjeseci pekari podigli cijene proizvoda nakon povećanja mininalne plate. Moglo se tu još čuti svakakvih potencijalnih razloga za poskupljenjem – od sve skupljih komunalija, svjetskih cijena brašna i pšenice, a znalo se napomenuti i da je sukob u Ukrajini.   

U međuvremenu, cijene brašna odoše malo dole, ali hljeb ni makac. U marketima i pekarama koje smo obišli u najvećem gradu Srpske, uspjeli smo da nađemo hljeb koji košta manje od 2 marke. Ali, on je takve gramaže da ga odrasla osoba može pojesti za jedan obrok. Naprimjer, hljeb od 350 grama može da se kupi za 1,90 KM, mini pogača za 1,75, a bijeli hljeb od 300 grama za 1,45 maraka.Porodični hljeb od bijelog brašna težine 650g košta 2,55, hljeb ispod sača od 500g 2,20 marke, polubijeli 1,99 KM, ali generalno im je cijena od 2,05 do 2,25. Govorimo o najobičnijim bijelim, pšeničnim hljebovima. Hljeb sa sjemenkama bundeve od 500 grama je 2,75 KM, od raževog i heljdinog brašna 2,85. Cijena zavisi i ako kupujete veknu koja je u komadu ili isječena.

Hljebovi koje znamo kao “posavac” ili “vodeničar” od 600 grama koštaju 2,4, odnosno 2,25 KM. Najobičnija pletenica košta do 1 KM, baget od 320 grama je 2 marke, a mala kukuruzna projica 1,30 KM.

Banjačunka Jovana R. prije neki u marketu je bila u potrazi za “zdravijom” verzijom peciva. Ono koje je uzela je i vratila, zbog cijene.

– To je jedna obična kifla sa sjemenkama. U korpu sam stavila dvije i htjela sam još dvije. Kada sam se vratila do rafa, tada sam uočila i cijenu. Ta jedna kifla košta 1,99 KM. Ne pada mi na pamet da dajem za kiflu, koliko za kilogram brašna – priča naša sagovornica koja kaže da je ostala šokirana cijenom pekarskog proizvoda.

Da li je normalno da bijeli hljeb plaćamo 2 marke, mnogi će reći da nije. Upitno je i koja je težina vekne koju nam prodaju, naglašava Murisa Marić iz Udruženja potrošača “Don”.

– Mislim da danas samo kiflu možemo da kupimo za marku. Plaćamo danak neuređenosti tržišta i što svi od nas mogu da rade šta hoće, jer nema kontrole koja treba da zaustavi ovo divljanje cijena – ističe ona za Srpskainfo. Poručuje kako je hljeb preskup za naš džep, ali da o tome niko ne vodi računa, niti ko o tome priča.

– Od političke volje zavisi uređenje ovog tržišta. Ali dokle god je na visokim cijenama veći PDV, onda se ne treba čuditi što nam je ovako – kaže ona. To što cijena brašna ili pšenica padne na svjetskom tržištu kod nas ništa ne znači. Građani su ljuti što je hljeb kod nas toliko košta.

“Kad nema države ni kontrole, pekari kolo vode”, “Prošli izbori, sad kreću poskupljenja”, “Političarima odgovaraju visoke cijene jer beru pare od poreza. Ovce će da pasu travu”, neki su od komentara sugrađana.

Na internetu se mogu naći podaci da najskuplji hljeb u Evropi jedu Finci i Švicarci. U više njemačkih gradova, prema izvoru Numbeo, cijene bijelog hljeba od 500 grama su od 1,86 do 2,30 eura, U Parizu je 1,87, Londonu 1,74, Rimu 1,7 eura.  U Ljubljani je hljeb 1,77 eura, Podgorici 0,85, Skoplju 0,62 eura, piše Srpskainfo.

Objava POHLEPNE RUKE BH. PEKARA Brašno pojeftinilo, a hljeb skuplji pojavila se prvi puta na PressMedia.

Cijene brašna u bh. entitetu Republika Srpska u narednim danima trebalo bi da porastu za deset posto, ali to zasad neće uticati na cijene hljeba i pekarskih proizvoda.

Do rasta cijene brašna dolazi zato što cijene pšenice rastu na berzama.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, ističe za "Nezavisne novine" da je na berzama došlo do skoka cijene pšenice, te da se tona pšenice zavisno od kvaliteta kreće od 190 do 270 eura.

"Tako bi cijene brašna u narednom periodu trebalo da budu više za 10 odsto nego što su sada", kazao je Kos i istakao da bi vreća brašna od 25 kilograma trebalo da poskupi za dvije marke.

"Do rasta cijene došlo je zato što smo ove godine imali jak loš rod, jako loš kvalitet na domaćem tržištu ove žitarice, tako da kvalitetniju pšenicu moramo uvoziti", kazao je Kos.

Dodaje da se pšenica koju će građani jesti u budućnosti ne nalazi u BiH, nego u Mađarskoj i Srbiji, te, kako kaže, uvijek postoji mogućnost rasta cijena.

Ističe da se čeka kakav će ove godine biti rod kukuruza te se pretpostavlja da je više stradao nego pšenica, pa će i to dodatno podići cijenu pšenice.

"Na više cijene uticali su sama ponuda i potražnja, kao i vremenski uslovi", kazao je Kos.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kaže da je pšenica berzanska roba i njena cijena zavisi od kretanja na berzi.

"S obzirom na to da su naši poljoprivredni proizvođači u nedostatku skladišnih prostora nakon žetve riješili svoje zalihe tako da se oni sad ne mogu okoristiti od većih cijena, ali zato ljudi koji su otkupili mogu računati na tu veću cijenu", kazao je Marinković.

Saša Trivić, potpredsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas", kazao je da više cijene brašna neće uticati na to da dođe do poskupljenja pekarskih proizvoda.

"Ako dođe do skoka cijene brašna za 10 odsto, to neće uticati da u pekarskom sektoru dođe do poskupljenja hljeba i ostalih proizvoda", kazao je Trivić.

Da još neće biti više cijene hljeba, ali i ostalih peciva zbog rasta cijene brašna, kaže i Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina.

"Vidjećemo u nekom narednom periodu šta će se dešavati, koliko će uticaja imati rast cijene pšenice na berzama", kazao je Pelemiš.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktor Udruženja građana "Oaza" Trebinja, ističe da je poskupljenje brašna novi udar na džep potrošača.

"Ovo je ogroman udar na džep građana jer poskupljenja ne prate naše plate i penzije. Definitivno je poskupljenje veliki problem za ogroman broj potrošača", kazala je Ilijićeva.

Objava Poskupljuje brašno u Bosni i Hercegovini, vreća skuplja za dvije marke… pojavila se prvi puta na PressMedia.