Tag: pšenica

Šadi Šašić iz sela Zlate kod Jablanice ostao je bez kuće. Roditelji su mu u bolnici u Konjicu, a on u Staračkom domu Jablanica. Vodena bujica nosila ga je metrima, možda i kilometrima. Satima je bio zarobljen u mulju, a onda se sam izvukao. U ranama je i privremeno u kolicima.

“Sada sam dobro. Sjećanja su mi same strahote, ništa više od toga”, rekao nam je.

U ranama je i zavojima, ali kaže da mu nije urađen rendgenski pregled.

“Doktori ništa ne kažu, dođu i previju me. Noge su mi natečene, ali nisu me snimili ne znam da li ima pukotina. Valjda nema, čim mogu micati njima”, dodao je Šašić.

Te noći bio je u kućici pored roditeljske, kaže da su oni u malo boljem stanju, no od domova nema ništa.

“Oni su bolje prošli, mene je odnijelo s tom kućicom. Iako sam bio u posjekotinama krenuo sam da ih tražim. Bolove nisam osjećao od adrenalina, a bio sam cijelu noć u bolovima. Tek kada sam vidio da su oni dobro, tada sam se i smirio”, ispričao nam je.

Sada smješten u Dom, u kolicima, a bez ijednog doma. Ipak zahvalan što su mu najbliži preživjeli tu tešku noć sa trećeg na četvrti oktobar.

Objava Šadi je satima bio zarobljen u mulju: Bolove nisam osjećao, samo sam želio znati da su mi roditelji dobro pojavila se prvi puta na PressMedia.

S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.

Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.

- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir.

Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.

Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.

- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.

Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.

- Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.

Objava Donja Jablanica izgrađena je na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, brojna područja u FBiH izložena su riziku od bujica pojavila se prvi puta na PressMedia.

Šadi Šašić iz sela Zlate kod Jablanice ostao je bez kuće. Roditelji su mu u bolnici u Konjicu, a on u Staračkom domu Jablanica. Vodena bujica nosila ga je metrima, možda i kilometrima. Satima je bio zarobljen u mulju, a onda se sam izvukao. U ranama je i privremeno u kolicima.

“Sada sam dobro. Sjećanja su mi same strahote, ništa više od toga”, rekao nam je.

U ranama je i zavojima, ali kaže da mu nije urađen rendgenski pregled.

“Doktori ništa ne kažu, dođu i previju me. Noge su mi natečene, ali nisu me snimili ne znam da li ima pukotina. Valjda nema, čim mogu micati njima”, dodao je Šašić.

Te noći bio je u kućici pored roditeljske, kaže da su oni u malo boljem stanju, no od domova nema ništa.

“Oni su bolje prošli, mene je odnijelo s tom kućicom. Iako sam bio u posjekotinama krenuo sam da ih tražim. Bolove nisam osjećao od adrenalina, a bio sam cijelu noć u bolovima. Tek kada sam vidio da su oni dobro, tada sam se i smirio”, ispričao nam je.

Sada smješten u Dom, u kolicima, a bez ijednog doma. Ipak zahvalan što su mu najbliži preživjeli tu tešku noć sa trećeg na četvrti oktobar.

Objava Šadi je satima bio zarobljen u mulju: Bolove nisam osjećao, samo sam želio znati da su mi roditelji dobro pojavila se prvi puta na PressMedia.

S obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, naglasivši da je potrebno poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.

Upitan da li za tragediju koja se desila u Jablanici, ali i u Fojnici, Kreševu i Kiseljaku možemo reći da je u pitajnju isključivo prirodna katastrofa ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog djelovanja čovjeka, Demir kaže da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.

- Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao inicijatori ovih geomorfoloških promjena, pokrećući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja ovim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i odgovaramo na njih. Antropogene aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrivača i nelegalne gradnje, dodatno utiču na intenzitet ovih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktori svakako doprinose njihovom pojačanju i težim posljedicama - rekao je Demir.

Upozorio je da je s obzirom na geomorfološku i geološku građu, veliki broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.

Pojašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti prostori su povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima, koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljne štete na građevinama i ugroziti živote stanovnika.

- Donja Jablanica, kao primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tokom geološke historije. S obzirom na to, ključno je identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti adekvatne preventivne korake, uključujući unapređenje prostornog planiranja, implementaciju zaštitnih struktura i uspostavljanje sistema ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa - kaže Demir.

Dalje navodi da su područja sa izraženim rizikom od bujičnih naleta često privlačna za gradnju zbog relativno blagog nagiba terena. Međutim, ona su često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što rezultira ograničenim prostorom za izgradnju.

- Tamo gdje već postoje naselja koja su podložna poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, neophodno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, kao što su izgradnja zaštitnih struktura, stabilizacija padina i uređenje bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimizirao rizik od katastrofa - zaključio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.

Objava Donja Jablanica izgrađena je na ostacima prethodnih bujičnih nanosa, brojna područja u FBiH izložena su riziku od bujica pojavila se prvi puta na PressMedia.