Tag: Pucnjava Hercegovina

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima...

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja...

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Objava Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ovim tumačenjem rabin implicira da bi, pod krinkom religioznih obaveza, bilo opravdano nametati kontrolu nad širokim područjima. Ovakve izjave, ističu neki, mogu se shvatiti kao izraz fašističke ideologije, usko vezane za neocionizam, a koja se na nikoji način ne može opravdati modernim političkim okolnostima

The post OVO JE KRAJNJI CILJ: Jerusalem Post: ‘Napad na Libanon je šansa za povratak biblijskih granica Velikog Izraela’ appeared first on IZDVOJENO.ba.

U posljednje vrijeme, sve više radnika iz Bosne i Hercegovine odlučuje se vratiti iz Njemačke, države koja je godinama bila sinonim za bolji život i ekonomske prilike. Međutim, trenutna politička i ekonomska situacija u Njemačkoj mijenja percepciju o životu u toj zemlji. Kako se njemačka ekonomija suočava s izazovima, poput zatvaranja fabrika u automobilskoj industriji, rastućih cijena energenata, te inflacije, mnogi radnici odlučuju da se vrate u BiH.

Iako Bosna i Hercegovina i dalje bilježi značajan odliv radne snage, povratak određenog broja radnika donosi tračak nade da bi se ovaj negativni trend mogao usporiti. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u posljednjih pet godina se oko 15.000 ljudi vratilo u BiH, a najviše povratnika dolazi iz Njemačke.

Jedan od povratnika, Irnes H., visokokvalificirani električar koji je više od deset godina radio u Njemačkoj, za Bloomberg Adriju potvrđuje da se sve više njegovih kolega vraća u BiH. Kako objašnjava, u Njemačkoj su ostale uglavnom dvije grupe ljudi – oni koji su podigli visoke kredite i nemaju izbora nego da ostanu, te oni koji su otvorili vlastite biznise ili imaju visokokvalificirana zanimanja.

“Troškovi života u Njemačkoj značajno su porasli. Inflacija je pojela plate, a troškovi stanovanja i osnovnih potrepština skočili su za 30-40 posto. Prije pet godina moglo se komotno živjeti s današnjim platama, ali danas to više nije slučaj”, kaže Irnes. Dodaje da je razmišljao o povratku u BiH jer bi, s obzirom na niže troškove života, mogao dobro zarađivati radeći kao električar u svojoj domovini.

Pozitivne promjene već se primjećuju, naročito u Tuzlanskom kantonu, gdje su se mnoge porodice vratile i njihova djeca ponovo upisuju lokalne škole. Prema riječima Dominika Raškaja, marketing i PR menadžera portala boljiposao.com, samo u ovoj godini oko devedesetero djece, čiji su roditelji živjeli u Evropskoj uniji, upisano je u osnovne i srednje škole u Tuzli.

“Ekonomska kriza sve više pritiska Njemačku, a to je jedan od glavnih razloga povratka naših ljudi”, objašnjava Raškaj. On ističe da je Njemačka dugo bila simbol stabilnosti i sigurnosti, ali trenutna ekonomska situacija, posebno u sektoru automobilske industrije, kao i rastuća inflacija, mnoge radnike tjera da se vrate.

Njemačka ekonomija već neko vrijeme zaostaje za ostatkom eurozone, što je dodatno pogoršano padom proizvodnje u ključnim industrijama. Zbog smanjenja potražnje na izvoznim tržištima, visokih troškova energije i loše demografske slike, njemačke kompanije, poput Volkswagena i Audija, planiraju smanjiti proizvodne kapacitete. Ovo ne samo da utiče na veliki broj radnika u Njemačkoj, već pokreće domino-efekt koji ugrožava kooperantske firme koje proizvode dijelove za te industrije.

S obzirom na te izazove, mnogi radnici iz građevinske, tekstilne i drvne industrije odlučuju se vratiti u BiH, gdje troškovi života nisu toliko visoki, a mogućnosti za rad, iako možda skromnije, pružaju bolji balans između rada i privatnog života.

Iako povratak radnika donosi optimizam, pitanje ostaje koliko će oni zaista ostati u BiH i pridonijeti njenoj ekonomiji na duži rok. Raškaj naglašava da je svaki povratnik od velikog značaja za zemlju, posebno oni koji se vraćaju s iskustvom i edukacijom stečenom u Evropskoj uniji.

“Naša privreda treba radnike, a oni koji se vraćaju iz Njemačke donose vrijedno iskustvo i znanje koje mogu prenijeti na lokalne radnike”, kaže Raškaj. Prema procjenama, BiH trenutno nedostaje više od 70.000 radnika u svim sektorima, pa je važno stvarati povoljno okruženje za povratnike kako bi ostali u zemlji i doprinijeli njenom razvoju.

Iako izazovi ostaju, povratak radnika iz Njemačke pokazuje da se ekonomske prilike mijenjaju, te da BiH ima šansu iskoristiti ovu priliku za jačanje svoje radne snage i ekonomije.

Objava Njemački san se ruši, sve veći broj radnika se vraća u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.

Gotovo pred svake praznike i/ili blagdane, kada ljudi putuju u inostranstvo, postavlja se pitanje šta se legalno smije, a šta ne smije nositi preko granice, koliko paklica cigareta smije biti u autu, hoće li vam „zalijepiti“ kaznu ako u prtljažniku nađu dva koluta sira i „tablu“ slanine, da li je dozvoljeno prenijeti jednaku količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima...

Ima tu nekih nelogičnosti, iz nekih zemalja možete unijeti neograničene količine ribe, iz drugih ni gram mesa; sa slatkišima nećete imati problema nigdje, ali sa hranom za bebe hoćete. Upravo zbog svih tih pravila kojih je toliko da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, donosimo spisak svih stvari koje smijete, odnosno ne smijete unositi u Hrvatsku.

Prvo treba napomenuti da se ovaj spisak odnosi na uvoz robe iz zemalja koje se nalaze van EU, sa izuzetkom Švajcarske, Islanda, Norveške, San Marina, Andore i Lihtenštajna. Dakle, za ove posljednje države važe ista pravila kao da prevozite robu unutar EU, te tu nema nikakvih ograničenja. Još neka posebna pravila važe za Farska ostrva i Grenland, ali da ne komplikujemo ionako dugi spisak, te dvije države ćemo ovdje izostaviti. Ukratko, ako uvozite robu iz trećih zemalja (npr. BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija itd.), limit za uvoz robe ne smije po osobi premašiti 430 evra u pomorskom i vazdušnom prometu, te 300 evra u svim ostalim vrstama prevoza, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira na prevozno sredstvo kojim putuju, piše Večernji list.

Putnici u vazdušnom prevozu u Hrvatsku mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim oblicima prevoza. Oni u vazdušnom prevozu mogu unijeti 200 cigareta, 100 cigarilosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Osobe koje putuju drumskim ili železničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje. Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama zagrejanog duvanskog proizvoda, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda iz člana 94. stav 2. Zakona o akcizama.

Alkoholna pića

Kada su u pitanju alkoholna pića, ista pravila važe i za putovanja drumskim, vazdušnim i pomorskim prevozom – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, četiri litre vina i dvije litre alkoholnih pića koja sadrže manje od 22% alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite plaćati akcize, moguće je, uz uslov da ste stariji od 17 godina, unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestine, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti, a sve preko toga nećete moći unijeti čak ni uz plaćanje.

Meso, riba, sir, mlijeko, jaja...

Carinski službenici obavljaju službene kontrole proizvoda životinjskog porijekla koji čine dio ličnog prtljaga putnika, tako da uopšte nije dozvoljeno unijeti meso i mleijko te proizvode od mesa i mlijeka. Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kilograma svježe, sušene, kuvane, usoljene ili dimljene ribe, škampa, rakova i školjki. Kada su u pitanju drugi proizvodi životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih bataka, tu je dozvoljeno unijeti do dva kg po osobi. Svježeg voća i povrća, osim krompira, smijete unijeti do pet kilograma.

Ostali proizvodi

Putnici iz trećih zemalja mogu u Hrvatsku unijeti do dva kilograma mleka u prahu za dojenčad, hrane za dojenčad i specijalne hrane koja se koristi zbog medicinskih razloga, kao i hrane za kućne ljubimce koja se koristi zbog zdravstvenih razloga, uz uslov da ne zahtijeva držanje u frižideru prije otvaranja.

Bez ograničenja ili u količini za ličnu upotrebu, svi putnici u Hrvatsku mogu unijeti hljeb, kolače, kekse, vafle i oblande, dvopek, tostirani hljeb i slične prepečene proizvode sa manje od 20% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja koji su trajni na sobnoj temperaturi. Bez ograničenja se mogu unijeti i brojni drugi proizvodi poput čokolade i slatkiša (uključujući bombone) sa manje od 50% prerađenih mliječnih proizvoda i proizvoda od jaja, dodataka hrani upakovanih za krajnjeg potrošača koji sadrže manje količine (ukupno manje od 20%) prerađenih proizvoda životinjskog porijekla, masline punjene ribom, tjestenine i rezance, koncentrate supe i poboljšivače ukusa.

Kada je u pitanju gorivo, u kanisterima smijete prevesti do 10 litara istog goriva kao ono koje se nalazi u vašem vozilu, dakle nema prevoza dizela ako vozite benzinca.

Unos lijekova

Unošenje gotovih lijekova za lične potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana (uz uslov da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača) i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (prepisa istorije bolesti, potvrde ljekara). Unošenje lijekova koji sadrže drogu, takođe za lične potrebe putnika, moguće je u količini potrebnoj za liječenje do najviše pet dana, i to takođe uz posjedovanje medicinske dokumentacije, iz koje proizlazi neophodnost uzimanja odnosnog lijeka.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas mogu „udariti“ po džepu s kaznom koja može iznositi do 13.300 evra. Konkretno, kada se određuje visina kazne, bitno je šta i koliko toga ste pokušali prokrijumčariti. Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe, ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz člana 64. stav 1. tačka 11. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU, propisana je novčana kazna za fizičko lice od 265 do 6.600 evra.

Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne prirode ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, član 63. stav 1. Zakona o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU propisana je novčana kazna za fizičko lice od 400 do 13.300 evra.

Poznati primjeri kazne iznosili su 5.100 kuna za pokušaj unošenja dvije vreće, odnosno oko 15 kg kupusa, 3.500 kuna za tri bundeve, 4.000 kuna za tri akumulatora, te čak 22.000 kuna za šest kilograma svježeg i pet kilograma suvog mesa.

Objava Provjerite šta se smije nositi preko granice, a šta ne pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ovim tumačenjem rabin implicira da bi, pod krinkom religioznih obaveza, bilo opravdano nametati kontrolu nad širokim područjima. Ovakve izjave, ističu neki, mogu se shvatiti kao izraz fašističke ideologije, usko vezane za neocionizam, a koja se na nikoji način ne može opravdati modernim političkim okolnostima

The post OVO JE KRAJNJI CILJ: Jerusalem Post: ‘Napad na Libanon je šansa za povratak biblijskih granica Velikog Izraela’ appeared first on IZDVOJENO.ba.

U posljednje vrijeme, sve više radnika iz Bosne i Hercegovine odlučuje se vratiti iz Njemačke, države koja je godinama bila sinonim za bolji život i ekonomske prilike. Međutim, trenutna politička i ekonomska situacija u Njemačkoj mijenja percepciju o životu u toj zemlji. Kako se njemačka ekonomija suočava s izazovima, poput zatvaranja fabrika u automobilskoj industriji, rastućih cijena energenata, te inflacije, mnogi radnici odlučuju da se vrate u BiH.

Iako Bosna i Hercegovina i dalje bilježi značajan odliv radne snage, povratak određenog broja radnika donosi tračak nade da bi se ovaj negativni trend mogao usporiti. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u posljednjih pet godina se oko 15.000 ljudi vratilo u BiH, a najviše povratnika dolazi iz Njemačke.

Jedan od povratnika, Irnes H., visokokvalificirani električar koji je više od deset godina radio u Njemačkoj, za Bloomberg Adriju potvrđuje da se sve više njegovih kolega vraća u BiH. Kako objašnjava, u Njemačkoj su ostale uglavnom dvije grupe ljudi – oni koji su podigli visoke kredite i nemaju izbora nego da ostanu, te oni koji su otvorili vlastite biznise ili imaju visokokvalificirana zanimanja.

“Troškovi života u Njemačkoj značajno su porasli. Inflacija je pojela plate, a troškovi stanovanja i osnovnih potrepština skočili su za 30-40 posto. Prije pet godina moglo se komotno živjeti s današnjim platama, ali danas to više nije slučaj”, kaže Irnes. Dodaje da je razmišljao o povratku u BiH jer bi, s obzirom na niže troškove života, mogao dobro zarađivati radeći kao električar u svojoj domovini.

Pozitivne promjene već se primjećuju, naročito u Tuzlanskom kantonu, gdje su se mnoge porodice vratile i njihova djeca ponovo upisuju lokalne škole. Prema riječima Dominika Raškaja, marketing i PR menadžera portala boljiposao.com, samo u ovoj godini oko devedesetero djece, čiji su roditelji živjeli u Evropskoj uniji, upisano je u osnovne i srednje škole u Tuzli.

“Ekonomska kriza sve više pritiska Njemačku, a to je jedan od glavnih razloga povratka naših ljudi”, objašnjava Raškaj. On ističe da je Njemačka dugo bila simbol stabilnosti i sigurnosti, ali trenutna ekonomska situacija, posebno u sektoru automobilske industrije, kao i rastuća inflacija, mnoge radnike tjera da se vrate.

Njemačka ekonomija već neko vrijeme zaostaje za ostatkom eurozone, što je dodatno pogoršano padom proizvodnje u ključnim industrijama. Zbog smanjenja potražnje na izvoznim tržištima, visokih troškova energije i loše demografske slike, njemačke kompanije, poput Volkswagena i Audija, planiraju smanjiti proizvodne kapacitete. Ovo ne samo da utiče na veliki broj radnika u Njemačkoj, već pokreće domino-efekt koji ugrožava kooperantske firme koje proizvode dijelove za te industrije.

S obzirom na te izazove, mnogi radnici iz građevinske, tekstilne i drvne industrije odlučuju se vratiti u BiH, gdje troškovi života nisu toliko visoki, a mogućnosti za rad, iako možda skromnije, pružaju bolji balans između rada i privatnog života.

Iako povratak radnika donosi optimizam, pitanje ostaje koliko će oni zaista ostati u BiH i pridonijeti njenoj ekonomiji na duži rok. Raškaj naglašava da je svaki povratnik od velikog značaja za zemlju, posebno oni koji se vraćaju s iskustvom i edukacijom stečenom u Evropskoj uniji.

“Naša privreda treba radnike, a oni koji se vraćaju iz Njemačke donose vrijedno iskustvo i znanje koje mogu prenijeti na lokalne radnike”, kaže Raškaj. Prema procjenama, BiH trenutno nedostaje više od 70.000 radnika u svim sektorima, pa je važno stvarati povoljno okruženje za povratnike kako bi ostali u zemlji i doprinijeli njenom razvoju.

Iako izazovi ostaju, povratak radnika iz Njemačke pokazuje da se ekonomske prilike mijenjaju, te da BiH ima šansu iskoristiti ovu priliku za jačanje svoje radne snage i ekonomije.

Objava Njemački san se ruši, sve veći broj radnika se vraća u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.