Tag: Pumpe
Bavarska policija objavila detalje terorističkog napada koji je izveo mladić iz BiH
Emrah I.(18), mladić porijeklom iz Bosne i Hercegovine, izveo je napad na generalni konzulat Izraela u Minhenu, septembra prošle godine.
Ovaj mladić, nastanjen u austrijskom Neumarkt am Wallersee, pucao je iz puške sa fiksiranim bajonetom. Nakon razmjene vatre sa policijom, mladić je preminuo neposredno po dolasku hitne pomoći.
Policija je objavila nove detalje o ovom napadu. Naime, bavarska policija je na pres konferenciji saopštila da je mladić radikalizovan od početka konflikta u Gazi, oktobra, 2023. godine.
“Ovaj 18-godišnji mladić je bio autsajder. Nije imao prijatelja, čak ni prijatelja preko interneta. Osjećao se diskriminisanim, neshvaćenim jer je bio musliman”, rekla je Gabrijele Tilman, iz javnog tužilaštva u Minhenu.
Policija je došla do saznanja da je mladić u periodu od marta, 2024. godine pa se do napada, 5. septemba, Emrah je aktivno pretraživao kako doći do naoružanja i to 116 puta. Inače, njemu je bilo zabranjeno nošenje oružja, pa je tako propao i njegov pokušaj da kupi oružje od lokalnog dilera oružja u Salcburgu. Inače, on je bio pod zabranom nošenja oružja jer je otvoreno pričao o oružju i eksplozivima u školi, još jula 2021. godine.
Istražujući njegov put, policija je saznala da se on pridružio terorističkoj organizaciji februara, 2023. godine. Jedan od njegovih prijatelja alarmirao je vlasti navodeći da je ovaj, tada 17-godišnjak, ozbiljno radikalizovan. Iako je policija tada pokrenula istragu, iz nerazjašnjenih razloga je prekinuta. Emrah I. je samo dan prije napada kupio oružje i municiju od privatnog dilera za 300 evra. Razlog zašto oružje nije registrovano jer je imao obavezu da registruje oružje u roku od šest nedelja.
Policija je saznala i da je mladić oružje sakrio u jednoj šumi, gdje ga je držao sve do polaska u Minhen, u koji je otišao majčinim automobilom. Navodno je sa benzinske pumpe poslao bratu novac, a svojim roditeljima emotikon srca u poruci, što je na neki način bio oproštaj od porodice. Ubrzo nakon toga, krenuo je u svoj “terorističku misiju”. Prvo je ispalio dva metka u Dokumentacioni centar koji se nalazi ispred izraelskog konzulata:
“On čak nije ni znao gdje se nalazi konzulat. Na telefonu je imao otvorene google maps na kojima je pretraživao “izraelska ambasada Minhen”, saopštili su istražioci.
On je bukvalno besciljno hodao oko zgrade, a zatim je vidio grb Izraela u koji je zabio bajonet. Baš zbog ovog detalja, sam napad je okarakterisan kao “anti-izraelski terorizam”. Čak i nakon što ga je policija locirala i ranila, on je nastavio da puca po policiji, ali i spasilačkoj službi koja je došla.
“Ispalio je 11 hitaca i ranio tri policajca”, rekao je jedan od istražioca. Mladić nije uspio da preživi razmjenu vatre sa policijom, jer je bio pogođen sa 14 metaka.
Objava Bavarska policija objavila detalje terorističkog napada koji je izveo mladić iz BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Neradna nedjelja nije smanjila promet, već donijela rast
Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine. Naprotiv, ukupan maloprodajni promet bilježi rast.
Prema podacima za period od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, fiskalizovani promet u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM. Godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos porastao je na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona KM, saopćilo je Federalno ministarstvo trgovine.
- Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu tačne. Potrošači su jednostavno prilagodili svoje navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke – rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Nije došlo do odliva kupaca u Republiku Srpsku
Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je strah da će zabrana rada u Federaciji BiH potaknuti građane da odlaze u Republiku Srpsku radi kupovine, čime bi se prihod "prelio" u drugi entitet. Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku. Trgovine u Federaciji BiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove Federacije BiH.
- Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije BiH. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u sedmici rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantuje narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora u Federaciji – istakao je ministar Hasičević.
Podrška radnika i potrošača
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana. Ankete provedene među potrošačima pokazale su da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istakli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitet njihovog života.
- Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalni rast prometa u Federaciji BiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist – zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta. Podsjećam da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutrašnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, da je dobila punu podršku poslodavaca i građana – kazao je ministar Hasičević.
Izuzeci za turistički sektor
Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative. Među njima su zanatske radnje, suvenirnice, ugostiteljski objekti, cvjećare, pekare, prodajni objekti u sklopu željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, hotela, vjerskih i kulturnih kompleksa, muzeja, parkova prirode te benzinske pumpe.
- Fiskalni podaci jasno pokazuju da uvođenje neradne nedjelje, odnosno primjena člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, nije imalo negativan ekonomski učinak na trgovinu u Federaciji BiH. Naprotiv, promet je povećan, a argumenti da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS nisu se pokazali tačnim. Ova mjera tako ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora – zaključio je ministar Hasičević.
Objava Neradna nedjelja nije smanjila promet, već donijela rast pojavila se prvi puta na PressMedia.
Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
