Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
Sjećate li se “Punca” iz Sky aplikacije? To je onaj biznismen iz NiP-a koji je posredovao između članova narko kartela Edina Gačanina Tita i i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. E, upravo taj “Punac”, odnosno njegova privatna kompanija dobila je iz Budžeta Kantona Sarajevo 20 hiljada maraka za sufinansiranje organizacije konferencijsko-izložbene manifestacije “Adria Security […]
The post Kako se dijeli državni novac: NiP-ov ministar Mijatović odobrio 60 hiljada maraka NiP-ovim biznismenima appeared first on inmedia.ba.
Zet izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa ima nekoliko poslovnih planova na području Balkana, tačnije u Srbiji i Albaniji. Strani mediji i prije su ljeta naširoko pisali o projektu u Beogradu, hotelskom projektu predviđenom na mjestu NATO-ova bombardiranja te da je zbog nezgodne simbolike najava uzbunila dio srbijanske javnosti.
U Albaniji su najavljena dva projekta, jedan na otoku Sazanu i drugi na području Zverneca, na jugu zemlje. U kontekstu projekata u Albaniji također je bilo kritika i spominjalo se da je riječ o izuzetno važnim životinjskim staništima i komadićima očuvane prirode, koje je nekad držala vojska, a kojima sada prijete Kushnerovi projekti.
Najave o tome da član porodice Trump u centru Beograda i u Albaniji vidi lokacije s golemim potencijalom za elitni turizam izazvale su, osim kritika albanskih ekologa i srbijanskih čuvara nacionalne baštine, i najmanje jednu istragu u američkom Kongresu.
Glavni odgovor koji se tražio bio je kako je uopće došlo do dogovora, ko je sve predložio te projekte i ko su bili posrednici. Balkan Insight pisao je krajem septembra da je Odbor za financije američkog Senata proveo istragu kojom je utvrđeno da su kompaniji Affinity Partners, koja se povezuje s Jaredom Kushnerom, ‘proaktivno pristupili srbijanski i albanski dužnosnici‘ kako bi s njim pokrenuli poslovne projekte. Time su u pitanje dovedene Kushnerova izjave za američke medije u kojima je sugerirano da mu je sve samome palo na pamet, u slučaju Albanije, dok je šetao jednom tamošnjom plažom.
Edi Rama, svestrani albanski šef vlade, izjavio je da je sam predložio nove projekte u Albaniji Trumpovu zetu, međutim nije bilo detalja o tome kako je došlo do njihova susreta. Rama je izjavio da bi realizacija Kushnerovih projekata na albanskoj obali otvorila vrata elitnom turizmu te da bi novi turisti trošili deset puta više nego sadašnji.
U Srbiji je projekt naišao na vrlo oštre javne kritike. Naime, poslovni prostori, stanovi i hoteli s pet zvjezdica planirani su na mjestu nekadašnjeg središta JNA koje je bombardirano 1999. godine. Ovdje je glavnu riječ vodio Richard Grenell, ključni Trumpov savjetnik u problemu Srbija - Kosovo, koji je navodno inicirao taj projekt. Grenell je u vrijeme prve Trumpove administracije bio direktor Nacionalne obavještajne službe SAD-a, a smatra se idejnim začetnikom inicijative o zamjeni teritorija između Kosova i Srbije.
Plan uključuje rušenje bivšega glavnog stožera jugoslavenske vojske, simbola srpskog stradanja tijekom NATO-ova bombardiranja 1999., kako bi se napravilo mjesto za luksuzni kompleks visokih zgrada u stilu Trump Towera, piše Jutarnji list.
"Ogorčenje je potaknuto percipiranom neosjetljivošću pretvaranja mjesta tragedije u komercijalni pothvat, posebno jer ga predvode pojedinci s bliskim vezama s vladom SAD-a. ‘Tu su ljudi ginuli, a on sve pretvara u mjesto s jacuzzijem i kockarnicama‘, bili su neki od naslova u srbijanskim medijima, navodi se u članku.
U hotelski projekt bit će uloženo 500 miliona dolara, prema pisanju medija. Jared Kushner u lipnju je promovirajući projekt na društvenim mrežama jako pohvalio Beograd.
"Ovo su novi renderinzi našeg budućeg projekta u Beogradu. Upravo sam posjetio ovaj grad i oduševljen sam njegovom vibrantnošću i razvojem, napisao je i dodao neke podatke, tipa da ‘od 2019. turizam u Srbiji je porastao 79 posto. U Beogradu imaju 22 restorana s Michelinovim zvjezdicama, i domaćini su EXPO-a 2027. godine. Beograd je nevjerovatno uzbudljiva destinacija‘, zaključio je Kushner.
Međutim, demokratski senator Ron Wyden, predsjedajući Odbora za financije američkog Senata, objavio je nakon prvog dijela istrage o Kushnerovim planovima u balkanskim zemljama da otvara i drugu, kojom će se utvrditi ko su dužnosnici s kojima je razgovarao Kuhner, a i ko su bili posrednici. Naime, Affinity Partners je investicijski fond u koji jako ulažu Zaljevske zemlje, među kojima najviše Saudijska Arabija.
Jared Kushner nije jedini član porodice Trump koji je ove godine imao poslovne posjete Beogradu. Srbijanski mediji pisali su prije dva mjeseca da je srbijansku prijestolnicu posjetio Donald Trump mlađi. Bio je na večeri s nizom srbijanskih poduzetnika, mahom iz građevinskih tvrtki i nekoliko banaka. Nakon toga je odletio za Bukurešt, gdje je sličnu večeru organizirala rumunska vlada.
Otprilike u to vrijeme objavljeno je pismo Odbora za financije. Predsjedavajući Wyden napisao je da je Affinity Partners odboru potvrdio planirani razvoj projekta u Beogradu koji će ‘uključivati muzej koji je opisan kao spomenik žrtvama NATO-ove agresije‘.
Wyden je to snažno kritizirao, piše Balkan Insight.
"U potpunosti je neprikladno da neka strana vlada od američke tvrtke zahtijeva da sudjeluje u takvoj vrsti antiameričkog histrijskog revizionizma, činu kojim se opravdava etničko čišćenje i genocid te lažno predstavlja NATO kao antagonista, a da se s tim složi tvrtka u vlasništvu porodice bivšeg i potencijalnog budućeg predsjednika SAD-a je šokantno, stoji u septembarskom saopćenju senatora iz Oregona. Wyden je zatražio ‘detaljan popis osoblja albanske vlade i pojedinaca koji su stupili u kontakt s tvrtkom Affinity Partners u ime albanske vlade na temu ulaganja u nekretnine u Albaniji‘, piše Balkan Insight. Isto je zatraženo i za srbijanske dužnosnike. Wyden je tražio i kopiju komunikacije između zaposlenika Affinityja i članova porodice Trump, uključujući i Kushnerovu suprugu Ivanku Trump.
U svojoj analizi Wyden tvrdi da je neobično visoka i provizija koju je tvrtka dobila od stranih investitora, s obzirom na to da su i Kushner i zaposlenici Affinityja relativno neiskusni u segmentu kojim se tvrtka bavi i imajući u vidu trendove na tržištu.
Prema njemu, poslovanje bi moglo biti problematično i u kontekstu Zakona o registraciji stranih agenata (FARA), kojim se regulira rad stranih agenata i lobista u SAD-u.
"Imajući na umu da je Affinityjev kapital u stopostotnom stranom vlasništvu i da prihod dolazi od stranih izvora, u prvom redu državnih investicijskih fondova, zabrinut sam da bi bivši američki vladini dužnosnici mogli iskoristiti fond kako bi zaobilazno dobili kompenzaciju od stranih vlada, ne prijavljujući je kako nalaže zakon, piše Wyden.
"Stvara se dojam da je riječ o potencijalnom plaćanju za Kushnerove poteze dok je bio u Bijeloj kući ili mjere kako bi se u budućnosti tražilo usluge ako Trump pobijedi, pisao je prije dvije godine New York Times.
Kushner, koji je odrastao u porodici ortodoksnih Jevreja iz New Jerseyja, prije Trumpova ulaska u politiku bio je registrirani demokrat. Donirao je kampanji Hillary Clinton i javno podržao kampanju Baracka Obame. Punac ga je, nakon preuzimanja dužnosti 2016. godine, promovirao u jednog od glavnih savjetnika. U tom svojstvu Kushner se godinama sastajao s nizom stranih političkih dužnosnika, a sudjelovao je, među ostalim, i u prodaji oružja Saudijskoj Arabiji.
Kushnerovo poslovanje u stranim državama često je bilo na meti kritičara zbog potencijalnog sukoba interesa i njegove izloženosti stranim utjecajima i inozemnim lobistima.
Objava Porodica Trump širi se Balkanom: Uloženo je više od pola milijarde dolara, ali pojavio se veliki problem pojavila se prvi puta na PressMedia.
Još uvijek se traga za nestalim 37-godišnjim Đurom Topićem, porijeklom iz Domaljevca.
On je nestao u petak, 11. 10., nakon što je otišao u ribolov na rijeku Maas u Maastrichtu.
Nakon nekoliko dana potrage, pronađen je njegov čamac.
“Čamac je belgijska policija pronašla oko 35 kilometara nizvodno od mjesta na kojem je 37-godišnji Topić bio u ribolovu”, rekao je njegov punac Kristijan za Dnevnik.hr
U potragu helikopterima i plovilima uključena je njemačka, nizozemska i belgijska policija.
“Ta rijeka Maas je na granici Belgije i Nizozemske, tako da to s birokracijom malo šteka oko koordinacije različitih policija”, objasnio je Kristijan.
Topić je prije nestanka snimio video u kojem je ispričao da mu se motor čamca ugasio i da ga više ne može upaliti.
“Kako ću ja proći pet-šest kilometara uzvodno – ne znam. Vidite vi kako dere voda”, rekao je.
Njegov otac Mate Topić moli sve koji imaju bilo kakve informacije ili su ga možda vidjeli da ih kontaktiraju na broj 0049 178 638 6836 ili putem e-maila seka1202@yahoo.de.
Objava Pronađen čamac sa kojeg je nestali Topić (37) snimio da mu ne radi motor, njega još traže pojavila se prvi puta na PressMedia.
Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
Vrijeme | Temperatura (°C) |
---|---|
17.03. 16:00 | 6 |
17.03. 15:00 | 6 |
17.03. 14:00 | 6 |
17.03. 13:00 | 5 |
17.03. 12:00 | 4 |
17.03. 11:00 | 4 |
17.03. 10:00 | 4 |
17.03. 09:00 | 4 |
17.03. 08:00 | 5 |
17.03. 07:00 | 5 |
17.03. 06:00 | 5 |
17.03. 05:00 | 5 |
17.03. 04:00 | 4 |
17.03. 03:00 | 5 |
17.03. 02:00 | 6 |
17.03. 01:00 | 6 |
17.03. 00:00 | 7 |
16.03. 23:00 | 7 |
16.03. 22:00 | 7 |
16.03. 21:00 | 7 |
16.03. 20:00 | 9 |
16.03. 19:00 | 10 |
16.03. 18:00 | 11 |
Psihrometar je uređ koji za mjerenje vlažnosti primjenjuje načelo hlađenja koje se javlja zbog isparavanja. Budući da se za isparavanje troši toplina, temperatura na mokrom termometru niža je od one na suhome, osim kada je zrak zasićen vodenom parom pa su obje temperature jednake.
Što je zrak suši, to je razlika temperatura veća. Iz spomenutih dviju temperatura i tlaka zraka određuje se tlak vodene pare, a odatle i veličine koje određuju vlažnost zraka. Stalna propisana brzina strujanja postiže se priključenim ventilatorom (aspiratorom).
Relativna vlažnost je fizikalna veličina za iskazivanje udjela vodene pare u zraku (ili općenito u plinovima). Izražava se omjerom parcijalnoga tlaka prisutne vodene pare pH2O i tlaka zasićene vodene pare pri određenoj temperaturi i tlaku zraka p*H2O.Za manje od cijene espressa turisti mogu da provedu produženi vikend u obalskom gradu Sikulijana na Siciliji
The post ZANIMLJIVA PONUDA: Gradić na Siciliji nudi odmor za 1 euro appeared first on IZDVOJENO.ba.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Objava U Sarajevu preminula bh. akademkinja i istaknuta naučnica Branislava Peruničić pojavila se prvi puta na PressMedia.
Za manje od cijene espressa turisti mogu da provedu produženi vikend u obalskom gradu Sikulijana na Siciliji
The post ZANIMLJIVA PONUDA: Gradić na Siciliji nudi odmor za 1 euro appeared first on IZDVOJENO.ba.
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavijestila je bosanskohercegovačku javnost da je u Sarajevu danas preminula istaknuta naučnica, profesorica emerita Univerziteta u Sarajevu i redovna članica ANUBiH-a akademkinja Branislava Peruničić.
Akademkinja Branislava Peruničić rođena je 1936. godine u Pančevu. Elektrotehnički fakultet završila je u Beogradu 1960. godine.
Odbranila je titulu kandidata tehničkih nauka na Moskovskom Energetskom institutu 1969. godine, a doktorsku disertaciju 1971. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Izabrana je za docenticu 1966. godine, za vanrednu profesoricu 1972. godine i za redovnu profesoricu Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu 1976. godine. Pored rada na Elektrotehničkom fakultetu bila je i naučna saradnica instituta IRCA te saradnica IRIS-a u Energoinvestu.
Kao dopisna članica ANUBiH-a bila je redovna profesorica Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do 1992. godine. U tom periodu bila je predsjednica Savjeta za kompjuterizaciju Energoinvesta, članica Izdavačkog savjeta preduzeća Svjetlost i delegat Savjeta akademija SFRJ u komisiji za nauku. Školsku 1996/97. provela je kao gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani.
Od 1992. godine do 1998. godine živjela je u SAD-u. Bila je pozvana u svojstvu gostujuće istraživačice na A&M Univerzitetu u Texasu, gdje je otišla sa saglasnošću svog fakulteta u Sarajevu i provela ljetni semestar 1992. Pošto se nije mogla vratiti u Sarajevo zbog blokade, produžen joj je angažman i na jesenji semestar 1992. godine. Nakon toga je bila gostujuća profesorica na University of Illinois u Urbani, a od 1993. godine do 1998. godine radila je kao redovna profesorica Univerziteta Lamar u Texasu. Vratila se u Bosnu i Hercegovinu 1998. godine i od tada je redovna profesorica na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Bila je predsjednica Upravnog odbora Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, a u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je obavljala i dužnost sekretarke Odjeljenja tehničkih nauka i predsjednice Odbora za izdavačku djelatnost.
Značajne naučne doprinose ima u tri oblasti: teoriji sistema s promjenljivom strukturom, digitalnoj zaštiti, lokaciji kvara i mjerenju u elektroenergetskim sistemima i teoriji grafova. Njen rad u oblasti sistema s promjenljivom strukturom vezan je za klizne režime. Ona je uvela pojam ekvivalentnog upravljanja, uslov invarijantnosti na smetnje i promjene parametara i klizne režime na presjeku više kliznih hiperpovršina. Njen pionirski rad koji je posvećen ovim pojmovima nosi naslov The Invariance Conditions in Variable Structure Systems, a objavljen je 1969. godine u časopisu Internacionalne federacije za automatsko upravljanje (IFAC) Automatica. Ovaj rad je jedan od najcitiranijih radova u ovoj oblasti. Od 1972. godine do danas citiran je po SCI 135 puta, a Uslov invarijantnosti nosi njeno ime.
U oblasti digitalne zaštite, lokacije kvara i mjerenja baziranog na uzorcima uvela je 1988. metod analize pomoću bilinearnih formi.
U oblasti teorije grafova definisala je prvi algoritam za postavljanje grafova u projektivnu ravan. Njen rad An Efficient Algoritm for Embedding of Graphs in Projective Plane, čiji je koautor Z. Durić, objavljen je u knjizi Graph Theory with applications to Algorithms and Computer Science u izdanju John Wiley&Sons 1984. godine.
Dokaz njenog renomea u međunarodnoj naučnoj javnosti su sedam predavanja po pozivu održanih na univerzitetima u SAD-u. Ona je bila pet puta profesor po pozivu na Univerzitetima u SAD-u (Lamar University, University of Illinois u Urbani, A&M University). Članica je međunarodnog udruženja elektroinženjera IEEE gdje ima poziciju Senior member. Ova pozicija se dobija poslije detaljnog razmatranja prijedloga koje treba da napišu drugi Senior članovi.
Kao profesorica, predavala je predmete iz oblasti analize signala, energetike i telekomunikacija. Bila je mentorica mnogobrojnih magistarskih i doktorskih radova.
Za dopisnu članicu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Odjeljenje tehničkih nauka izabrana je 1987. godine, a za redovnu 2002. godine. Bila je potpredsjednica Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2008. do 2011. godine.
Dobitnica je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva 2024. godine. Datum i vrijeme komemoracije i sahrane akademkinje Branislave Peruničić bit će naknadno objavljeni.
Povodom smrti akademkinje Branislave Peruničić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine uputila je iskreno i duboko saučešće porodici i prijateljima.
Objava U Sarajevu preminula bh. akademkinja i istaknuta naučnica Branislava Peruničić pojavila se prvi puta na PressMedia.
© 2024 BiH Vijesti