Tag: radnici
Neradna nedjelja nije smanjila promet, već donijela rast
Najnoviji kvartalni podaci Porezne uprave Federacije BiH potvrđuju da odluka o uvođenju neradne nedjelje nije dovela do smanjenja prometa u sektoru trgovine. Naprotiv, ukupan maloprodajni promet bilježi rast.
Prema podacima za period od 17. novembra 2023. do 17. februara 2024. godine, fiskalizovani promet u sektoru maloprodaje u Federaciji BiH iznosio je 3,74 milijarde KM. Godinu dana kasnije, nakon primjene odluke o neradnoj nedjelji, taj iznos porastao je na 3,81 milijardu KM, što predstavlja nominalni rast od 67,2 miliona KM, saopćilo je Federalno ministarstvo trgovine.
- Ovi podaci jasno pokazuju da tvrdnje o navodnom ekonomskom padu zbog neradne nedjelje nisu tačne. Potrošači su jednostavno prilagodili svoje navike i kupovinu prebacili na druge dane u sedmici. Osim toga, poboljšani su radni uslovi za zaposlene u sektoru trgovine, što je bio jedan od ključnih ciljeva ove odluke – rekao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.
Nije došlo do odliva kupaca u Republiku Srpsku
Jedan od glavnih argumenata protivnika neradne nedjelje bio je strah da će zabrana rada u Federaciji BiH potaknuti građane da odlaze u Republiku Srpsku radi kupovine, čime bi se prihod "prelio" u drugi entitet. Međutim, fiskalni podaci ne potvrđuju ovu pretpostavku. Trgovine u Federaciji BiH ne bilježe pad prometa, što ukazuje na to da eventualna potrošnja građana u RS-u nedjeljom nije imala značajan utjecaj na ekonomske tokove Federacije BiH.
- Analiza fiskalnih podataka pokazuje da nedjeljna potrošnja građana Federacije BiH u tržnim centrima unutar entiteta Republika Srpska nije imala značajan makroekonomski utjecaj na ukupni promet u maloprodajnom sektoru Federacije BiH. Preusmjeravanje potrošačkih navika na ostale dane u sedmici rezultiralo je očuvanjem stabilnosti prihoda. Ovim se demantuje narativ da je neradna nedjelja dovela do osjetnog odliva prihoda i destabilizacije trgovinskog sektora u Federaciji – istakao je ministar Hasičević.
Podrška radnika i potrošača
Odluka o uvođenju neradne nedjelje donesena je na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, uz široku podršku poslodavaca, parlamentaraca, udruženja potrošača i građana. Ankete provedene među potrošačima pokazale su da više od 70 posto građana podržava ovu mjeru, dok su radnici u trgovini istakli da je neradna nedjelja značajno poboljšala kvalitet njihovog života.
- Radnici su se prilagodili, potrošači su se prilagodili, a rezultati pokazuju da nije došlo do smanjenja prometa. Naprotiv, bilježimo nominalni rast prometa u Federaciji BiH za prva tri mjeseca od uvođenja neradne nedjelje u trgovinama. To znači da smo postigli dvostruku korist – zaštitili radnike i zadržali stabilnost tržišta. Podsjećam da je neradna nedjelja uvrštena u Zakon o unutrašnjoj trgovini na inicijativu Sindikata trgovačkih radnika, da je dobila punu podršku poslodavaca i građana – kazao je ministar Hasičević.
Izuzeci za turistički sektor
Kako bi se zadovoljile specifične potrebe turističkog sektora, određeni objekti su izuzeti iz ove regulative. Među njima su zanatske radnje, suvenirnice, ugostiteljski objekti, cvjećare, pekare, prodajni objekti u sklopu željezničkih i autobuskih stanica, aerodroma, hotela, vjerskih i kulturnih kompleksa, muzeja, parkova prirode te benzinske pumpe.
- Fiskalni podaci jasno pokazuju da uvođenje neradne nedjelje, odnosno primjena člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, nije imalo negativan ekonomski učinak na trgovinu u Federaciji BiH. Naprotiv, promet je povećan, a argumenti da će se kupci masovno prebaciti na kupovinu u RS nisu se pokazali tačnim. Ova mjera tako ostaje primjer uspješnog balansa između zaštite radničkih prava i očuvanja ekonomskih interesa trgovinskog sektora – zaključio je ministar Hasičević.
Objava Neradna nedjelja nije smanjila promet, već donijela rast pojavila se prvi puta na PressMedia.
Koliko se zarađivalo u bivšoj Jugoslaviji: Jedan grad u BiH imao je veće plate od Sarajeva
U analizi prihoda po glavi stanovnika unutar bivše Jugoslavije, uočene su velike razlike između različitih općina. Podaci pokazuju da je samo 128 općina imalo prihode iznad prosjeka, što je bilo očekivano jer su na vrhu ljestvice mahom bili veći gradovi s razvijenijom privredom, većim brojem zaposlenih i višim prosječnim platama.
Te općine obuhvaćale su oko 9,7 miliona stanovnika, s prosječnim primanjima od 38.283 dinara po osobi iz društvenog sektora. S druge strane, preostalih 343 općine, s ukupno 12,7 miliona stanovnika, imale su znatno niže prihode, u prosjeku 13.390 dinara po glavi stanovnika, prema podacima iz 1981. godine.
Zanimljivo je da razlike u samim plaćama nisu bile toliko izražene. Prosječna primanja u promatranom razdoblju iznosila su 91.585 dinara, pri čemu su u razvijenijim općinama iznosila 101.453 dinara, dok su u manje razvijenim padala na 75.632 dinara. Ključni faktor u ovim razlikama bila je stopa zaposlenosti, a ne nužno visina plaća, piše Kurir.
Prosječna stopa zaposlenosti u SFRJ bila je 26,3 posto, odnosno 5,9 miliona zaposlenih na ukupno 22,5 miliona stanovnika. Više od tog prosjeka imale su 154 općine, dok je kod preostalih 317 taj postotak bio niži.
U prvih 50 općina prema stopi zaposlenosti, osim slovenačkih i hrvatskih našli su se Budva na 18. mjestu, Novi Sad na 22., Tuzla na 27., Štip na 30., Beograd na 33., Sarajevo na 41., Niš na 43., Cetinje na 44. i Titovo Užice na 48. mjestu.
S druge strane, najniže stope zaposlenosti bilježile su općine u užoj Srbiji, na Kosovu te u Bosni i Hercegovini.
Ako se fokusiramo na prosječne plate, 35 od 50 najbolje rangiranih općina nalazilo se u Sloveniji, dok ih je sedam bilo iz Hrvatske. Među zanimljivim podacima ističe se Općina Obrovac, koja se s godišnjim dohotkom od 125.555 dinara po zaposlenom našla na drugom mjestu, odmah iza Ljubljane, čiji su radnici godišnje zarađivali 130.883 dinara. Budva se također izdvojila visokim primanjima, zauzevši četvrto mjesto s 119.124 dinara.
Nakon Budve, van Slovenije i Hrvatske, slijedi Novi Sad na 15. mjestu sa godišnjim ličnim dohotkom od 110.607 dinara, Beograd na 29. sa 108.047 dinara (koji je imao gotovo jednake zarade kao i Zagreb), zatim Kotor na 31. mjestu sa 106.199 dinara, Glogovac na 36. sa 104.583 dinara, Pančevo na 43. sa 103.101 dinarom, Posušje na 48. sa 101.054 i Sarajevo na 49. mjestu sa 100.747 dinara godišnjeg ličnog dohotka po stanovniku.
Dakle, kada je riječ o BIH, najveća primanja su bila u Posušju, a najveća zaposlenost u Tuzli. Sarajevo je u oba slučaja bilo na drugom mjestu.
S druge strane, glavni gradovi poput Titograda i Skoplja nalazili su se znatno niže, na 102. odnosno 145. mjestu.
Na samom začelju ljestvice nalazile su se općine iz gotovo svih republika i s Kosova, s izuzetkom Slovenije i Vojvodine. Među hrvatskim općinama s najnižim primanjima bili su Ozalj i Lastovo, dok su u Crnoj Gori najlošije stajali Danilovgrad i Plav.
Iz Srbije su na začelju bile općine poput Knjaževca, Surdulice, Medveđe i Lebana, a iz Makedonije Berovo, Debar i Kičevo.
Općine s Kosova koje su bilježile najniže prihode uključivale su Peć, Gnjilane i Uroševac, dok su u Bosni i Hercegovini to bili Glamoč, Srebrenica i Velika Kladuša.
Objava Koliko se zarađivalo u bivšoj Jugoslaviji: Jedan grad u BiH imao je veće plate od Sarajeva pojavila se prvi puta na PressMedia.
Hoće li u Americi biti izvršena prva smrtna kazna streljanjem posle 15 godina
Prvi put posle 15 godina, u Americi bi jedan zatvorenik osuđen na smrtnu kaznu mogao da bude pogubljen streljanjem.
Vrhovni suda Južne Karoline odobrio je pogubljenje Breda Zigmona, osuđenog na smrt 2002. za ubistvo roditelja bivše devojke bejzbol palicom u njihovom domu u godinu dana ranije.
Sud je, međutim, izrazio zabrinutost zbog utiska na svedoke koji prema zakonu moraju da budu prisutni izvođenju smrtne kazme.
Zigmonovi advokati kažu da je on odabrao smrt streljanjem, suočen sa nemogućim izborom između metoda pogubljenja – da li da izabere nasilnu smrt pucanjem ili rizikuje sporiju smrt smrtonosnom injekcijom.
Šta se dešava tokom pogubljenja streljanjem?
Južna Karolina je pogubila više od 40 zatvorenika koristeći električnu stolicu ili smrtonosnu injekciju od 1985. godine.
Zakon koji omogućava upotrebu streljačkih vodova pri pogubljenjima u ovoj državi je usvojen 2021.
Prema Informativnom centru za smrtnu kaznu – američkoj organizaciji za ljudska prava – ovaj zakon je bio delimično motivisan nemoći države da obezbedi sastojke za smrtonosne injekcije.
Ubrzo nakon usvajanja zakona, Ministarstvo za popravne ustanove Južne Karoline unapredilo je infrastrukturu tako da može da izvršava pogubljenja streljanjem.
Ista prostorija u kojoj su zatvorenici ubijani smrtonosnom injekcijom – poznatom kao komora smrti – sada će se koristiti za pogubljenje streljanjem.
Ministarstvo je objasnilo proceduru u vreme pogubljenja, kojem treba da prisustvuju svedoci.
„Zatvorenik će nositi zatvorsku uniformu i biće ispraćen u komoru. Zatvorenik će potom dobiti priliku da da poslednju izjavu.”
Zigmon će potom biti vezan za stolicu u komori smrti i preko glave će mu biti navučena kapuljača, a meta stavljena preko srca.
„Nakon što upravnik zatvora pročita naredbu za izvršenje pogubljenja, tim će otvoriti vatru. Posle pucnjeva, doktor će pregledati zatvorenika.
„Pošto zatvorenik bude bio proglašen mrtvim, zavesa će biti navučena i svedoci će biti ispraćani napolje. Članovi streljačkog voda su volonterski radnici u SCDC-u”, dodaje se.
Očevici: Ko je u „komori smrti”?
Novinari, advokati i članovi porodice žrtve obično sede u prostoru pored 'komore smrti' da bi gledali pogubljenje sa druge strane staklene pregrade.
Svedoci bi trebalo da mogu da vide Zigmona dok ne bude bio proglašen mrtvim.
Dru Svift, instruktor za vatrena oružja koji je i vlasnik akademije za obuku rukovanja vatrenim oružjem u Meklinu u Južnoj Karolini, izrazio je zabrinutost ovim metodom pogubljenja za američkog emitera NPR.
„Biće to traumatično.
„I ako tri pucnja budu išla na isto mesto koje je ciljano, to će biti jedna veoma velika rupa. Biće mnogo krvi”, rekao je Svift.
Takođe postoji rizik od rikošeta metaka da pogodi ljude ili nameštaj, ili od otpuštanja čestica olova i štetnih gasova ako se pogubljenje vrši iznutra u relativno skučenom prostoru.
Isto tako, moglo bi da dođe i do oštećenja sluha kod onih koji gledaju streljački vod.
NPR je izvestio da SCDC nije odgovorio na ove pritužbe.
Poreklo smrti streljanjem
U Americi su od 1977. godine izvedena tri pogubljenja streljanjem — i sva su se desila u Juti – od kojih je poslednje izvršeno 2010. godine.
Ali smrt streljanjem ima dugi istorijat u SAD.
Najmanje 185 ljudi je bilo pogubljeno streljanjem tokom Građanskog rata, prema Kristoferu Kju Kalteru u članku objavljenom u Kliveland stejt lo rivjuu.
Mark Smit, profesor istorije na Univerzitetu u Južnoj Karolini, rekao je da su streljačke vodove koristile obe strane u Građanskom ratu da bi stvorile „javni spektakl, viziju terora” kako bi vojnici ostali poslušni.
„Čovek je povremeno mogao da sedi na vlastitom kovčegu ili sa povezom preko očiju, u koga su pucala šestorica ili sedmorica ljudi, od kojih je jedan imao ćorak u cevi”, rekao je profesor Smit.
„Bili su to događaji čija je namera bila da šokiraju i u tome su uspevali.”
Od 1608. godine, najmanje 144 civila bila su pogubljena streljanjem, skoro svi u Juti.
Globalni scenario
Amnesti internešenel kaže da su 144 zemlje ukinule smrtnu kaznu zakonom ili u praksi.
Međutim, 2023. godine su obavljena 1.153 pogubljenja, prema podacima koje je sakupio Amnesti.
Ta brojka ne obuhvata Kinu, za koju se veruje da pogubi hiljade ljudi svake godine.
Zemlje koje izvršavaju smrtnu kaznu koriste vešanje, smrtonosne injekcije, električnu stolicu, obezglavljivanje i streljanje.
Amnesti kaže da je najmanje osam zemalja pogubilo ljude streljanjem 2020. godine.
To su Kina, Iran, Severna Koreja, Oman, Katar, Somalija, Tajvan i Jemen.
Džastin Macola, zamenik direktora istraživanja za Amnesti internešenel, rekao je da je pogubljenje streljanjem „pokušaj da se održi u životu kazna koja je odavno trebalo da bude poslata u istoriju”.
„Ne postoji human način da država ubije pojedinca. Bilo da je to streljanjem, smrtonosnom injekcijom, vešanjem, gušenjem ili električnom stolicom, smrtna kazna je na kraju svirepa, nehumana i ponižavajuća kazna koja je simptom nasilja, a ne njegovo rešenje”, rekao je on.
Objava Hoće li u Americi biti izvršena prva smrtna kazna streljanjem posle 15 godina pojavila se prvi puta na PressMedia.
NAJDUŽI PREDSJEDNIČKI GOVOR U HISTORIJI SAD: Ovo su najvažnije Trumpove izjave Kongresu iz dvosatnog govora
Cijelo vrijeme Trumpova obraćanja republikanci na Kapitolu ustajali su plješćući i odobravajući, dok su demokrati držali natpise na kojima je pisalo "Netačno" i "Musk krade". Potpisano je preko 1.000 odluka, ovo je vrijeme za velike snove. Prvi mjesec mog mandata je najuspješniji u historiji. Zelenski poslao pismo u kojem izražava spremnost na pregovore i potpisivanje sporazuma o mineralima. Povlačenju SAD iz nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući Pariški klimatski sporazum, WHO. Najavio je i reorganizaciju savezne administracije te upozorio da će svi radnici koji se suprotstave politikama njegove administracije biti otpušteni. Ponovno izrazio želju da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom i Panamskim kanalom
The post NAJDUŽI PREDSJEDNIČKI GOVOR U HISTORIJI SAD: Ovo su najvažnije Trumpove izjave Kongresu iz dvosatnog govora appeared first on IZDVOJENO.ba.
Subscribe
- Never miss a story with notifications
- Gain full access to our premium content
- Browse free from up to 5 devices at once
Must read
