Tag: Roba

Kantonalni sud u Novom Travniku osudio je J. G. iz Fojnice na godinu zatvora i preduzeće iz Kiseljaka na novčanu kaznu od 5.000 maraka zbog malverzacija u kojima je JU Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica "Drin" Fojnica oštećena za oko 55.000 KM.

J. G. je osuđen za krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, koje je, prema presudi, počinio kao ovlašteni zastupnik preduzeća "G.T." d.o.o., a ta firma je raspolagala imovinskom koristi koja je pribavljena krivičnim djelom.

Osuđeni su nakon razmatranja sporazuma o priznanju krivice.

Kako se navodi u presudi, krivično djelo je počinjeno od 1. februara 2018. do 31. maja te godine na području općina Fojnica i Kiseljak po prethodnom dogovoru i zajedno sa E. H. i S. S.

- Nakon što je E. H. iskoristio svoje ovlasti propisane odredbama člana 32. uredbe sa zakonskom snagom o ustanovama, tako što je kao direktor JU Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica 'Drin' Fojnica odobrio da se sa računa iste ustanove uplati novac na račun "G.T." d.o.o. u iznosu većem od 50.000 KM, iako je bio svjestan da firma nije isporučila robu oštećenoj  javnoj ustanovi. S. S. je s računa oštećene javne ustanove na račun "G.T." d.o.o. izvršio uplatu sredstava u ukupnom iznosu od 55.500 KM, nakon čega je J. G., kao ovlašteni zastupnik optužene pravne osobe, a u cilju pravdanja uplata sredstava, ispostavio fiktivne račune. U njima je navedeno da je roba koja je precizirana u računima isporučena oštećenoj javnoj ustanovi, navodi se u presudi.

Ističe se da je na taj način pribavljena imovinska korist pravnoj osobi od 55.500 KM, a za isti iznos je oštećen Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica "Drin" Fojnica.

- Dakle, optuženi J. G. pomogao je odgovornim osobama u Federaciji BiH da počine krivično djelo propisano krivičnim zakonom, a optužena pravna osoba je raspolagala imovinskom koristi koja prelazi 50.000 KM i koja je pribavljena krivičnim djelom zloupotreba položaja ili ovlaštenja, navodi se u presudi.

Sud je J. G. osudio na jednogodišnju zatvorsku kaznu, a preduzeće na novčanu kaznu od 5.000 KM koja se mora platiti u roku od tri mjeseca po pravosnažnosti presude.

Također se optuženi obavezuju da solidarno nadoknade troškove krivičnog postupka u iznosu od 250 KM za vještačenja i paušala po 100 KM, pišu Nezavisne.

Objava Zatvorska i novčana kazna: Kako je zastupnik firme oštetio bh. javnu ustanovu za oko 55.000 KM pojavila se prvi puta na PressMedia.

Drumski saobraćaj i cestovni prijevoz tereta je u Bosni i Hercegovini toliko dominantan da izaziva čuđenje i zabrinutost za opšti razvoj društva. Poslije brodskog, željeznički transport je sljedeći najjeftiniji, ali Bosna i Hercegovina nema morskih luka. No, željeznice kao da se svjesno zanemaruju, piše Al-Jazeera Balkans.

"Željeznica ne može ponuditi ono što može ponuditi drumski transport. Imamo nerazvijen sistem željeznica u koji se ne ulaže dovoljno novca. Nemamo pretovarno-manipulativne prostore i distributivne centre izgrađene pored željeznice. Drumski lobiji transportera su adekvatno reagovali na potrebe društva i privrede", komentariše Osman Lindov stručnjak za saobraćaj i profesor na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu.

I površna analiza rasporeda distributivnih centara koji se trenutno grade opravdava njegovu konstataciju. Čak se i carinski terminali koji su ranije bili u opsegu pruga, izmještaju u prostore u koje se dolazi samo kamionima.

"Razgovaram s vozačima kamiona koji dolaze na carinu. Dane i sedmice provode u dostavi tereta, po terminalima, granicama, odmorištima na koja su prisiljeni boraviti zbog zakona… a voze bosansko drvo izrezano na metar. Najčudnije im je što njih desetak kamiona u nekoj vrsti kolone to drvo voze u planine i šume Italije i Austrije", govori zaposlenica iz firme u kojoj je carinski terminal zakupac prostora.

Raste broj registrovanih teretnih motornih vozila

Pored očigledne štete za ovdašnju šumu, postavlja se i pitanje transporta. Deset vozača i mehaničar ili trojica mašinovođa A kada smo kod kamiona, zvanični podaci Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK) govore kako iz godine u godinu raste broj registrovanih teretnih motornih vozila.

"U BiH je 2023. godine bilo registrovano 100.744 teretna vozila. Godinu dana ranije 97.772, a 2021. godine 96.004 teretnih vozila. Istovremeno, povećavao se broj svih vozila, pa tako i teretnih čiji procentualni udio je 2021. godine bio 8,33 posto, 2022. godine 8,25 posto, a 2023. godine su teretna vozila imala učešće od 8,17 posto".

No, rast broja aktivnih kamiona ne treba čuditi. Čak ni u situaciji sve većeg bunta stanovništva zbog izrazito velikih cijena roba i usluga, u čijem formiranju transport i distribucija igraju znatnu ulogu. Ipak u ovoj zemlji malo ko o tome vodi brigu. Nekada je takva situacija bila i u Evropi i ostatku razvijenog svijeta. S tim da su oni uvidjeli greške i prilagodili sistem.

"Tako je bilo dok nisu shvatili šta znači željeznica i masovni teret. Mi to još ne shvatamo i desi nam se da zbog prekida žile-kucavice željezničkog saobraćaja [pruge Sarajevo – Mostar – Ploče] ne možemo dati tri miliona [konvertibilnih maraka] iz interventnih sredstava, nego zovemo nekoga iz inostranstva. I brojimo izgubljene terete ili ugovore. To su jednostavni razlozi, ali kome objasniti kada to ljudi ili ne razumiju ili neće da pokušaju razumjeti", pita se Lindov.

Neefikasna organizacija željezničkih preduzeća

U Bosni i Hercegovini postoje dva entitetska javna željeznička preduzeća, a od 1998. godine i javna korporacija na državnom nivou, čija je svrha da uspostavi institucionaliziranu saradnju među entitetima i omogući donošenje odluka u sektoru prometa. No, efikasniji, brži i jeftiniji transport nije postignut, pošto se lokomotive i posade mijenjaju na međuentitetskim linijama.

"Trebala se donijeti Direktiva sa nivoa Evropske unije o razdvajanju infrastrukture od operatera. Tako bi svako transportno preduzeće moglo nabaviti šinska tovarna sredstva ili vozove i to bi bilo jeftinije. Međutim, mi smo napravili zakon o dva javna preduzeća i jednu korporaciju. Tri direktora, tri sekretarice, tri kancelarije, a lokomotive se svako malo mijenjaju", rezignirano objašnjava Lindov smatrajući da na nivou ministarstva transporta mora biti napravljena jasna strategija.

I pored toliko preduzeća prijevoz se odvija drumom. Čak i transport opasnih materija poput eksplozivnih sredstava, a pogotovo nafte. Neki drugi lobiji izbijaju dobru zaradu željeznicama i samo se čeka neka katastrofa kako bi se pitali zašto se ranije nije poseglo za adekvatnim rješenjima.

"Imamo mi nekakve strategije i akcione planove, jer nas Evropska unija tjera na to, ali na domaćem terenu nema ljudi koji shvataju ovu priču – pogotovo ne na pozicijama u vlasti. Oni koji se razumiju u ovu tematiku i nalaze se na nekim pozicijama – šute", dodaje Lindov uz konstataciju da je računicu koštanja smrtnih slučajeva, saobraćajnih nezgoda, osiguranja, oštećenja i habanja skupih saobraćajnica, gužvi, povećanog angažmana ljudstva, amortizaciju desetina hiljada kamiona… teško i izračunati. Ipak parafrazira razmišljanja svih vlasti iz prethodnih nekoliko decenija.

"Drumski transport nas ništa ne košta, a javno preduzeće željeznice koštaju i iz budžeta se izdvajaju milioni. Otprilike je takvo razmišljanje u javnom diskursu. Samo se spominju subvencije i dotacije, a tako se radi u cijelom svijetu. Država tako razmišlja, zato i nastavljamo s dosadašnjim taktikama. A drumski saobraćaj itekako košta kompletno društvo. Tako nam je i u obrazovanju, zdravstvu… Računao sam troškove saobraćajnih nesreća u cestovnom saobraćaju. Davno. I ko me pita O ovo što se piše će se pročitati i zaboraviti, ali će se javnost ‘ubiti’ pričama o politici", zaključuje profesor Lindov.

Šta kažu podaci?

Prema dokumentu, pripremljenom za Vladu Federacije BiH, u koji smo imali uvid, u Bosni i Hercegovini se od 2021. do 2023. godine prosječno trošilo 1.616.530 tona naftnih derivata i sve je to bilo iz uvoza, dok za 2024. godinu raspolažemo samo informacijama za Federaciju BiH, gdje je potrošeno 1.065.000 tona. Ukupno 90 posto te količine prevezu autocisterne, a svega 10 posto Željeznice Federacije BiH.

Resorno ministarstvo, Naftni terminali Ploče i Operater terminali Federacije BiH u saradnji sa Željeznicama Federacije BiH, prema dostupnim podacima, prave dugoročni plan kojim bi se povećao udio željezničkog transporta na barem 50 posto. Za to je potrebno tri-četiri godine. Predlažu model kojeg zovu „brod-voz-razvoz“ kao najefikasniji i ekonomski najopravdaniji način opskrbe.

Entitet Federacija BiH ima vlasništvo nad terminalom u Pločama i potpisuje dugoročnu koncesiju sa Hrvatskom. Nakon toga bi se stvorile pretpostavke za proširenje kapaciteta, modernizaciju i uvođenje novih aspekata poslovanja. Ali, problem predstavlja ograničenost opterećenja željezničkog kolosijeka na 1.050 tona ukupne mase. Dakle, treba popraviti željezničku infrastrukturu, te povećati ukupnu nosivost kako bi transport naftnih derivata željeznicom imao veću ekonomsku opravdanost od transporta autocisterni.

Pretpostavlja se da će vlasti biti oprezne sa drumskim prijevoznicima koji su uložili sredstva za kupovinu autocisterni, ali da se može očekivati i postepeno uvođenje eko-taksi koje bi povećale cijenu drumskog transporta, kako bi željeznice bile konkurentnije.

No to su sve planovi, dok u zvaničnim dokumentima i Budžetu Federacije BiH stoje stavke od 258 miliona maraka (132 miliona eura) za cestovnu infrastrukturu u 2025. godini i 38,2 miliona maraka (19,5 miliona eura) za sufinansiranje željeznica, konsolidaciju, izgradnju i održavanje željezničke infrastrukture.

Ne treba čuditi što na najprometnijoj magistralnoj cesti kroz Hercegovinu za more, prometuje minimalno 70 kamiona u zimskim mjesecima do čak 110 ljeti u svakom pojedinačnom danu. Paralelno će Željeznice Federacije BiH i dalje biti jedan od najvećih poreskih dužnika državi sa preko 160 miliona maraka (oko 82 miliona eura) neplaćenih obaveza.

Objava Sve više kamiona na cestama i sve manje vagona na prugama pojavila se prvi puta na PressMedia.

Sarajevska kompanija Penny izgradila je novi prodajni objekat koji bi uskoro trebao biti otvoren.

Novi objekat izgrađen je na Ilidži, tačnije u naselju Otes, odmah pored kompleksa Sarajevo Waves, piše BiznisInfo.ba.

Nova prodavnica je tipa Penny marketi, što znači da se prodavati prehrambeni artikli i roba široke potrošnje.

Kompanija je nedavno provela konkurs u kojem je tražila 30 radnika za novi prodajni centar.

Kako se može vidjeti na licu mjesta, objekat je uglavnom izgrađen i sada su u toku finalni radovi.

Podsjetimo, Penny plus ima četiri prodajna centra za prodaju građevinskih materijala i pet Penny marketa za prodaju prehrambenih artikala i roba široke potrošnje i više od 500 radnika.

U vlasništvu kompanije i prvi retail park u Sarajevu – West Gate na Mostarskom raskršću.

Fotografije novog objekta pogledajte ovdje. 

Objava Penny u Sarajevu izgradio novi objekat, posao za 30 radnika: Evo gdje se nalazi i šta će se u njemu prodavati pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ovlašteni službenici Uprave za indirektno oporezivanje vršila su operativne aktivnosti na području Prnjavora, te su privremeno oduzeli 2 džipa i 2 putnička automobila, od kojih je jedan rijedak primjerak oldtajmera, i to Audi Ur Quattro.

Provjeravani preduzetnik kod kojeg je sporna roba pronađena nije posjedovao dokumentaciju o porijeklu, odnosno dokumentaciju kojom bi dokazao da je nad predmetnom robom proveden carinski postupak u Bosni i Hercegovini iz kojeg razloga je roba privremeno oduzeta.

Tržišna vrijednost privremeno oduzete robe se procjenjuje na iznos cca 300.000,00 KM.

Protiv učinioca opisanih nezakonitosti biti će pokrenut odgovarajući postupak pred nadležnim sudom.

Uprava za indirektno oporezivanje poziva sve građane da na otvorenu liniju UIO broj 080 02 06 07prijave svaki oblik nelegalne trgovine, poreske ili carinske utaje. Svi pozivi su besplatni i potpuno anonimni.

Objava Službenici UIO oduzeli automobile vrijedne 300.000 KM, među njima i Audi Ur Quattro pojavila se prvi puta na PressMedia.

Evropska komisija objavila je da će internetska trgovina Temu i modni brend Shein snositi odgovornost za prodaju nesigurnih i opasnih proizvoda na svojim platformama

The post DOK NAM TRGOVINE PROPADAJU: EU se sprema za obračun sa Temu, vlasti u BIH spavaju appeared first on IZDVOJENO.ba.

Sve prodavnice lanaca Astra i Borovo u Bosni i Hercegovini ovih dana su zatvorene, piše BiznisInfo.ba.

Ove dvije povezane kompanije čine vjerovatno najveći domaći lanac trgovina obućom i odjećom, a samo u Sarajevu imaju dvadesetak prodavnica, i to uglavnom na prestižnim lokacijama.

Vlasnik obje firme je kompanija Pro Eksim iz Zenice.

Elitne lokacije

Iako su se ova dva brenda ranije uglavnom vezivala za prodaju obuće, oni zapravo imaju i veći broj prodavnica u kojima se prodaje odjeća i to ona poznatih svjetskih brendova.

Nekoliko radnji nalazi se u strogom centru Sarajeva, u Ferhadiji, Titovoj ulici, Štrosmajerovoj...

Ostale radnje se nalaze na Marindvoru, Grbavici, Alipašinom polju, Dobrinji, te u tržnim centrima BBI, SCC, Merkur Otoka, Mercator Dobrinja...

Na nekim od njih piše "inventura", a nekima su izlozi oblijepljeni neprovidnim materijalom. Iz nekih je, kako se može vidjeti, sva roba odnesena.

Kako se saznaje svi bankovni računi ove dvije kompanije su blokirani.

Osim toga, finansijski pokazatelji za 2023. godinu, posljednju za koje postoje zvanični podaci, ukazuju na unutrašnje probleme iako su obje firme imale visoke prihode.

Astra je u 2023. godini imala prihode od 26 miliona KM, ali rashode od 29,5 miliona maraka i gubitak u visini od 3,5 miliona maraka. Imala je 179 radnika.

Nekoliko godina prije toga kompanija je poslovala pozitivno.

Borovo je 2023. godine imalo prihode od 24,2 miliona KM, ali rashode od 26,8 miliona te gubitak od 2,6 miliona, sa 137 zaposlenih. Kao i Astra, i Borovo je u godinama prije toga poslovalo pozitivno.

Veliki obaveze

No, obje kompanije imale su visok nivo obaveza, te između ostalog neizmirena dugovanja prema Poreznoj upravi FBiH.

Za nadati se, svakako, da će kompanije zajedno sa svojim vlasnikom uspjeti pravazići probleme, da će im računi biti odblokirani te da će nastaviti s poslovanjem.

Grupacija Astra i Borovo na BiH tržište pored bogatog asortimana modne obuće, uvodi i poznata imena iz svijeta modne konfekcije poput MaxMara Weekend, Studio, Leisure, SPXcode, MAX&Co., Pennyblack, LIU᛫JO, Guess, Guess By Marciano, Hugo Boss, Escada, PINKO, Twinset, Desigual, Sisley, Luisa Spagnoli itd.

Također se navodi da je firma Proeksim d.o.o. jedna od vodećih bosanskohercegovačkih kompanija za uvoz i veleprodaju obuće, te da uspješno posluje kao matična firma dva maloprodajna trgovinska lanca Astra d.o.o i Borovo d.o.o.

Objava Zatvorene sve prodavnice Astre i Borova u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.