Tag: Roba

Gotov nakit uvozimo iz Italije, a lomljeno zlato prodajemo u Tursku, može se zaključiti iz podataka o uvozu i izvozu koji vodi Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine. Kada su parfemi u pitanju, građani BiH vole kupovati evropske proizvode, iz Francuske i Španije, a kada biraju satove, najčešće kupuju one iz Kine, prenosi Capital.ba

UVOZIMO NAKIT, IZVOZIMO LOMLJENO ZLATO

I uvoz i izvoz zlata i drugih plemenitih materijala u BiH drži nivo od prošle godine pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Naime, za prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je zlata ukupne vrijednosti sa dažbinama 52 miliona KM, a izvezeno je tek nešto više od 32 miliona KM. Slično je bilo i prošle godine, kada je uvezeno oko 56 miliona KM plemenitih materijala, dok je izvezeno skoro 34 miliona.

Ubjedljivo najviše se uveze draguljarskih predmeta od plemenitog materijala ili metala platiniranih plemenitim materijalima, preko 32 miliona KM. A najviše se izvezlo otpadaka ili lomljevina od plemenitih materijala, ukupne vrijednosti koja prelazi 20 miliona KM. Isti trend bio je prisutan prethodnih godina.

TRŽIŠTE SATOVA TEŠKO 17 MILIONA KM

Tržište satova u BiH ove godine je prešlo vrijednost od 17 miliona KM. Uvezeno je ukupno oko 65 tona satova, u vrijednosti od preko 13,5 miliona KM, na šta su plaćene dažbine od 3,5 miliona KM.

Od ovog iznosa oko 800 hiljada KM se odnosi na satove, uključujući i štoperice koje imaju kućište od plemenitog materijala ili su platinirani plemenitim metalima poput zlata.

Ubjedljivo najveći uvoznik satova u BiH je Kina, a nakon nje ide evropski lider u proizvodnji satova Švajcarska, zatim Hong Kong podaci su UIO BiH.

Parfemi dominantno stižu iz evropskih zemalja, najskuplji iz Francuske.

Daleko je veće tržište parfema koje je za prvih devet mjeseci doseglo vrijednost od 38,5 miliona KM sa dažbinama.

Ovogodišnji uvoz je za osam miliona nadmašio prošlogodišnji, bar po vrijednosti u novcu, ali i količini. S obzirom na to da se parfemi, kao i druga roba računaju u kilogramima, za prvih devet mjeseci ove godine je uvezeno 778 tona parfema, a prošle 609.

Kada su parfemi u pitanju dominiraju evropske zemlje. Po vrijednosti dominira Francuska, a po količini Španija. Naime, 70 tona parfema iz Francuske koštalo je više od deset miliona KM, dok je preko 120 tona iz Španije koštalo oko sedam miliona KM.

Najmanji zabilježeni uvoz je iz Portugala, 260 grama nepoznatog parfema, koštalo je nešto manje od tri KM, a na to su plaćene dažbine od 0,86 KM.

Objava “SIROMAŠNA” BiH! Uvoz zlata, satova i parfema premašio 107 miliona KM pojavila se prvi puta na PressMedia.

Nesreća koja je pogodila Jablanicu i druga mjesta izbacila je iz upotrebe željezničku prugu koja je bila glavna ruta za snabdijevanje robama Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona.

Luka Brčko se pojavila kao alternativa tom prvobitnom pravcu kojim se transportovala roba.

Perica Josić, direktor Luke Brčko, kaže da ova luka definitivno ima kapaciteta i da je premna za veliku količinu pretovara. Nada se da u narednom periodu neće biti alternativa nego prvo rješenje.

– Trenutno se rade promjene ruta snabdijevanja i sve zavisi od rješenja prekomorskih kompanija čiji brodovi su dovozili robu do Luke Ploče. Sada je pitanje da li će ti brodovi i dalje ići na Luku Ploče, da li će ići na Split, ili eventualno na Konstancu. Ako se svi ti brodovi preusmjere na Konstancu (luka u Rumuniji), onda je logično rješenje da će sve te robe biti pretovarene preko Luke Brčko – kazao je Josić za RTV HIT.

Dodao je da su u stalnom kontaktu s komitentima i da  su na dobrom putu da se to i ostvari.

– U nekih šest mjeseci ja mislim da će nekih sto hiljada tona robe doći u Luku Brčko – dodao je.

Josić je najavio da već od ponedjeljka počinje pretovar tri hiljade tone iz Zenice koje idu za izvoz, kao i uvoz hiljadu tona antracita za Lukavac. Kako je objasnio, te količine su dio planiranog pretovara Luke Brčko za tekuću godinu.

Objava Veliki zaokret: BiH ima luku koja može biti alternativa Pločama pojavila se prvi puta na PressMedia.

Kineska digitalna trgovina agresivno se nastoji izboriti za što veći dio tržišnog kolača. Iako su cijene primamljive, preporučljiva je zdrava doza opreza

Kad je Temu lansiran 2022. godine, malo tko je očekivao kako će se prometnuti u toliki hit. Odakle nabavljaju tehnologiju koju prodaju i zbog čega su njihove cijene tako niske?

Pogledajmo o čemu se radi.

Na svojoj web stranici Temu tvrdi kako je osnovan u Bostonu, u američkoj saveznoj državi Massachusetts. To je točno, no riječ je o tvrtci u vlasništvu kineskog PDD Holdingsa, koji je kasnije svoje sjedište preselio u Irsku.

Stoga se može pretpostaviti kako roba stiže uglavnom iz Kine i drugih proizvodnih sjedišta u Aziji. Temu po tome nije jedinstven - brojne poznate tvrtke nabavljaju proizvode ili ih proizvode u inozemstvu jer je to isplativije.

Promjena strategije

Ako ste kupili proizvode na Temuu u prvim danima nakon lansiranja, možda se sjećate koliko je vremena paketima trebalo da stignu. Vrijeme isporuke u rasponu od nekoliko dana do nekoliko sedmica bilo je normalno. Međutim, u posljednje vrijeme došlo je do promjene u Temuovoj prodajnoj strategiji.

Na primjer, možda ste primijetili kako su mnogi proizvodi označeni kao lokalni. Artikli s ovom oznakom šalju se iz države u kojoj se nalazite, pa bi trebali brže stići do vas.

I dalje je riječ o robi iz inozemstva, samo je Temu pronašao način kako stvarati i održavati zalihe na više tržišta. Kvaliteta robe značajno varira, ovisno o marki. Dok neki brendovi mogu ponuditi kvalitetne proizvode po izvrsnoj vrijednosti, drugi bi vas mogli razočarati.

Zato je posebno važno provjeriti ocjene i pročitati recenzije za različite proizvode. To se posebno odnosi na tehničku robu, koja je u pravilu skuplja od manjih kućnih potrepština ili odjeće.

Također provjerite je li prodavač prisutan i na drugim platformama, poput Amazona i eBaya. Ne samo što ćete moći bolje ocijeniti je li vjerodostojan, već ćete moći i usporediti cijene.

Provjerite trgovce

Pojedini trgovci su označeni kao ovlašteni dobavljači (Authorized Provider). To znači kako je prodavač prošao kroz određenu razinu provjere. Iako ova oznaka pruža određenu sigurnost, pogotovo ako kupujete proizvod s cijenom višom od prosječne, nemojte ju u potpunosti uzeti zdravo za gotovo.

Primite li oštećeni proizvod ili ga uopće ne primite, Temuov program Purchase Protection nudi povrat novca. Dakle, nemojte zaboraviti provjeriti je li proizvod u ispravnom stanju nakon što ga primite.

Pregledajte predmet i uvjerite se kako je bez oštećenja. Ako primijetite bilo kakve probleme, obratite se Temuovoj korisničkoj podršci.

Bez obzira na vrstu prodavača s kojim imate posla, odvojite malo vremena kako biste se upoznali s prevarama na Temuu kako ne biste postali žrtva jedne od njih.

Rezanje troškova

Mnogi tehnološki proizvodi na platformi proizvedeni su u državama s nižim troškovima proizvodnje. Uz to, Temu uklanja posrednike između proizvođača i kupaca, što eliminira dodatne troškove kao što su maloprodajni režijski troškovi i distribucijske naknade.

Na pojedinim tržištima koriste i propise koji omogućavaju uvoz robe do određene vrijednosti bez carine i poreza, a pomaže i to što ne nude skupe marke poput Applea ili Microsofta, piše Make Use Of.

Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH, svi smo se organizovali kako bi na neki svoj način pomogli.

Neki su zvali humanitarne brojeve jednom, neki više puta, neki uplaćivali hiljade KM. Svako koliko može i ima.

Osim novčano, građani su slali hranu, vodu, alate, garderobu…

Neki od nas su ovu akciju shvatili kao “čišćenje” svog ormara od stvari koje su nam nepotrebne.

Tako su neki u Jablanicu slali bikinije i štikle.

To narodu koji je pogođen poplavama, naravno, nije potrebno. Volonteri iz Jablanice apelovali da građani ne trebaju slati više garderobu, pogotovo stvari koje smo naveli. Takođe, uputili su apel za ljudstvom koje bi pomagalo da se rasporedi roba koja je do sada pristigla.

Objava Apel iz Jablanice: Ne šaljite nam bikinije i štikle, trebaju nam volonteri da rasporedimo robu pojavila se prvi puta na PressMedia.

Kineska digitalna trgovina agresivno se nastoji izboriti za što veći dio tržišnog kolača. Iako su cijene primamljive, preporučljiva je zdrava doza opreza

Kad je Temu lansiran 2022. godine, malo tko je očekivao kako će se prometnuti u toliki hit. Odakle nabavljaju tehnologiju koju prodaju i zbog čega su njihove cijene tako niske?

Pogledajmo o čemu se radi.

Na svojoj web stranici Temu tvrdi kako je osnovan u Bostonu, u američkoj saveznoj državi Massachusetts. To je točno, no riječ je o tvrtci u vlasništvu kineskog PDD Holdingsa, koji je kasnije svoje sjedište preselio u Irsku.

Stoga se može pretpostaviti kako roba stiže uglavnom iz Kine i drugih proizvodnih sjedišta u Aziji. Temu po tome nije jedinstven - brojne poznate tvrtke nabavljaju proizvode ili ih proizvode u inozemstvu jer je to isplativije.

Promjena strategije

Ako ste kupili proizvode na Temuu u prvim danima nakon lansiranja, možda se sjećate koliko je vremena paketima trebalo da stignu. Vrijeme isporuke u rasponu od nekoliko dana do nekoliko sedmica bilo je normalno. Međutim, u posljednje vrijeme došlo je do promjene u Temuovoj prodajnoj strategiji.

Na primjer, možda ste primijetili kako su mnogi proizvodi označeni kao lokalni. Artikli s ovom oznakom šalju se iz države u kojoj se nalazite, pa bi trebali brže stići do vas.

I dalje je riječ o robi iz inozemstva, samo je Temu pronašao način kako stvarati i održavati zalihe na više tržišta. Kvaliteta robe značajno varira, ovisno o marki. Dok neki brendovi mogu ponuditi kvalitetne proizvode po izvrsnoj vrijednosti, drugi bi vas mogli razočarati.

Zato je posebno važno provjeriti ocjene i pročitati recenzije za različite proizvode. To se posebno odnosi na tehničku robu, koja je u pravilu skuplja od manjih kućnih potrepština ili odjeće.

Također provjerite je li prodavač prisutan i na drugim platformama, poput Amazona i eBaya. Ne samo što ćete moći bolje ocijeniti je li vjerodostojan, već ćete moći i usporediti cijene.

Provjerite trgovce

Pojedini trgovci su označeni kao ovlašteni dobavljači (Authorized Provider). To znači kako je prodavač prošao kroz određenu razinu provjere. Iako ova oznaka pruža određenu sigurnost, pogotovo ako kupujete proizvod s cijenom višom od prosječne, nemojte ju u potpunosti uzeti zdravo za gotovo.

Primite li oštećeni proizvod ili ga uopće ne primite, Temuov program Purchase Protection nudi povrat novca. Dakle, nemojte zaboraviti provjeriti je li proizvod u ispravnom stanju nakon što ga primite.

Pregledajte predmet i uvjerite se kako je bez oštećenja. Ako primijetite bilo kakve probleme, obratite se Temuovoj korisničkoj podršci.

Bez obzira na vrstu prodavača s kojim imate posla, odvojite malo vremena kako biste se upoznali s prevarama na Temuu kako ne biste postali žrtva jedne od njih.

Rezanje troškova

Mnogi tehnološki proizvodi na platformi proizvedeni su u državama s nižim troškovima proizvodnje. Uz to, Temu uklanja posrednike između proizvođača i kupaca, što eliminira dodatne troškove kao što su maloprodajni režijski troškovi i distribucijske naknade.

Na pojedinim tržištima koriste i propise koji omogućavaju uvoz robe do određene vrijednosti bez carine i poreza, a pomaže i to što ne nude skupe marke poput Applea ili Microsofta, piše Make Use Of.

Objava Zašto je Temu tako jeftin i da li ga je sigurno koristiti pojavila se prvi puta na PressMedia.

Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.

Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.

"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i   plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.

"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.

Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.

"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.

"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što  destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.

Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.

"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.

"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.

Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.

"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.

Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".

"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.

Objava EU se po niskim cijenama rješava zamrznutog mesa i šalje ga u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.