Tag: rudnik

Saobraćaj na dijelu regionalnog puta Ugljevik-Glavičice i dalje je obustavljen zbog urušavanja dijela puta u mjestu Ugljevik selo.

Kako su naveli stanovnici, urušavanje je izazvano nasilnim dejstvom rudnika Ugljevik. Jedan od mještana ističe da rudnik neadekvatno komunicira planove eksproprijacije, što je doprinijelo ovom problemu. Ovaj dio puta povezuje nekoliko sela sa Ugljevikom, zbog čega je njegov gubitak značajan za svakodnevni život mještana.

Mještani su sada onemogućeni da putuju do prodavnica, posla ili da djeca odu u školu.

Oni također navode da urušavanje puta nije jedini problem s kojim se suočavaju zbog postojanja rudnika. Iako su svjesni da kop mrkog uglja predstavlja važan izvor prihoda za razvoj opštine, svakodnevna buka, česti nestanci struje i vode stvaraju im velike poteškoće u životu.

Objava Urušavanje puta u Ugljeviku stvorilo velike probleme mještanima pojavila se prvi puta na PressMedia.

Godine 2015, Dejvid Houl je pretraživao regionalni park Meriboro u blizini Melburna. Naoružan detektorom metala, pronašao je nešto izvanredno – vrlo težak, crvenkast kamen u žutoj glini.

Odnio je kamen kući i pokušao da ga razbije, siguran da se unutra nalazi grumen zlata – uostalom, Meriboro je u regionu Goldfilds, gdje je australijska zlatna groznica bila na vrhuncu u 19. vijeku.

Da bi otvorio kamen, Houl je pokušao sa testerom za kamen, brusilicom, bušilicom, a čak je o potopio kamen u kiselinu. Međutim, ni teški kovani čekić nije mogao da napravi nikakvu naprslinu. Razlog je to što je, kako je saznao godinama kasnije, pokušavao da razbije meteorit.

“Izgledao je isklesano, sa ulegnućima. Taj oblik se dobije prilikom prolaska kroz atmosferu, spolja se topi i atmosfera ga oblikuje“, rekao je geolog Dermot Henri iz Melburnskog muzeja.

Iako nije mogao da razbije “kamen“, Houl je bio radoznao i odnio ga je u muzej radi identifikacije. Henri je vidio mnogo kamenja za koje su ljudi mislili da se radi o meteoritima. Zapravo, poslije 37 godina rada u muzeju i ispitivanja više hiljada uzoraka, Henri kaže da se ispostavilo da su samo dva od donesenih bili pravi meteoriti. Ovaj je bio jedan od ta dva.

“Da ugledate takav zemaljski kamen i podignete ga, ne bi trebalo da je toliko težak“, dodaje geolog Bil Birč.

Istraživači su objavili rad o 4,6 milijardi godina starom meteoritu, nazvanom “Meriboro“ po gradiću u čijoj blizini je pronađen.

Težak je čak 17 kilograma, a nakon što je dijamantskom testerom odsečen mali komad – istraživači su okrili da u sastavu ima veliku količinu gvožđa, što ga čini običnim hondritom H5. Pošto je otvoren, mogle su se vidjeti i malene kristalizovane kapljice metalnih minerala, takozvane hondrule. Meteoriti obezbjeđuju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Transportuju nas unazad kroz vrijeme, obezbjeđujući svjedočanstva o starosti, formiranju i hemiji solarnog sistema, uključujući Zemlju, kaže Henri.

Neki omogućavaju pogled na duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima se nalazi “zvjezdana prašina“ starija od našeg solarnog sistema, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i evoluiraju stvarajući elemente periodnog sistema. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su animokiseline, gradivni blokovi života.

Iako još ne znaju odakle je meteorit stigao i koliko je dugo na Zemlji, istraživači imaju neke ideje. Naš solarni sistem je nekad bio vrtložna gomila prašine i hondritskih stijena. Gravitacija je spojila mnogo tog materijala u planete, ali su ostaci uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.

Ovaj meteorit najvjerovatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a izbačen je usljed sudara asteroida i jednog dana je udario u Zemlju, kaže Henri. Metoda radioaktivnog ugljenika sugeriše da je na Zemlji između 100 i 1.000 godina, a u periodu 1889-1951 primijećeno je više meteora, što bi moglo odgovarati vremenu dolaska ovog meteorita na našu planetu.

Istraživači kažu da je “Meriboro“ mnogo ređa pojava od zlata, zbog čega je mnogo značajniji za nauku. To je jedan od samo 17 meteorita registrovanih u australijskoj državi Viktorija i druga najveća hondritska masa, iza ogromnog primjerka od 55 kilograma otkrivenog 2003.

To je tek 17. meteorit otkriven u Viktoriji, dok su pronađene hiljade grumena sirovog zlata. Moglo bi se reći da njegovo otkriće ima astronomske razmjere.

“Meriboro“ nije prvi meteorit kome je trebalo više godina da stigne u muzej. Jednom svemirskom kamenu su bili potrebni 80 godina, dva vlasnika i uloga graničnika za vrata prije nego što je konačno otkriveno o čemu se radi.

Tako da ne bi bilo loše da provjerite da li u vašem dvorištu postoji naročito teško i nepopustljivo kamenje – možda imate metaforički rudnik zlata.

Objava Ludilo mozga! Godinama čuvao kamen nadajući se da je zlato, a bilo nešto mnogo vrednije (VIDEO) pojavila se prvi puta na PressMedia.

U Varešu je vraćeno upošljavanje, ispražnjen je biro rada. Mladi bračni parovi danas rade i žive kvalitetno od svojih plaća. Danas ljudi u 20-tim godinama rješavaju svoja stambena pitanja. Mogu djeci stvoriti kvalitetno djetinjstvo.

Do prije nekoliko godina u ovom mjestu bilo je upitno opstajanje dječijih vrtića, a sada se planira proširenje kapaciteta za stotinu djece.

U ovoj općini koja pripada Zeničko-dobojskom kantonu egzistira jedno od najstabilnijih komunalnih preduzeća, a Vareš nema nikakve probleme s vodosnabdijevanjem. U Varešu je pokrenut voz. Sport je podignut na najveću razinu lokalnog karaktera, kultura je vraćena Varešanima.

Ovdje se održava i VaClaF (Vareš Classic Festival) koji je na razini jednog evropskog festivala.

Sve ovo je za Slobodnu Bosnu kazao stari/novi načelnika Općine Vareš i predsjednika Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) Zdravko Marošević.

– Za ovih osam godina koliko sam vodio Vareš, izvukli smo ovu općinu iz onog mrtvila i apatične situacije u kojoj smo se našli svi zajedno. Stepenicu po stepenicu to smo mijenjali. Nismo ni blizu došli do onoga što bi smo željeli. Još uvijek je puno problema koje smo naslijedili od bivše države koja ostavila u Varešu nesređeno stanje. Građani su prepoznali da dijagram uspona Vareša ide ka gore – kazao je Marošević, između ostalog.

– Izgubili smo previše vremena u BiH, treba nadoknaditi i krenuti dalje. Uspio sam neke stvari da nadoknadim, a rad je jedino sredstvo koje rješava mnoge druge probleme. Bez rada, bez privrede, gospodarskog razvoja sve je drugo utopija. Kad imaš gospodarstvo sve se drugo samo po sebi rješava. Vareš ima kapacitet u samom narodu, u njegovoj prošlosti i povijesti, mi smo radničko i rudarsko mjesto – dodao je.

Naglasio je da je Vareš kao grad, općina i naseljeno mjesto, nastao na rudniku i rudama.

– To je naše bogatstvo. Mi nemamo od čega drugo živjeti da bi živjeli kvalitetno. Pojedinac može uživati na čistom zraku, ali od toga nema razvoja. Adriatic Metals je došao kao ozbiljna kompanija, kupio bivši sustav Energoinvesta rudnik olova, baruta i cinka. Zajedničkim putem smo krenuli u ostvarivanje svih istraživačkih dozvola, pa eksploatacionih dozvola. Prošli sve procedure. I danas smo došli u fazu eksploatacije. Taj rudnik je ovdje uložio već, može se reći da se cifra približava milijardi KM, direktno ili indirektno – naveo je načelnik.

Prema njegovim riječima, rudnik radi, željenica vozi do luke Ploče i dalje. Direktno u rudniku radi preko 300 uposlenih. Naravno, Vareš nema te kapacitete, posebno visoko obrazovne kadrove koji su se prestali školovati u pravcu rudara 90-tih.

– Tu rade ljudi iz Sarajeva, Tuzle, Zenice, Banovića, Kaknja, Breze, kao i kompanije iz Srbije, Makedonije, Rumunije, Bugarske, Australije, Engleske. Glavni motor se pokrenuo, a sa njim i drugi motori koji rudnik trebaju snabdijevati sa uslužnim radnjama, pojačavaju se smještajni kapaciteti – dodao je.

Objava Općina u kojoj je biro rada ispražnjen: Ovdje dolaze raditi iz Sarajeva, Tuzle, Zenice… pojavila se prvi puta na PressMedia.

U ponedjeljak su radnici rudnika Geomet održali mirni protest ispred zgrade Općine Olovo.

Naime, zaposlenici rudnika olova Geomet u Olovu od početka ovog mjeseca nalaze se na prinudnom godišnjem odmoru.

Direktor rudnika Ismar Šabović kaže da će od početka narednog mjeseca početi provoditi program tehnološkog viška. Praktično rudnik je pred zatvaranjem i svih 200 radnika, koliko je u njemu uposleno, mogli bi se uskoro naći na ulici. Problem je izdavanje, odnosno obnavljanje potrebnih okolišnih dozvola.

U svjetlu teške situacije s kojom se suočavaju bivši radnici rudnika Geomet u Olovu, kompanija Penny plus d.o.o Sarajevo odlučila je pružiti podršku i pomoći onima koji su ostali bez posla.

U okviru svojih napora da doprinese lokalnoj zajednici, Penny plus poručuje da može zaposliti 50 radno sposobnih radnika koji su izgubili svoje radno mjesto zbog zatvaranja rudnika.

– Posebno smo u potrazi za građevinskim radnicima, jer planiramo izgradnju vlastitih centara i širenje poslovanja. Ova nova radna mjesta će pružiti priliku za stabilan rad i razvoj karijere u dinamičnoj i rastućoj kompaniji – poručuju iz Penny plus.

– Želimo pomoći radnicima koji su se našli u teškoj situaciji i pružiti im priliku za novi početak. Naša kompanija je posvećena razvoju lokalne zajednice i vjerujemo da možemo zajedno raditi na stvaranju novih radnih mjesta – navode iz Penny plus d.o.o Sarajevo.

Iz Penny plus d.o.o Sarajevo zaključuju da ostaju posvećeni pružanju podrške lokalnoj zajednici i stvaranju boljih uslova za život i rad.

Objava Gasi se firma s 200 radnika, Penny im nudi posao pojavila se prvi puta na PressMedia.

Kurs njemačke politike oprema Zapadnom Balkanu je “jasno usmjeren na prilagođavanje Srbiji” i jačanje ekonomske saradnje s tom zemljom, dok je Kosovo “pod pritiskom njemačkih diplomata”, piše austrijski Der Standard. Navodi se da ovu politiku u velikoj mjeri diktira američka administracija, te da je Njemačka jednostavno slijedi. Srbija “vojno i politički udružila sa Rusijom i Kinom otkako je Vučić preuzeo dužnost”

The post DER STANDARD: Kurs njemačke politike prema Zapadnom Balkanu “jasno usmjeren na prilagođavanje Srbiji” appeared first on IZDVOJENO.ba.