Tag: SIPA

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić jučer ujutro otputovao je u Srbiju.

Međutim, samo nekoliko sati kasnije u javnosti se pojavila informacija da je Stevandiću, kao i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i predsjedniku Vlade RS Radovanu Viškoviću određen pritvor, te da je raspisana centralna (unutrašnja) potjernica koja nalaže svim policijskim agencijama u BiH od MUP RS, MUP FBiH, policije Brčko Distrikta, SIPA i Granične policije BiH, da navedeni trojac uhapsi čim budu u prilici.

To bi, praktično, značilo da predsjednik Narodne skupštine RS nema šansu da se vrati u Banjaluku bez da, prije toga, ne bude uhapšen već na graničnom prelazu između Srbije i BiH, piše SrpskaInfo.

Na pojedinim portalima, ali i društvenim mrežama pojavila se i fotografija Nenada Stevandića u Pionirskom parku u Beogradu, gdje je dao podršku “studentima koji žele da uče”, a koji su protivnici studentskih blokada u Srbiji.

I sam Stevandić je objavio fotografije iz Beograda te naveo da je prije današnjeg skupa "posjetio studente u Pionirskim parku koji hoće da uče".

- Sa njima su mnogi moji ratni drugovi kao podrška, proslavljeni komandanti i RVI specijalnih jedinica. U studentima vidim sebe kome je rat omeo i produžio studije ali sam ostao uporan odužio se otadžbini i postao ljekar. Zadnjih 10 godina Srbi se ujedinjuju i dižu nacionalnu svijest uprkos silnim pritiscima i progonima prevashodno na Kosovu i Metohiji a onda i Republici Srpskoj, Crnoj Gori i Makedoniji. I ima nas dovoljno koji život posvećujemo otadžbini,a narod je uvijek uz otadžbinu, nikad uz okupatore i janičare", napisao je Stevandić na X-u.

Пре данашњег скупа у Београду посјетио сам студенте у пионирским парку који хоће да уче.Са њима су многи моји ратни другиви као подршка,прослављени команданти и РВИ специјалних јединица.У студентима видим себе коме је рат омео и продужио студије али сам остао упоран одужио се… pic.twitter.com/a80T2nDrcL

— Ненад Стевандић (@nenad_stevandic) March 15, 2025

Objava Stevandić u Beogradu, a određen mu pritvor: Kako nazad? Evo šta je rekao pojavila se prvi puta na PressMedia.

Iz Suda Bosne i Hercegovine za Detektor su potvrdili da je izrada pismenog otpravka presude u predmetu Milorad Dodik i drugi u toku, te da će biti izrađena u zakonom propisanom roku.

Prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, rok za izradu prvostepene presude iznosi 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim stvarima izuzetno može biti određen rok od 30 dana.

“To nisu rokovi čijim nepoštivanjem ili propuštanjem nastupa bilo kakva pogodnost ili posljedica”, smatra advokat Ifet Feraget.

“Ako presuda nije izrađena u tim rokovima, sudija, odnosno predsjednik vijeća, dužan je obavijestiti predsjednika Suda zbog čega to nije učinjeno”, navodi se u članu Zakona koji se odnosi na izradu i dostavljanje pismenog otpravka.

Dan objavljivanja

Prvostepena presuda Dodiku donesena je 26. februara, od čega je prošlo 12 radnih dana, odnosno 16, uključujući vikende. Advokati koje je kontaktirao Detektor potvrdili su da se u rok od 15 dana računaju i dani vikenda.

Njome je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika, nakon što je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika. Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a, oslobođen je.

Feraget objašnjava da se rok za izradu pisanog otpravka presude računa od dana njenog objavljivanja u sudnici, te da je sasvim normalno da u ovom slučaju presuda Dodikovim advokatima bude dostavljena krajem marta ili čak početkom aprila. Napominje i da je u rokovima za pisanje presude riječ o takozvanim instruktivnim rokovima.

“Imajući u vidu kompleksnost predmeta koji se rade pred Sudom BiH, a posebno ovog slučaja i njegovog značaja i pravne kompleksnosti, onda je sasvim normalno da taj roku bude 30 dana, a i duži”, dodaje Feraget.

Advokatica Sabina Mehić pojašnjava da je praksa da se pisani oblici presude izrađuju u roku od 15 do 30 dana najčešća na koju je nailazila.

“Česta praksa Suda BiH je da to bude izvan roka od 15 dana. Sad, da li je to zato što ja najčešće radim u predmetima ratnih zločina, gdje su presude izuzetno obimne, ali u principu ništa izvan prakse”, kaže Mehić.

Prema Feragetovom pojašnjenju, mnogo je važnije u praksi Suda da pisani oblici presude nemaju nikakve propuste, koji bi kasnije mogli proizvesti posljedice. Mišljenje dijeli i Mehić, koja kaže da bi kvalitet morao preovladavati nad bilo kakvim rokovima.

“Sudije imaju puno više posla od samo tih konkretnih predmeta, tako da taj predmet sigurno nije bio jedini ni sutkinji Seni Uzunović. Iako jeste interes javnosti izražen, to ne znači da trebaju da čekaju drugi predmeti, tako da se posao na Sudu odvija i mimo predmeta Dodik”, dodaje Mehić.

Najavljena žalba

Nakon što advokatskom timu Dodika bude dostavljen pisani otpravak presude, onda će im, ali i Tužilaštvu BiH, biti ostavljena mogućnost žalbe na izrečenu presudu. Iz Suda BiH za Detektor navode da zakon propisuje da je rok za podnošenje žalbe 15 dana, ali da i tu postoji mogućnost produženja roka na mjesec dana.

Goran Bubić, advokat Dodika u ovom predmetu, najavio je da će podnijeti žalbu, iako su u RS-u doneseni zakoni prema kojima vlasti ovog entiteta ne priznaju odluke Suda BiH.

“Donesena je prije ovih zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). I takvo nepravo ne bi trebalo ostati u pravnom životu”, odgovorio je Bubić na upit Detektora.

Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a.

Ustavni sud je ove zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”. Nakon što su odbili da se odazovu pozivu na saslušanje, Tužilaštvo je naredilo i privođenje Dodika, te premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.

Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a kojim se, između ostalog, daje veća autonomija odlučivanja entitetu u odnosu na državu i mogućnost referenduma za secesiju od BiH, ali i uvodi vojska Republike Srpske.

Objava Dodik se još ne može žaliti: Kada će dobiti presudu u pisanom obliku? pojavila se prvi puta na PressMedia.

Nije iznenađenje što predsjednik Donald Trump još nije obratio pažnju na Balkan, s obzirom na haotične događaje koji su obilježili prve nedelje njegovog povratka u Bijelu kuću. Nova američka administracija gotovo da je odbacila NATO, žrtvovala Ukrajinu i prigrlila viziju evropske bezbijednosti kakvu zagovaraju Vladimir Putin i Viktor Orban.

Iz ugla Washingtona, nema previše razloga da se u ovom trenutku fokusira na manje geopolitičke konflikte. To predstavlja problem za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, koji se nadaju da će Trumpova administracija što prije obratiti pažnju na njih, piše Balkan Insight. 

Mnogi zvaničnici u Srbiji i RS sa zadovoljstvom su dočekali Trumpov povratak u Bijelu kuću. Vučić i Dodik imali su dobre odnose sa njegovom prvom administracijom i sada se nadaju da bi im nova američka politika mogla pomoći u rješavanju trenutnih političkih problema.

Vučić bi svakako želio potvrdu podrške iz Washingtona, jer se suočava s velikim izazovima u zemlji – od protesta koje predvode studenti, do opšteg nezadovoljstva u društvu.

S druge strane, Dodik očajnički traži pomoć iz Amerike kako bi osujetio pravne procese u Bosni i Hercegovini, izbjegao smjenu s vlasti, pa čak i zatvorsku kaznu nakon nedavne presude i naloga za njegovo hapšenje.

Podsjetimo, u srijedu, 12. marta, je Agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) stigla naredba Sudske policije Suda BiH za asistenciju pri privođenju Milorada Dodika, premijera manjeg bh. entiteta Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića. Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu za privođenje zbog saslušanja Dodika, Viškovića i Stevandića, jer se nisu odazvali sudskim pozivima prošle i ove sedmice. Oni se terete da su izvršili krivično djelo "napad na ustavni poredak".

Vučić je pokrenuo kampanju protiv korupcije po uzoru na kineskog lidera Sija Đinpinga, pri čemu se hapsi niz nižerangiranih zvaničnika kako bi pokazao da je odgovoran prema građanima, a istovremeno pokušava da se distancira od grešaka i kriminala u svom sistemu. Međutim, ovaj potez djeluje kao čin očajanja, jer ruši njegovu uobičajenu političku strategiju.

Uklanjanjem brojnih lokalnih političara, zvaničnika i biznismena, Vučić rizikuje da izgubi lojalnost mnogih saradnika. Takođe, postavlja se pitanje – ako toliki broj ljudi treba da ode u zatvor, kako je moguće da moćni predsjednik Srbije sve to ranije nije video? I, ako je toliko korupcije u državi, ne bi li Vučić trebalo da snosi političku odgovornost i podnese ostavku?

Nedavni incident u Narodnoj skupštini Srbije, gdje je tokom protesta ispušten suzavac, dodatno naglašava koliko je Vučićeva pozicija postala nesigurna.

U tom kontekstu, Vučiću je potrebna Trumpova podrška kako bi pokazao da još uvek uživa međunarodni ugled. On bi mogao da koristi pohvale iz Washingtona zajedno s izjavama podrške iz Moskve, Pekinga i Brisela, pokušavajući da ojača svoju poziciju.

Takođe, Vučić bi mogao pokušati da se prikaže kao posrednik između Evropljana koji i dalje podržavaju Ukrajinu i novog saveza Moskve i Washingtona. Njegova diplomatska fleksibilnost već mu je pomogla u pitanjima Kosova i Bosne, pa bi mogao da pokuša da ponudi svoje posredničke usluge i u širem međunarodnom kontekstu.

Dodikova strategija – ukidanje sankcija i napad na međunarodne institucije

Za razliku od Vučića, Dodik ima mnogo konkretnije ciljeve. Prije svega, želi da Trump ukine sankcije njemu i njegovim bliskim saradnicima. Drugo, nada se da bi Washington mogao da podriva legitimitet pravosudnih institucija u BiH koje su ga osudile zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice.

Treće, Dodik bi želio da Amerika preuzme ruski narativ – da visoki predstavnik Christian Schmidt nema legitimitet jer nije dobio mandat Savjeta bezbjednosti UN. Ako bi SAD priznale tu tvrdnju, Schmidtova funkcija bi mogla biti dovedena u pitanje, što bi možda i potpuno urušilo dejtonsku Bosnu i Hercegovinu.

U tom slučaju, Dodik više ne bi morao ni da prijeti secesijom – jednostavno bi sačekao da se država sama raspadne.

Šta oni mogu da ponude Americi?

Kako bi privukli pažnju Trumpove administracije, Vučić i Dodik mogli bi ponuditi povoljne trgovinske i investicione aranžmane američkim kompanijama, kao i lojalnost novom rusko-američkom savezu.

Međutim, i Vučić i Dodik suočavaju se s problemom – oni nemaju luksuz da čekaju dugoročne dogovore, već im je potrebna hitna podrška.

Za sada, međutim, izgleda da Washington nije previše zainteresovan da im pomogne. Američki državni sekretar Mario Rubio nedavno je oštro kritikovao Dodikove postupke, optužujući ga da "ugrožava institucije i stabilnost Bosne i Hercegovine". Dodik je na to odgovorio tvrdnjom da je riječ o "lažnim narativima" iz perioda administracije Joe Bidena.

Ipak, za sada se ne čini da američka administracija planira da pritekne u pomoć srpskim liderima. Trumpov sin, Donald Trump Junior, sletio je u Beograd na nenajavljeni sastanak sa Vučićem, što je izazvalo spekulacije da se sprema neka vrsta podrške.

Međutim, Vučićevo saopštenje nakon sastanka bilo je prilično neodređeno – pominjala se samo potreba za jačanjem bilateralnih odnosa, ekonomske saradnje i "važnosti političkih i ekonomskih veza između Srbije i SAD-a". Trump Junior nije davao nikakve izjave.

Za sada, čini se da ni Vučić ni Dodik ne mogu računati na brzu podršku iz Washingtona – a to bi moglo dodatno uzdrmati njihove već poljuljane političke pozicije.

Objava Vučić i Dodik očajnički traže pažnju Trumpu, hoće li im pomoći: Evo šta bi oni dali SAD-u pojavila se prvi puta na PressMedia.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez komentirao je Dodikovo kontinuirano neustavno djelovanje i trenutnu političku situaciju u Bosni i Hercegovini.

Helez je ovom prilikom također pozvao političke aktere u RS da ne srljaju u propast za Miloradom Dodikom.

"Predsjednik manjeg bosanskohercegovačkog entiteta Milorad Dodik organizovao je u Banjoj Luci sastanak sa imenovanim i izabranim licima iz srpskog naroda u institucijama Bosne i Hercegovine, na kojem se razmatra njihovo povlačenje iz državnih institucija.

Sastanku su se odazvali ministri i zamjenici ministara u Vijeću ministara BiH čija smjena je već zatražena. Da se ne blokira rad Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, do sada bi bili i smijenjeni. Dodik je prethodnih dana pozivao uposlenike SIPA-e da napuste ovu državnu agenciju i pređu u MUP RS. Iako je danima ponavljao ovaj poziv, do sada nije zabilježen nijedan prelazak iz SIPA-e u MUP RS.

Ljudi koji žive normalan život ne nasjedaju na Dodikove manipulacije.

Za danas Dodik planira dodatno usložiti političku situaciju u našoj zemlji povlačenjem imenovanih i izabranih lica iz državnih institucija sve u cilju radikalizacije stanja u Bosni i Hercegovini. Kako jučer rekoše na sjednici Narodne skupštine RS: ''Dok ne zapuca, nismo ništa postigli''.

Kreator krize u našoj zemlji, Dodik, radi po direktnom naputku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji u Dodiku vidi ništa drugo nego korisnog idiota u svojim nastojanjima da se ostane na vlasti.

Antiustavno i antidejtonsko djelovanje Milorada Dodika je osudio cijeli svijet, članice EU i NATO-a svaka pojedinačno, institucije EU, OSCE, kongresmeni SAD, Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marco Rubio.

Iako je Dodik najavljivao da će proglasiti nezavisnost čim Trumpova administracija preuzme vlast, pokazalo se da nova američka administracija daje istu podršku Bosni i Hercegovini kao i sve prethodne.

U svojim prvim istupima za javnost o našoj zemlji najviši zvaničnici nove američke administracije su Dodika označili kao ''brutalnog kriminalca'' koji ''destabilizuje Bosnu i Hercegovinu'' te ''ugrožava mir u sigurnost''.

Podršku u svom antiustavnim i antidejtonskom djelovanju Dodik je dobio jedino od Vučića, koji u političkoj krizi u našoj zemlji, koju stalno generira, vidi posljednji bedem odbrane pada vlastitog režima.

Raduje me zrelost opozicije u RS, koji razumiju da se ovdje ne radi ni o kakvom napadu na RS, nego isključivo odbrani okorjelog kriminalca.

Potpisujem jučerašnju izjavu načelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića koji je rekao ''Ne dijelimo se na Bošnjake, Hrvate i Srbe, već na one koji istinski vole ovu zemlju i žele je ovako lijepu ostaviti našim pokoljenjima i na one koji ne vole ovu zemlju i žele je prokopati, zatrovati, pokrasti i otjerati narod s vjekovnih ognjišta".

[facebook]https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/konakovic-dodiku-se-suzava-prostor-za-kretanje-ako-ne-dode-pameti-naci-ce-se-na-potjernicama/582001[/facebook]

Pozivam političke aktere u RS da ne srljaju u propast za Dodikom. Dodik je svojim nezakonitim aktivnostima utvrdio svoj put i odredio svoju budućnost, svi drugi imaju vremena da odrede svoju.

Na kraju poručujem građanima u Bosni i Hercegovini da su Oružane snage BiH spremne i sposobne da izvrše svoju zakonsku obavezu, a to je zaštita suvereniteta, teritorijalnog integriteta i cjelovitosti Bosne i Hercegovine. Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine su tačno definisane nadležnosti i procedure za upotrebu Oružanih snaga BiH. Za mene je Ustav BiH sveto slove. Ne želim vlastitim antiustavnim djelovanjem dodatno usložiti političku situaciju u Bosni i Hercegovini", poručio je Helez. 

Objava Zukan Helez: “Pozivam političke aktere u RS da ne srljaju u propast za Dodikom” pojavila se prvi puta na PressMedia.

PITANJE JE SAMO DA LI ĆE HTJETI: Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Vijeće sigurnosti UN-a ne treba davati mandat NATO-u za djelovanje u BiH, jer je njegovo prisustvo predviđeno samim mirovnim sporazumom

The post ČINJENICE: EUFOR ima mandat da djeluje, ako Rusija iskoristi veto, dolazi NATO appeared first on IZDVOJENO.ba.

Zbog nedostatka kvoruma odgođena je sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) koja se trebala održati danas u 11:00 sati.

S obzirom na to da su SNSD-ovi ministri iz entiteta Republika Srpska (RS) Staša Košarac i Srđan Amidžiž najavili da neće doći na sjednicu, bilo je izvjesno da neće biti kvoruma.

Košarac je na društvenoj mreži X saopćio da će on i Srđan Amidžić, ministar finansija BiH, u vremenu održavanja sjednice biti u Banjoj Luci, gdje će prisustvovati sastanku na koji je ih je pozvao predsjednik entiteta RS Milorad Dodik.

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će danas održati sastanak sa svim predstavnicima srpskog naroda koji rade u institucijama na nivou BiH. Jučer ih je pozvao "da svojom odluče da li tamo žele raditi ili ne žele".

Time nastavlja pritisak na Srbe koji rade u institucijama BiH, a prethodnih dana ih je vrijeđao kazavši "da nisu tamo jer su eksperti i Einsteini već da popune srpsku kvotu".

Nakon nekoliko poziva pripadnicima SIPA-e da pređu u MUP RS-a, to do dansa niko nije učinio.

Između ostalog, na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH se trebao naći Prijedlog programa ekonomskih reformi BiH za period od 2025. do 2027. godine.

Pred ministrima se trebao naći i Prijedlog strategije integrisanog upravljanja granicom i Akcioni plan provođenja Strategije integrisanog upravljanja granicom u Bosni i Hercegovini za period od 2024. do 2029. godina.

Osim toga, ministri su trebali razmatrati Zahtjev za iniciranje glasanja o rekonstrukciji Vijeća ministara BiH, koji je dostavio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Objava Odgođena sjednica Vijeća ministara BiH, Košarcu i Amidžiću važniji Dodik; vrše novi pritisak na Srbe u institucijama BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.

Građani BiH zabrinuti su zbog trenutnih političkih dešavanja, ali i zbog tišine međunarodne zajednice.

Zagorka Grahovac, poslanica Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini entiteta RS, ističe da je očigledno da Milorad Dodik ne uživa podršku, jer se čitava situacija svodi na njegovu borbu za očuvanje lične pozicije. Grahovac poručuje građanima da nemaju razloga za strah, jer ne očekuje eskalaciju u vidu oružanih sukoba.

Grahovac smatra da bi predsjednik entiteta RS trebao stajati ispred svojih građana i preuzeti odgovornost za njihove postupke, ali umjesto toga traži da narod, institucije i poslanici stanu u njegovu zaštitu. Naglasila je da vlasti bh. entiteta RS na licemjeran način pozivaju niže činovnike da napuste institucije BiH, dok se oni na višim funkcijama ne povlače.

Takođe, Grahovac je istakla da je opozicija pozvala zaposlene u institucijama BiH da ne napuštaju svoja radna mjesta, te da do danas niko iz SIPA nije podnio zahtjev za prekid radnog odnosa. Smatra da bi direktor agencije, Ćulum, trebao dati primjer i povući se prvi ako želi da ga slijede drugi.

Povodom izjave vlasti da će pozvati na odgovornost direktore koji su oštetili javna preduzeća, Grahovac sumnja da će iko zaista biti odgovoran, jer su ti direktori postavljeni od strane vladajuće koalicije i radili su po njihovim instrukcijama. Mnoge javne funkcije, prema njenim riječima, zauzimaju nestručni stranački poslušnici koji samo slijede naređenja.

Kao odgovor na propadanje javnih preduzeća, poslanici opozicije prikupili su potpise za održavanje posebne sjednice na kojoj bi se raspravljalo o ovoj temi. Grahovac se nada da će do nje doći uskoro kako bi se spriječilo dalje propadanje preduzeća koja su bila ključna za ekonomiju entiteta RS, javlja BN Televizija.

Objava Zagorka Grahovac: “Čitav narod je u opasnosti zbog pojedinca” pojavila se prvi puta na PressMedia.