Tag: srbija

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović razgovarao je s premijerom Kosova Albinom Kurtijem. Tokom razgovora zajednički je konstatirano da svi na zapadnom Balkanu trebaju raditi na jačanju regionalne saradnje, mira, stabilnosti i dobrosusjedskih odnosa.

Na početku razgovora Bećirović je naglasio da pojedini političari iz bh. entiteta RS trebaju prestati s gebelsovskom propagandom. 

- Danas se ne razgovara o priznanju Kosova, jer je svima jasno da je za takvu odluku potreban konsenzus u Predsjedništvu BiH. Odgovorni ljudi uvijek trebaju insistirati na poštovanju principa ustavnosti i zakonitosti, ali i konstruktivnim razgovorima o implementaciji potpisanih sporazuma iz Berlinskog procesa. Nikome nećemo dozvoliti da i pomisli da može disciplinirati čelnike države Bosne i Hecegovine i određivati im s kim, gdje i kad mogu razgovarati. To neka trajno zaborave - poručio je Bećirović.

Kretanje s ličnim kartama

Zajednički je konstatirana važnost odluke Kosova da od 1. januara 2025. jednostrano dopusti slobodno kretanje sa ličnim kartama građanima Bosne i Hercegovine, povodom 10. godišnjice Berlinskog procesa.

Bećirović je istakao značaj provođenja svih obaveza proisteklih iz Berlinskog procesa. U Berlinu su potpisani sporazumi koji podrazumijeva kvalitetnije povezivanje regiona zapadnog Balkana, uz prilagođavanje standardima Evropske unije. Između ostalih, potpisan je i Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama na Zapadnom Balkanu. U tom smislu on je podsjetio je da je sporazume iz Berlina potpisao predsjedavajući Vijeća ministara BiH i visoki funkcioner SNSD-a Zoran Tegeltija. Sporazum je podržao i Milorad Dodik i zato je neodgovorno da se on protivi dobronamjernim razgovorima u okviru Berlinskog procesa.

Bećirović je podvukao činjenicu da su Srbija, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo ratificirali sve sporazume o liberalizaciji kretanja u regionu. Nažalost, državljani Kosova, zbog nerazumnih blokada iz bh. entieta RS još uvijek nemaju mogućnost slobodnog ulaska u Bosnu i Hercegovinu, što predstavlja kršenje potpisanih sporazuma Berlinskog procesa.

Bećirović je podsjetio da je bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio zvanični poziv predsjedniku Kosova Hašimu Tačiju (Hashim Thaci) da dođe na samit Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi (SEECP) u Sarajevu. To je bio dobar Dodikov potez i zato on ne treba voditi politiku diskontinuiteta.

Istina o genocidu

Bećirović se zahvalio Kosovu na solidarnosti i podršci u promoviranju istine i pravde o genocidu nad Bošnjacima. Skupština Kosova je 7. jula 2021. izglasala Rezoluciju kojom se osuđuje genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine. Rezolucija propisuje zabranu negiranja genocida i obilježavanje 11. jula kao Dana sjećanja na genocid u Srebrenici.

Također je izrazio zahvalnost za pomoć i solidarnost Kosova s Bosnom i Hercegovinom nakon katastrofalnih poplava koje su početkom oktobra ove godine pogodile našu državu. Vlada Kosova je osigurala finansijsku pomoć Bosni i Hercegovini za oporavak od katastrofalnih poplava.

Objava Bećirović s Kurtijem: Pojedini političari iz RS trebaju prestati s gebelsovskom propagandom pojavila se prvi puta na PressMedia.

Punu primjenu bi, umjesto pregovaračkog procesa i zatvaranja poglavlja, vodila Ad-hoc Komisija EU u suradnji sa državnim administracijama država Zapadnog Balkana

The post ČUJ DA SRBIJA UĐE U NATO: Novi NON-PAPER za Zapadni Balkan, zeleno svjetlo iz Washingtona za konačni rasplet… appeared first on IZDVOJENO.ba.

Hrvatska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litvanija, Nizozemska i Švedska su izrazile protivljenje ubrzanju puta Srbije ka EU, odnosno otvaranja klastera 3, koji se bavi većinom finansijskom politikom. Kao glavne razloge ove zemlje su navele činjenicu da Srbija ima ogromnih problema s osiguravanjem "osnovnih prava" svojih građana, te stanje pregovora o normalizaciji odnosa između ove zemlje i Kosova, te što Srbija nije uvela sankcije Rusiji

The post ORBAN IM NIJE USPIO POMOĆI: Hrvatska blokirala Srbiju na putu k EU appeared first on IZDVOJENO.ba.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je gost emisije "Hard Talk" na BBC-ju u kojoj je između ostalog ponovo odbijao genocid u Srebrenici nazvati genocidom, te je komentarisao svoju prošlost i odnose sa Miloradom Dodikom.
Prvo pitanje koje je Stephen Sackur postavio Vučiću ticalo se njegove prošlosti, članstvu u Srpskoj radikalnoj stranci i posvećenosti ideji Velike Srbije, za koju je Sackur kazao da je dovela do ratova na Balkanu, gubitka života i ratnih zločina.

"Ne sramim se priznati da sam se promijenio, ali se ne slažem s vama u tome ko je kriv za probleme na Balkanu i raspad Jugoslavije. Ne mislim samo na unutarnje probleme u Jugoslaviji već i na ulogu Zapada. Imamo različite poglede na to, i ne govorim samo o našim unutrašnjim pitanjima. Kada kažem naša unutrašnja pitanja, mislim na pitanja iz bivše Jugoslavije. Mislim na ulogu zapadnih sila i svih ostalih koji su imali veliki uticaj i uticaj na situaciju u to vreme. Ali naravno, imamo idiom na srpskom koji kaže da se samo magarci ne mjenjaju. A sada sam 30 godina stariji. Sazrio sam, odrasla sam osoba i moram se brinuti o svom narodu", rekao je Vučić.

Nakon toga je voditelj pitao Vučića, da li je kao predsjednik Srbije spreman da prizna da je u Srebrenici bio genocid.

"Oduvijek sam bio spreman da priznam da se u Srebrenici desio strašan masakr. Otišao sam tamo na obilježavanje dvadesete godišnjice, ako se ne varam. Otišao sam tamo, poklonio sam se i položio vijenac, ali su me okupljeni napali. Niko ne poriče šta se dogodilo u Srebrenici, ali kada govorimo o Rezoluciji, 29 godina nakon", tada ga je voditelj prekinuo sa potpitanjem: "Rezolucijom kojom je potvrđeno da je to bio genocid, da li ste spremni da koristite tu riječ?"

"Njemci i Bošnjaci su predložili, a mi smatramo da je to bila politička incijativa. Kao što ste vidjeli 109 država dijeli naš stav. Ljudi nisu razumjeli zašto neki drugi masakri ili veliki zločini nisu okarakterisani i priznati kao genocid. Ukoliko se radi o saučešću i odavanju počasti žrtvama, uvijek smo spremni na to. Vjerujem u pomirenje u regiji, ali ne vjerujem u tu vrstu narativa, koji će uvijek dovoditi do novih nesuglasica i problema u politici", kazao je Vučić.

Sackur je kazao da je namjerno intervju započeo sa pitanjima o prošlosti jer smatra da su relevantna u odnosu na to kako Srbiju vide danas te je postavio pitanje o "Svesrpskom saboru" koji je održan ljetos.

"Usvojeno je to da srpski narod čini jedinstvenu cjelinu. 'Jedan narod, jedan sabor' je bio slogan. Ova retorika uzbunila je alarme u Bosni, Hrvatskoj i drugim državama. Čini se da je ideologija Velike Srbije i dalje prisutna", pitao je Sackur.

"Ne nije. To su izmislili oni koji žele nauditi Srbiji i srpskim nacionalnim interesima. Citirali ste nešto van konteksta. Mi nemamo težnje da budemo pod krovom jednog sabora, jedne skupštine. To je bio skup srpskog naroda, sabor i ne predstavlja pravi parlament. Pravi parlament imamo u Srbiji, oni Republici Srpskoj, to su druge priče. Ono što je rečeno je da potpuno podržavamo nadgledanje Dejtonskog mirovnog sporazuma potpisanog 1995. Hiljadu puta sam rekao i ponavljam sada da podržavamo teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i pridržavamo se međunarodnog prava i Dejtonskog mirovnog sporazuma i poštujemo teritorijalni integritet Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. Šta je nejasno u toj izjavi. To sam izgovorio tog dana, ali niko nije htio da prenese tu poruku. Htjeli smo da kažemo da niko nema pravo da umanji ili liši prava srpskog naroda da koriste jezik, ćirilicu i bilo šta drugo", kazao je Vučić.

Uslijedilo je pitanje o Miloradu Dodiku i njegovoj izjavi od prošlog maja da je Bosni i Hercegovini došao kraj, voditelj je naglasio da Dodik želi otcjepljenje i pitao Vučića da li ga podržava ili mu kaže: "Gospodine Dodik, vi se ne možete odvojiti i nećete se pripojiti Srbiji".

"Imam relativno dobar odnos sa predsjednikom Dodikom i poštujem ga. Ne dajem mu nikakve naredbe. Nisam odgovoran za donošenje bilo kakvih odluka u ime Republike Srpske. Ja sam predsjednik Srbije. Ali vidite koliko je ovo licemjerno. Kada je neko želio da se odvoji od bivše Jugoslavije, vi ste veoma pomogli tim ljudima i tim bivšim republikama. Ali ako neko želi da odvoji od njih, to postaje najveći zločin. Ali dozvolite mi da vam kažem, ne brinite za Srbiju. Vjerujem da je Milorad Dodik bio isprovociran različitim vrstama akcija bilo visokog predstavnika, Bošnjaka u Sarajevu, ili bilo koga drugog. Ali to su njegova pitanja. Govoreći o Srbiji, Srbija veoma podržava teritorijalni integritet Bosne, uključujući i integritet Srpske unutar Bosne. Mogu to ponoviti hiljadu puta i ne možete pronaći nijednu izjavu koju sam dao na ovu temu koja bi bila drugačija od onoga što sam rekao", kazao je Vučić.

Sackur je zatim kazao: "Kako biste bili sigurni da je vaša poruka dovoljno jasna, možda bi bilo jasnije da ste rekli 'Štagod da Dodik i Srbi u Bosni misle da žele da urade, ja ću jasno reći da im nikad neće biti dozvoljeno da se pridruže Srbiji'".

"Oni to nikada nisu tražili niti pričali o tome. Ponekad su, ali ne uvijek govorili o njihovom pravu da ne budu dio Bosne, ali ne i da se pridruže Srbiji. Srbija ima svoje granice prema Ustavu i u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Poveljom UN i rezolucijama UN i ne trebamo ništa više, ništa što će doći od nekog drugog i nećemo dati ništa nikome što pripada nama", kazao je Vučić.

Objava Vučić na BBC-ju ponovo negirao genocid u Srebrenici: Dodika provociraju visoki predstavnik i Bošnjaci pojavila se prvi puta na PressMedia.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBIH Denis Zvizdić osvrnuo se posljednje izjave Milorada Dodika, predsјednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).

Podsjetimo, Dodik je, pričajući o 25. novembru, Danu državnosti Bosne i Hercegovine, između ostalog, rekao da je "priča koјu Bošnjaci 30 godina njeguјu u Saraјevu  - falsifikat".

Reakciju Zvizdića prenosimo u cijelosti: 

- Slažem se sa onima koji kažu da se ne treba stalno osvrtati na razne Dodikove manipulacije i nebuloze, ali ne može se na pokušaj revizije historijskih činjenica i primitivno vrijeđanje Bošnjaka odgovoriti gospodskom šutnjom, jer će bitka protiv falsifikovanja prošlosti odrediti kvalitet naših sadašnjih i budućih odnosa, kao i procesa pomirenja i ukupnog društvenog prosperiteta. 

Posljednja Dodikova izjava da su samo Srbi bili dio antifašističkog pokreta u BiH u toku Drugog svjetskog rata i da su bili najveće žrtve je klasična manipulacija i providan  pokušaj da se historijska istina o BiH pokuša prekriti sa lažnom nacionalistickom istoriografijom i mitološkom fikcijom, i zbog toga je ponovo potrebno ponoviti vjerodostojne činjenice i lekcije iz historije. 

Niko ne spori da su Srbi bili dio partizanskog pokreta u toku II Sv. rata, ali ne samo Srbi, nego i Bošnjaci i Hrvati, i svi Bosanci i Hercegovci koji su pružili otpor nacistima, četnicima, ustašama i drugim saradnicima okupatora, boreći se za BiH u kojoj će slobodno i zbratimljeno živjeti svi njeni narodi i svi njeni građani, a što je potvrđeno na zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu. 

I ovo zna svako ko je pročitao barem nekoliko izvornih knjiga i autentičnih dokumenata iz toga perioda. 

Osim, naravno, Dodika koji je dobio zadatak da napiše "novu historiju" naših prostora u skladu sa mitovima, antibosanskim smjernicama SANU i zaključcima sa tkz. "Svesrpskog sabora". 

Dodik u svojoj objavi "kao zmija noge" krije istinu da su se partizani borili i protiv četnika koji su bili saradnici nacista i ustaša i koji su izvršili najgnusnije zločine sa genocidnom namjerom nad Bošnjacima, posebno u Istočnoj Bosni i Hercegovini. 

U takvim zločinačkim četničkim pokoljima ubijeno je u perodu ‘41-‘42. samo u općinama Foča, Čajniče, Goražde, Višegrad, Vlasenica, Rogatica, Srebrenica itd., više od 25.000 Bošnjačkih civila, dok je ukupan broj stradalih Bošnjaka poginulih u narodnooslobodilačkoj borbi i ubijenih od strane nacista, ustaša i posebno četnika, bio veći od 100.000, odnosno više od 8 posto populacije što je, dakle, veći broj nastradalih od bilo kojeg drugog naroda u BiH. 

Posebno su u svojim zločinima nad Bošnjačkim civilima bile surove četničke horde koje su djelovale u skladu sa smjernicama Moljevićevog memoranduma „Homogena Srbija“, iz 1941., u kojem se poziva na stvaranje "Velike Srbije", što podrazumijeva etničko čišćenje nesrpskog življa sa svih teritorija, kao i Dražinog četničkog programa koji uključuje planiranje genocida i etničko čišćenje, posebno nad Bošnjacima u BiH i Sandžaku. 

Prema tome, neosporno je nekoliko historijskih činjenica:

- da su Bošnjaci, a ne Srbi, imali najveće žrtve u Drugom svjetskom ratu u BiH,

- da se veliki broj Bošnjaka, zajedno sa Srbima, Hrvatima i ostalim antifašistički orijentiranim Bosancima i Hercegovcima, priključio partizanskom odredu i podržao principe ZAVNOBIH-a i formiranje ravnopravne SR BiH u okviru Jugoslavije, što je u procesu disolucije Jugoslavije rezultiralo uspješno provedenim referendumom o suverenosti i nazavisnosti BiH, njenim međunarodnim priznanjem i članstvom u UN, i Dejtonskim mirovnim sporazumom kojim je BiH zadržala svoj državnopravni kontinuitet. 

Zbog toga je 25. novembar, kao dan povratka državnosti BiH, jedan od najvažnijih datuma u historiji BiH i slaviće se i dalje kao Dan državnosti, vjerovatno vrlo brzo i na teritoriji čitave BiH, jer će doći generacije koje će ispravno razumjeti i tumačiti multietnički i antifašistički kod BiH, naveo je Zvizdić. 

Objava Denis Zvizdić odgovorio Miloradu Dodiku: Kao zmija noge krije istinu da su se partizani borili i protiv četnika pojavila se prvi puta na PressMedia.