Tag: Tržište
Arapi kupili 20 oklopnjaka proizvedenih u BiH
Da su taktička vozila “vihor” privukla veliku pažnju Arapa, potvrđuje nova tura od još najmanje 20 oklopnjaka proizvedenih u BiH, koja bi do kraja godine trebala da bude isporučena kupcima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).
Potvrdio je to za “Glas Srpske” većinski vlasnik kompanije “Tehnički remont Bratunac” (TRB) Slavenko Ristić i dodao da zaposleni u ovoj firmi užurbano rade na sastavljanju novih vozila koja kupci s nestrpljenjem očekuju. Druga tura vozila bi možda već i bila isporučena da, kako tvrdi, politička situacija u BiH nije kakva jeste.
– Na sreću uspjeli smo da uvjerimo naše klijente da nam daju i produže povjerenje koje su nam već ukazali. U međuvremenu, imamo dogovor da i naše vozilo “despot” pripremimo za testiranje koje će biti iduće godine – kazao je Ristić, podsjećajući da su tačno prije godinu dana prva dva savremeno opremljena borbena vozila “vihor” poslata put Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Prema njegovim riječima, ovo vozilo je na Međunarodnom sajmu odbrambene industrije u Abu Dabiju bilo u centru pažnje.
– Domaćin je apsolutno predstavljao naša vozila. Poslije veoma teških i zahtjevnih testova, kojima su vozila bila izložena, “vihor” je pobijedio svu konkurenciju, što je nama dalo mogućnost za dalje pregovore za prodaju više stotina vozila. Čak se spominje i cifra od 500 vozila, što je fantastičan rezultat ne samo za Republiku Srpsku, nego i za BiH i čitav region – naglasio je Ristić.
Dodao je da je dovoljno uzeti u obzir da bivša Jugoslavija, koja je imala jednu od najjačih vojnih industrija, nikad u svojoj istoriji nije uspjela da proda više stotina vozila odjednom.
– Kapaciteti TRB-a trenutno su između 30 i 40 vozila godišnje. Zbog povećanog obima posla planiramo da uložimo značajna sredstva kako bismo naše kapacitete povećali na 50 do 60 vozila godišnje, a u saradnji sa drugim našim kompanijama u Bijeljini dugoročni plan je da proizvedemo i do 100 vozila u toku godine – rekao je Ristić.
Prema njegovim riječima, pored oklopnih vozila i pištolja “RS9 vampir”, TRB proizvodi i upaljače za različite kalibre mina, granata i projektila.
– Trenutno nam je fokus na upaljačima, jer jednostavno tržište je takvo, zbog čega proširujemo i ulažemo u nove kapacitete kako bi podigli i tu proizvodnju. Možemo da se pohvalimo da prvi put u istoriji radimo i sa evropskom zajednicom, između ostalog, Rumunijom i Italijom – kazao je Ristić.
Dodao je da rade i na unapređenju svojih proizvoda poput pištolja “RS9 vampir” za koji sada imaju i drugu generaciju, a koja je, pored Švajcarske, Austrije i zemlja regiona, svoje mjesto pronašla i na američkom tržištu.
– Pištolj je brend naše kompanije i nismo opterećeni velikom serijskom proizvodnjom, ali smo ponosni na proizvod koji su razvili naši inženjeri i koji je vrhunskog kvaliteta i karakteristika – kazao je Ristić.
Slavenko Ristić je istakao da TRB čini grupa kompanija koje trenutno broje više od 1.000 ljudi.
– S obzirom na to da se tržišta povećavaju, realno je očekivati da će nam trebati još najmanje 30 novih radnika – rekao je Ristić, dodajući da u skorijem planu imaju otvaranje pogona i u Srbiji.
Objava Arapi kupili 20 oklopnjaka proizvedenih u BiH pojavila se prvi puta na PressMedia.
Ko su najbogatiji ljudi bh. “doline milionera”
Jedna od najrazvijenijih regija u Bosni i Hercegovini – nazvana i dolinom milionera – je Zapadna Hercegovina.
Kada prođete ovom regijom nećete vidjeti velike zgrade, široke avenije, pa čak ni visoke fabričke dimnjake karakteristične za neke druge dijelove BiH. Zapravo, ovaj dio BiH čine četiri relativno mala mjesta – Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški.
No, tek kada pogledate broj uspješnih kompanija koje ovdje posluju i njihove rezultate, onda shvatite da se radi o regiji koja ima poseban poduzetnički duh i specijalnu “žicu” za pravljenje novca.
BiznisInfo.ba je napravio pregled najuspješnijih kompanija u ovoj regiji, sa njihovim ukupnim prihodima i zaradom u 2024. godini, uključujući oblast poslovanja i vlasničku strukturu.
U ovom pregledu uzeli smo u obzir samo one kompanije koje imaju godišnje prihode preko sto miliona KM, te smo ih razvrstali po gradovima.
Grude
Najveća firma u Grudama je Violeta u vlasništvu Petra Ćorluke. Kompanija je lani imala prihode od 442 miliona maraka i dobit od 57,5 miliona.
Kompanija je lani otvorila veliku tvornicu kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama. Ove godine grade još jednu novu fabriku u Grudama za svoju osnovnu djelatnost.
Sve ovo se dešava nakon što su pokrenuli proizvodnju i fabrici Lasta Čapljina. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali i u BiH.
No, često se zaboravlja da u Grudama posluje još jedna velika firma a to je Grafotisak. Ova kompanija u 2024. je imala prihode od 146,6 miliona maraka i dobit od 16,1 milion maraka.Vlasnici firme su Marko i Nikola Vranješ.
Posušje
Najveća firma u Posušju je Lager u vlasništvu Milenka Bašića. Firma je prošle godine imala prihode od 282,3 miliona maraka i dobit od čak 83 miliona KM.
Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina. Posljednjih godina mnogo ulažu u energetske projekte u BiH i regionu.
Druga najveća firma u Posušju je Miviko, koja se bavi proizvodnjom električnih kablova. Lani su imali prihode od 206,9 miliona KM i dobit od 16,8 miliona. Osnovana je 2008. godine u Posušju, a njen vlasnik je Damir Vican. Ovih dana su najavili otvaranje novog proizvodnog pogona čime će dodatno učvrstiti svoju poziciju regionalnog lidera.
Još jedna velika komapanija je Planet, koja je prošle godine ostvarila prihode od 152,3 miliona i zaradu od 14,2 miliona. Firma se bavi distribucijom robe široke potrošnje a vlasnik je Krasnodar Petrović.
Posušje se može pohvaliti još jednom više nego uspješnom kompanijom dobro poznatom u cijeloj BiH, a riječ je o Vokelu. Kompanija je lani imala ukupne prihode od 113,3 miliona i dobit od 12,2 miliona maraka. Vlasnik je Radica Lončar.
Osnovna djelatnost je uvoz, izvoz i prodaja materijala za vodovodne instalacije, transportnih i distribucijskih vodovoda, keramike, sanitarija, parketa, laminata te uređaja i opreme za centralno grijanje i klimatizaciju. Imaju mrežu svojih centara širom BiH.
Inače, preko prihode od preko sto miliona KM u Posušju ima i firma Meggle koja je u stranom vlasništvu.
Široki Brijeg
Najveća firma u Širokom Brijegu su TT Kabeli koji su lani imali prihode od 357,4 miliona KM i dobit od 17,5 miliona, u vlasništvu porodice Kožul.
Kompanija je vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike. Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica.
Slijedi kompanija Feal s prihodima od 215,7 miliona ali sa još većom zaradom koja iznosi čak 28,5 miliona. Većinski vlasnik kompanije je Mario Čolak. Feal je vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina.
Prije nekoliko dana su otvorili novu fabriku u Karlovcu u Hrvatskoj. Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.
Među najvećim kompanija je i firma MCI s prihodima od 184,8 miliona i dobiti od 11 miliona maraka u 2024. godini. Vlasnik kompanije je Miljenko Crnjac. Primarna djelatnost je trgovina i zastupanje domaćih i inozemnih robnih marki, s posebnim naglaskom na distribucijsku ulogu na tržištu Bosne i Hercegovine.
Tu su i firme Lukas TP Nakić koja je imala prihode od 166,8 miliona KM i dobit od 17,7 miliona, te Nameks s prihodima od 148 miliona i zaradom od 11,4 miliona u prošloj godini. Ove dvije kompanije su u vlasništvu porodice Nakić.
Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.
Ne smije se zaboraviti kompanija Mepas s prihodima od 165,7 miliona i dobiti od 20,4 miliona maraka, u vlasništvu porodice Grbešić. Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije.
Vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Također, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj. Također su vlasnici luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.
Na kraju, kompanija koja je u prošloj godini prvi put prešla prag od sto miliona KM godišnjih prihoda, je Bernina Široki Brijeg. Vlasnik je Ivan Hrkać. Lani su imali prihoda od 114,7 miliona maraka i dobit od 5,8 miliona. Bave se trgovinom na veliko voćem i povrćem, između ostalog i uvozom banana.
Ljubuški
Kada je riječ o Ljubuškom, u tom gradu također ima dosta bogatih i uspješnih poduzetnika. Nijedna kompanija ne prelazi od sto miliona KM prihoda, ali su dvije na samom pragu i vjerovatno će ga uskoro preći, pa ćemo ih ovdje spomenuti i svakako dalje pratiti.
Jedna je firma Džajić-Commerce d.o.o. čija je osnovna djelatnost uvoz, distribucija i prodaja robe široke potrošnje svjetski poznatih brandova. Firma je lani imala 99,6 miliona KM prihoda i 8,5 miliona KM dobiti. Vlasnici firme su Goran i Mladen Džajić.
Druga je firma Jur Prom koja je lani imala prihode od 99 miliona KM i dobit od 9,5 miliona. Ova kompanija se bavi trgovinom autodijelovima a vlasnica je Plamenka Jurčić.
Objava Ko su najbogatiji ljudi bh. “doline milionera” pojavila se prvi puta na PressMedia.
Ko je Hajriz Brčvak koji samo u BiH zarađuje desetine miliona maraka godišnje
Jedan od najbogatijih i najuspješnijih ljudi na Balkanu bez sumnje je Hajriz Brčvak čije kompanije u Bosni i Hercegovini upošljavaju više stotina radnika i zarađuju desetine miliona KM godišnje.
Brčvak je rođen u Bijelom Polju u Crnoj Gori, a danas najviše živi u Njemačkoj gdje se nalazi najveći dio njegovog poslovnog carstva, ispričao je za BiznisInfo.ba uposlenik jedne njegove kompanije u Sarajevu.
Riječ je o velikom poduzetniku ali i humanisti koji upravlja MIH Grupacijom, u sklopu koje posluje preko 20 kompanija.
Brčvak je 2011. godine sa jednim vozilom i jednim zaposlenim počeo da izgrađuje optičku infrastrukturu za njemačke internet i kablovke provajdere, a danas MIH Grupacija zapošljava preko 1.600 radnika i posluje u preko 10 zemalja u Evropi i svijetu.
Kompanije u Sarajevu
Njegova kompanija BH Holding Sarajevo ostvarila je prošle godine neto dobit od 29,7 miliona KM po čemu se našla na 15. mjestu najprofitabilnijih firmi u Federaciji BiH, piše BiznisInfo.ba.
BH Holding d.o.o. Sarajevo se bavi projektovanjem optičkih veza, kao i informatičkim inžinjeringom, te uslugama servisne i tehničke podrške. Primarno su orijentisani na njemačko tržište, s tim da imaju planove razvoja na domaćem tržištu ne samo u poslovima optičke infrastrukture, nego i u poslovima projektovanja i gradnje.
U BiH posluje i kompanija MIH BH d.o.o. koja je svoje poslovanje usmjerila u segment uvođenja instalacija grijanja, plina, vode, struje, klimatizacije i ventilacije. Ove dvije kompanije u BiH zapošljavaju više stotina radnika, a rade uglavnom poslove za njemačku firmu unutar grupacije.
Inovacija kao temelj razvoja
Brčvak je jednom ranijom prilikom ispričao kako je izgledao razvojni put kompanije na čijem je čelu. MiH GmbH je, kazao je, osnovana 2011. godine i u to vrijeme su samo izvođeni radovi popločavanja. Dvije godine kasnije je preko prijatelja dobio ponudu da polaže glasfaser kablove kao podizvođač.
– Počeli smo sa radovima na novom zadatku i unaprijed smo razmišljali kako da budemo bolji i postignemo što bolji učinak. U to vrijeme sam primijetio da raketa za probijanje zemlje može služiti i za polaganje kablova duž ulice, a ne samo za priključke na kućama, što nas je znatno razlikovalo po pitanju učinka od ostalih podizvođača – ispričao je jednom ranijom prilikom Brčvak.
Kako kaže, još u to vrijeme bio je prvi koji je raketom počeo polagati paralelno uz ulicu što dotad niko nije niti radio, niti pokušao.
– Iako nismo imali adekvatne mašine, znanje, potreban kapital, konkurisao sam više puta kod njemačkog Glasfasera kao generalni izvođač i više puta bio ismijavan. Ali, kao što svi znamo, samo dragi Bog odlučuje o našim sudbinama i našoj nafaki, i tako je i došlo da dobijem prvi posao kao glavni izvođač – kaže Brčvak.
Već 2018. godine njegova firma je postala najveći proizvođač Glasfaser-priključaka. Biznis se nakon toga stalno razvija a grupacija je rasla.
Kolika je ukupna dobit Brčkvakove poslovne imprenije – nije poznato. No, ako se uzme u obzir činjenida da samo u BiH zarađuje desetine miliona KM godišnje, onda se može nagađati da se ukupna dobiti mjeri stotinama miliona.
Oborio rekord Njemčke i Evrope
Njegova firma MIH Fiber prije dvije godine je oborila rekord u Evropi, jer je za samo 24 sata izgradila je 10 kilometara optičke infrastrukture i na brzu internet mrežu povezala preko 100 korisnika.
Na ovom poduhvatu radilo je oko 300 ljudi, 80 vozila i preko 200 mašina, a to je samo dio sveukupnog kapaciteta Brčvakove kompanije.
Humanitarne akcije
Osim što ima uspješne kompanije u BiH koje upošljavaju stotine ljudi, Brčvak se često odaziva na humanitarne akcije u našoj zemlji.
Između ostalog, sa još jednim biznismenom je donirao 40 automobila porodicama koje su ostale bez vozila nakon poplava koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, tačnije područje Jablanice krajem prošle godine.
Objava Ko je Hajriz Brčvak koji samo u BiH zarađuje desetine miliona maraka godišnje pojavila se prvi puta na PressMedia.
Spas za vozače iz BiH, umjesto dana, računat će im se sati provedeni u EU?
Na sastanku koji će predstavnici privrednih institucija zemalja zapadnog Balkana, uključujući i BiH, imati s Martom Kos, komesarkom za proširenje EU-a, a koji će se održati 19. maja, bit će predstavljen službeni prijedlog Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine koji bi mogao biti, ako se usvoji, spas za vozače iz BiH, ali i ostalih zemalja u okruženju.
Večernji list piše kako je riječ o tehničkoj prilagodbi koja bi mogla u značajnoj mjeri olakšati posao vozačima, ali i kompanijama, pa i poslovnoj zajednici u cjelini.
Važnost promjena
Naime, zbog trenutno važećeg rješenja, odnosno smjernice, vozači u prostoru EU-a mogu provesti najviše 90 dana u razdoblju od 180 dana, a takvo što dovodi do brojnih problema, kako za same vozače tako i za kompanije, od kojih su mnoge ili izvozno orijentirane ili pak za svoje poslovanje trebaju repromaterijale iz europskih zemalja.
Kako bi se spriječio dodatni udar na transportni sektor, rješenje koje je VTK BiH predložio na sastanku predstavnika komora zemalja okruženja dobio je potporu svih zemalja. Dr. sc. Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, objasnio je kako je bit prijedloga da se vozačima koji ulaze na prostor Unije ubuduće računaju sati provedeni u tom prostoru, a što bi u konačnici moglo udvostručiti, pa i utrostručiti vrijeme koje imaju na raspolaganju, te bi se radilo o rješenju koje bi bilo na korist poslovnoj zajednici.
Naime, trenutno se svaki ulazak u EU, radilo se o nekoliko sati potrebnih za istovar ili utovar robe, računa kao jedan dan. Ubuduće, ako prijedlog VTK-a bude prihvaćen, vozačima bi se putem kamera ili skeniranja dokumenata utvrdila točna satnica provedena u Evropskoj uniji. Dakle, ne bi se mijenjala smjernica, što je ionako komplicirana procedura, već bi se pronašlo tehničko rješenje koje bi bilo u skladu s postavljenim pravilima.
Vuković će kao član Odbora direktora Eurokomore 19. maja imati izravni sastanak s Martom Kos, povjerenicom za proširenje EU-a, gdje će iznijeti navedeni prijedlog te se nada kako će on dobiti podršku. A podršku već imaju u Republici Hrvatskoj, odnosno Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je snažan lobist za rješavanje problema s kojima se suočava BiH. S druge strane, na rješenju problema će se inzistirati i u okviru Prometne zajednice, a sve zajedno trebalo bi, uz malo volje i razumijevanja, rezultirati rješenjem koje će vozačima iz BiH, ali i drugih zemalja okruženja, uvelike olakšati situaciju, a kompanijama dati dodatni poticaj za još snažnije poslovanje i vanjskotrgovinsku razmjenu s Europskom unijom.
Značaj tržišta
Podsjećamo, izvoz iz BiH usmjeren je prvenstveno na tržište EU-a, na koje se plasira 72,6% od cjelokupnog izvoza. Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Hrvatska. Ukupni obim razmjene s Hrvatskom iznosi 8,3 mlrd., a nakon Hrvatske su Srbija (12,85%), Njemačka (11,04%), Slovenija (8,57%) i Italija (7,59%).
Najznačajniji partneri po pokrivenosti uvoza izvozom su Austrija (106%) i Njemačka (97%). Navedene brojke jasan su pokazatelj koliko je Evropska unija značajno tržište za BiH, ali i koliko je Bosna i Hercegovina važan prostor za plasiranje proizvoda i materijala iz Unije. Uzajamno poštovanje i rješenje koje bi uključivalo jednostavnu tehničku prilagodbu, ali imalo i suštinski značaj, nešto je čemu se svi nadaju.
Objava Spas za vozače iz BiH, umjesto dana, računat će im se sati provedeni u EU? pojavila se prvi puta na PressMedia.
Bingo ušao u novi biznis i za kratko vrijeme napravio bum na tržištu
Kompanija Bingo pravi uspjeh u svakom novom poslu u koji uđe. Izuzetak nije ni tržište maloprodaje goriva.
Za samo dvije godine kompanija Bingo Petrol napravila je ogroman uspjeh, piše BiznisInfo.ba.
Prihodi ove kompanije narasli sa oko 2 miliona 2022. na preko 62 miliona 2024. godine.
Tajnu uspjeha nije teško dokučiti. Bingo je ponudio najniže cijene goriva, što se može vidjeti ako se pogleda aplikacija Federalnog ministarstva trgovine FMT FBiH Oil info.
Naprimjer, prema toj aplikaciji, na području Sarajeva trenutno je gorivo najjeftinije upravo na Bingovim pumpama gdje litar dizela košta 2,10 KM a litar benzina 2,20 KM.
Razlika među pumpama je velika. Na pumpama drugih kompanija cijene se penju do 2,37 KM za litar dizela i 2,46 KM za litar benzina premium 95, odnosno 2,71 KM za super 98. Slična je situacija i u drugim dijelovima FBiH.
Bingo Petrol ima dosta nisku zaradu, koja je prošle godine iznosila 163 hiljada KM što govori da kompanija drži maksimalno nisku maržu, ali da ipak posluje korektno i ne ide sa damping cijenama kojima bi rušila konkurenciju po svaku cijenu.
U svakom slučaju, širenje mreže Bingovih pumpi dobro je za tržište i za vozače, pa se za nadati da će ova kompanija nastaviti sa ekspanzijom i otvaranjem novih pumpi.
Objava Bingo ušao u novi biznis i za kratko vrijeme napravio bum na tržištu pojavila se prvi puta na PressMedia.
