Četiri osobe povrijeđene su u saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila na magistralnom putu Stolac – Mostar kada je došlo do prevrtanja automobila ”reno”.
U MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona je potvrđeno da se nesreća dogodila oko 11 časova u mjestu Kukakuša.
”Došlo je do slijetanja automobila s kolovoza, a potom i do prevrtanja. Tri osobe su zadobile lakše povrede, dok je četvrta prevezena u Kantonalnu bolnicu ”Dr Safet Mujić” u Mostaru i stepen povreda još nije poznat”, navode u MUP-u HNK.
Niz reakcija uslijedio je nakon što je društvenim mrežama proširen snimak o muškarcu iz Velike Kladuše koji brusi ime bivše supruge s nišana svoga oca.
Brojni komentari osude bili su i ispod objave na našoj Facebooku, a bilo je i onih koji su ga rado podržali.
„Vidi se da je pijan i ovo uradio čim je htio i da se snima. Sedina sve najbolje u životu bez alkosa“, „Sad Fahro napiši umjesto Sedine litar badela“, „Bolest“, „Nema diskusije, ovo je degutantno kako god“, „Više imena na nišanu, nego u smrtovnici...Dobar običaj“.
Ipak, bilo je i onih koji su ga svakako podržali.
„Bravo Fahro“, „Bravo legendo i ja sam nove nišane uradio, izbrisao nepoželjne s nišana“.
Podsjetimo, riječ je o Fahrudinu Latiću iz Velike Kladuše, koji je brusilicom uklonio ime bivše supruge sa spomenika njegovog oca.
Kako prenose pojedini mediji, riječ je o Fahrudinovoj bivšoj supruzi Sedini s kojom ima devetogodišnjeg sina, a njih dvoje su se navodno razveli zbog alkohola. Sedina je predala papire za razvod.
Beograđanka N.P. ispričala je kako ju je čovjek, koji se predstavljao kao vidovnjak prevario i uzeo 100.000 eura. Prevario me je čovjek koji se predstavlja kao vidovit, inače vodi i ture po manastirima, prvo vas ubijedi da je vaš novac proklet i da mora da “odstoji” u manastiru neko vrijeme kako bi se skinulo prokletstvo.
Meni je uzeo 100.000 evra, a minimum je prevareno 150 ljudi! – ovo tvrdi Beograđanka N. P, koja ne može da povrati svoj novac jer se dotični prevarant više ne javlja. Do lažnog vidovnjaka se dolazi na preporuku, kaže, obično kad nekoga zadesi neka muka ili tragedija, kao nju.
– Doživjela sam jednu tragediju u porodici i onda sam po preporuci prijateljice došla do njega. On sebe predstavlja vidovitim, kaže da ima blagoslov s Hilandara, a priča i kako mu je djeda bio sveštenik, a zapravo je bio pekar. On ima određeni lokal – kafić u kom prima ljude, kada sam otišla u taj kafić, svi ti ljudi su njega čekali. Primao je i po stanovima, onda slijedi obrada žrtve tako što vodi ture po manastirima – svjedoči sagovornica Kurira. Ostali bez stana
Na tim turama, tvrdi N. P, ima i estradnih ličnosti, direktora firmi, pa i funkcionera, a prevarant tu procjenjuje koliko žrtva ima novca.
– Na tom našem prvom sastanku sam ga pitala zašto nas je zadesila ta tragedija, a on mi je rekao da moram da idem u manastire da se molim svecima i da on to organizuje. Tako sam i krenula. Išla sam sigurno godinu i po dana, dok nisam saznala da sam prevarena – priča N. P.
Kaže da su neke žrtve ostale i bez stanova, koje su prodavali kako bi mu dali novac da skine navodno prokletstvo.
– Poslije nekoliko mjeseci mi je rekao da je novac koji imam proklet, tražio da mu novac dam kako bi ga odnio na nekoliko mjeseci u manastir da se skine prokletstvo. Govorio je da nakon toga novac vraća. Šema prevare je uglavnom identična. Onda počinje njegova priča kako će osoba postati uspješna i kako mu taj novac što je dao neće biti ni potreban. Ako neko ćuti, on i dalje zove na ture, e a kad krenete da ga pritiskate, onda prestane da se javlja – navodi ona.
Ljudi koji nisu dali velike sume su od pravde odustali, dok oni koji su dali ogroman novac planiraju kolektivnu tužbu i krivičnu prijavu.
– Dala sam mu novac iz više puta. Znate, kad vidite nekog od javnih ličnosti, nekako ne sumnjate, oni su u stvari bili maska da se njemu vjeruje – kaže ona.
Na pitanje kako joj tokom svih tih mjeseci ništa nije bilo sumnjivo i zašto mu je slijepo vjerovala, odgovara:
– Ne znam… Kad se osvijestimo i otkačimo od njega, tek onda se zapitamo što smo mu dali povjerenje i novac. Žrtve unesrećeni i bolesni
Ovaj lažni vidovnjak vodio je na ture i po dva dupla autobusa, išli su u Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, Makedoniju, Grčku, a čak i u Ukrajinu i Rusiju dok se nije zaratilo. Sagovornica kaže i da je dotični uvijek tražio prije posjete manastiru da se prilozi za svetinju stave u koverte i daju njemu.
– Ko zna koliko je para uzeo. Mnogi su dizali i kredite da bi mu dali novac, pa sad grcaju u dugovima. Njima je pričao da će im krenuti kad podignu kredit, pa im novac odleži u manastiru. Prevarena je i moja prijateljica, ona je digla kredit. Prevario je i djevojku koja se liječi od karcinoma. Jedan naš čovjek iz inostranstva mu je dao čak 800.000 evra – tvrdi N. P. Bavio se i crnom magijom
N. P. kaže da se prevarant služio i crnom magijom, te da ju je vodio i do Rušnja.
– On je društven, slatkorječiv, sa svima je okej i tako zadobija povjerenje ljudi. Jednom smo bili u kafiću i rekao mi je: “Hajde sa mnom na jedno mjesto, brzo ćemo se vratiti”, da bismo završili u Rušnju kod jedne žene koja se bavi crnom magijom, tamo je otišao zbog sebe, ona je vadila kojekakve rekvizite koje je njemu davala za određene ljude. To je prvo što me je trglo. Pitala sam ga tad čemu to, a on je rekao: “Mora da se radi i sa jedne i sa druge strane.” Inače, on nema tarifu, nego mu se novac ostavljao na stolu.
Shvatila je da je prevarena tek kada je tražila svoj novac nazad:
– Tri mjeseca me je zavlačio, a onda je počeo da se ne javlja. Izgovor mu je bio da mora prvo da ide u manastir po novac. Jednoj ženi je rekao da je njen novac u manastiru Serafima Divijevskog u Rusiji, jednom čovjeku da je rekao da je njegov novac u Jerusalimu.
Kopar je jednogodišnja aromatična biljka iz porodice štitarki, prepoznatljiva po svojim nježnim, pernatim listovima i specifičnom mirisu. Često se koristi kao začin u kuhinji, posebno za pripremu salata, jela s ribom i marinada, a njegovo sjeme upotrebljava se za začinjavanje i pravljenje čajeva.
Jedan od uzgajivača ove biljke, Mirko Oluški iz Vojvodine, posao je naslijedio od oca i godinama se bavi uzgojem. Ima ugovor o prodaji kopra na inozemno tržište jer količina ove biljke nadilazi potrebe tržišta u Srbiji.
- Kopar se sije krajem marta, a kosi se za tri mjeseca, osim ako se ne želi ostaviti za sjemensku proizvodnju, kaže Oluški.
Po hektru se može dobiti deset tona svježeg kopra
Dodaje i da kopar voli vlažnu klimu i ne može opstati bez vode, ali kako je klima u posljednjih nekoliko godina suha, morao je uvesti sustav za navodnjavanje, piše dnevno.hr.
- Po hektru se može dobiti deset tona svježeg kopra ako se ‘poklope’ vremenski uvjeti, toplo vrijeme i dovoljna količina vlage”, pojasnio je uzgajivač. Prošle je godine uzgojio čak deset tona, a nakon košnje kopar u sirovom stanju ide na dalju preradu, tj. pranje sušenje i pakiranje. “Sjeme dobivam od tvrtke s kojom radim i ona mi daje zaštitna sredstva potrebna u agrotеhničkoj proizvodnji začinskе biljkе, otkrio je Oluški.
A istaknuo je i da je sve do prošle godine cijena kopra bila solidna, ali da je sada pojeftinila za 30 do 40 posto. Ipak, zarade ima, jer trenutačno je sve isplatljivije od sjetve pšenice. “I to ne samo kod nas, već i u svijetu, jer cijene poljoprivredne proizvodnje su pojeftinile i u tom pogledu ne možemo ništa mijenjati. Ali pošto sam dugogodišnji proizvođač ove biljke, čekam da na svjetskom tržištu cijene porastu jer će se cijene na tim tržištima preslikati i na naše prilike”, zaključio je Oluški.
Kako kopar izgleda
Inače, kopar ima zeljastu stabljiku te, ovisno o uvjetima u okolišu, dosegne visinu od 40 do 150 cm. Listovi su zeleni i formiraju rozetu. Korijen kopra je odebljao i slabo raščlanjen, a u tlu raste do najviše 20 cm. Svaka grana završava štitastim cvatom promjera 15 do 20 cm, koji je karakterističan za ovu porodicu po kojoj je i dobila ime. Cvatovi se sastoje od narančastih, sitnih cvjetića. Plodovi kopra su dugi 5 mm, široki 3-4 mm te promjera 0,5-1 mm. Oblik im je plosnat i jajast, a boja smeđa. Masa 1.000 sjemenki iznosi 1-2 grama.
Iako nije osjetljiv na kvalitetu tla, najbolji se rezultati ostvaruju u uvjetima uzgoja na neutralnim tlima s dubokim rastresitim oraničnim slojem. Važno je imati na umu da kopar na kiselim tlima i na loše strukturiranim močvarnim crnicama neće uspijevati.
Budući da se radi o biljci kratke vegetacije plodored je jednostavan. Vrlo je osjetljiv na herbicide, a s druge strane utječe na smanjivanje korova na zemljištu.
Može se koristiti kao začin, ali i kao eterično ulje
Ukoliko se koristi za začin, kopar se kosi u početku vlatanja, kada biljka dosegne visinu od 30 do 40 cm. Na taj se način mogu obaviti dvije košnje u godini, pri čemu se ostvaruje prinos od 6 do 8 t svježe herbe po hektaru.
Kada se kopar uzgaja radi dobivanja eteričnog ulja, preporuka ga je kositi prije formiranja plodova, budući da se tim procesom smanjuje udio ulja u biljci. Usjev se kosi u visini od 30 cm od površine tla. Prinos u tom slučaju iznosi 15 do 20 tona herbe po hektaru, pri čemu je udio eteričnog ulja 2 do 2,8%. Prinos eteričnog ulja može iznositi 25-55 kg/ha.
Najkvalitetnije se sjeme kopra dobiva s vršnih cvatova biljke te se žetva obavlja upravo po njihovom dozrijevanju. Očekivani prinos sjemena kopra po hektaru iznosi 0,8 do 1 tone. Ukoliko se od sjemena proizvodi eterično ulje, može ga se proizvesti 9 do 15 kg po hektaru.
Dijamant je nekadašnji dobitnik ove nagrade i odlučio je iskoristiti svoje pravo da predloži Barlova.
Javni poziv je u toku, a prijedlog napadača Fenerbahcea će biti predan do isteka poziva. Pismo preporuke će predati i Fudbalski klub Sarajevo, kao i Plivački klub Spid.
Barlov je, podsjetimo, početkom septembra osvojio srebrenu medalju na Paraolimpijskim igrama u Parizu i time ispisao historiju bh. sporta.
Dijamant je Šestoaprilsku nagradu dobio 2013. godine.
Kantonalni sud u Sarajevu potvrdio je optužnicu Tužilaštva KS protiv Jure Miletića, Marijane Miletić, Mije Miletića, Ivana Miletića, Pere Čalića, Ankice Čalić, Ivice Vidovića, Ane Vidović, Darija Vreb...
