TRAGEDIJA U BUGOJNU: Muškarac stradao u požaru

Godine 2015, Dejvid Houl je pretraživao regionalni park Meriboro u blizini Melburna. Naoružan detektorom metala, pronašao je nešto izvanredno – vrlo težak, crvenkast kamen u žutoj glini.

Odnio je kamen kući i pokušao da ga razbije, siguran da se unutra nalazi grumen zlata – uostalom, Meriboro je u regionu Goldfilds, gdje je australijska zlatna groznica bila na vrhuncu u 19. vijeku.

Da bi otvorio kamen, Houl je pokušao sa testerom za kamen, brusilicom, bušilicom, a čak je o potopio kamen u kiselinu. Međutim, ni teški kovani čekić nije mogao da napravi nikakvu naprslinu. Razlog je to što je, kako je saznao godinama kasnije, pokušavao da razbije meteorit.

“Izgledao je isklesano, sa ulegnućima. Taj oblik se dobije prilikom prolaska kroz atmosferu, spolja se topi i atmosfera ga oblikuje“, rekao je geolog Dermot Henri iz Melburnskog muzeja.

Iako nije mogao da razbije “kamen“, Houl je bio radoznao i odnio ga je u muzej radi identifikacije. Henri je vidio mnogo kamenja za koje su ljudi mislili da se radi o meteoritima. Zapravo, poslije 37 godina rada u muzeju i ispitivanja više hiljada uzoraka, Henri kaže da se ispostavilo da su samo dva od donesenih bili pravi meteoriti. Ovaj je bio jedan od ta dva.

“Da ugledate takav zemaljski kamen i podignete ga, ne bi trebalo da je toliko težak“, dodaje geolog Bil Birč.

Istraživači su objavili rad o 4,6 milijardi godina starom meteoritu, nazvanom “Meriboro“ po gradiću u čijoj blizini je pronađen.

Težak je čak 17 kilograma, a nakon što je dijamantskom testerom odsečen mali komad – istraživači su okrili da u sastavu ima veliku količinu gvožđa, što ga čini običnim hondritom H5. Pošto je otvoren, mogle su se vidjeti i malene kristalizovane kapljice metalnih minerala, takozvane hondrule. Meteoriti obezbjeđuju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Transportuju nas unazad kroz vrijeme, obezbjeđujući svjedočanstva o starosti, formiranju i hemiji solarnog sistema, uključujući Zemlju, kaže Henri.

Neki omogućavaju pogled na duboku unutrašnjost naše planete. U nekim meteoritima se nalazi “zvjezdana prašina“ starija od našeg solarnog sistema, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i evoluiraju stvarajući elemente periodnog sistema. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule kao što su animokiseline, gradivni blokovi života.

Iako još ne znaju odakle je meteorit stigao i koliko je dugo na Zemlji, istraživači imaju neke ideje. Naš solarni sistem je nekad bio vrtložna gomila prašine i hondritskih stijena. Gravitacija je spojila mnogo tog materijala u planete, ali su ostaci uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.

Ovaj meteorit najvjerovatnije dolazi iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, a izbačen je usljed sudara asteroida i jednog dana je udario u Zemlju, kaže Henri. Metoda radioaktivnog ugljenika sugeriše da je na Zemlji između 100 i 1.000 godina, a u periodu 1889-1951 primijećeno je više meteora, što bi moglo odgovarati vremenu dolaska ovog meteorita na našu planetu.

Istraživači kažu da je “Meriboro“ mnogo ređa pojava od zlata, zbog čega je mnogo značajniji za nauku. To je jedan od samo 17 meteorita registrovanih u australijskoj državi Viktorija i druga najveća hondritska masa, iza ogromnog primjerka od 55 kilograma otkrivenog 2003.

To je tek 17. meteorit otkriven u Viktoriji, dok su pronađene hiljade grumena sirovog zlata. Moglo bi se reći da njegovo otkriće ima astronomske razmjere.

“Meriboro“ nije prvi meteorit kome je trebalo više godina da stigne u muzej. Jednom svemirskom kamenu su bili potrebni 80 godina, dva vlasnika i uloga graničnika za vrata prije nego što je konačno otkriveno o čemu se radi.

Tako da ne bi bilo loše da provjerite da li u vašem dvorištu postoji naročito teško i nepopustljivo kamenje – možda imate metaforički rudnik zlata.

Objava Ludilo mozga! Godinama čuvao kamen nadajući se da je zlato, a bilo nešto mnogo vrednije (VIDEO) pojavila se prvi puta na PressMedia.

Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će u investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije

Vijeće ministara BiH krajem oktobra dodijelilo je bh. državljanstvo Ranku Sočancu (60) iz Kraljeva u Srbiji, a koji je jedan od vlasnika kompanije Nelt.

Nelt je vodeća kompanija u pružanju usluga logistike i distribucije robe široke potrošnje u BiH i regionu. Prema podacima BiznisInfo.ba, Nelt je samo u BiH ove godine imao prihode od oko 380 miliona KM.

Pojedini mediji ranije su objavili da se bogatstvo Sočanac procjenjuje na oko 540 miliona eura, što bi značilo da je milijarder mjereno u markama. Sočanac je kompaniju Nelt osnovao je sa Nebojšom Šaponjićem.

Nelt grupa posluje na 12 tržišta u Evropi i Africi, i bavi se trgovinom i veleprodajom.

Ova grupa je lider distribucije u regionu, servisirajući najveće svjetske kompanije kao što su P&G, Kraft foods, Wrigley, SC Johnson, Dr. Oetker, Heineken, Nestle itd. U sastavu Nelt grupe danas posluju i kompanije Neoplanta – Fabrika mesa Novi Sad, Corner Shop i Javna skladišta Srbije.

Kompanija Nelt ove godine je ukupno ostvarila prihod od 1,4 milijarde eura.

Prije nekoliko dana kompanija je najavila da će investirati više od 100 miliona eura u novu logističku infrastrukturu i moderne tehnologije na tržištima Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Zambije.

– Ovu godinu u Neltu obilježila je uspješna CEO tranzicija i organizaciona transformacija Grupe, kao i činjenica da smo nastavili sa ubrzanim rastom prihoda i pokrenuli poslovne operacije na tržištu Rumunije. Nelt Grupa će ostvariti prihod od 1,4 milijarde eura, što je rast od 8% posto u odnosu na prošlu godinu – naglasio je na godišnjoj konferenciji održanoj ove edmice Darko Lukić, generalni direktor Nelt Grupe.

Planirana investicija od 100 miliona eura, najveća u historiji kompanije, bit će usmjerena na proširenje postojećih kapaciteta, redizajn i optimizaciju logističke mreže, i implementaciju robotizacije i drugih automatizovanih rješenja.

Rast prihoda i na tržištu Bosne i Hercegovine

Kompanija Nelt BiH, koja je dio Nelt Grupe od 2006. godine, kontinuirano ostvaruje veoma dobre poslovne rezultate.

U 2024. godini zabilježen je rast prihoda od 12 posto u odnosu na prošlu godinu, zahvaljujući strateškom planiranju, kvalitetnim tehnološkim i sistemskim rješenjima i ulaganju u razvoj zaposlenih i infrastrukturu.

Iz kompanije ovom prilikom nisu govorili o konkretnim brojkama. No, prema podacima BiznisInfo.ba, kompanija je u BiH prošle godine imala prihode od 337 miliona KM. To bi značilo da su prihodi ove godine oko 380 miliona KM, što je svrstava u red najvećih kompanija u našoj zemlji.

Nelt brendovi, Fabrika dječije hrane i Neoplanta, učvrstili su lidersku poziciju u kategorijama dječije hrane i mesnih prerađevina u kojima posluju. Brojne inovacije i novi proizvodi doveli su do značajnog rasta tržišnog učešća (Fabrika dečije hrane 37%, Neoplanta 14%).

Također, bilježi se povećanje ukupnih prihoda obje kompanije (Fabrika dečije hrane +25%, Neoplanta +12%) u odnosu na 2023. godinu.

Nelt Grupa uložila je pet miliona eura u povećanje zarada u 2024. godini, kao i skoro 1,4 miliona u benefite za zaposlene, dok je u razvoj i edukaciju zaposlenih uloženo preko 600.000 eura.

UNICEF i Nelt– 1,3 miliona dolara za jačanje obrazovnih sistema

Nelt Grupa potpisala je ove godine strateško partnerstvo sa UNICEF-om u okviru koga će izdvojiti 1,3 miliona američkih dolara u periodu od tri godine, za jačanje obrazovnih sistema u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Angoli.

Ova inicijativa će omogućiti da oko 30.000 učenika, uključujući 1.000 iz najugroženijih grupa, stekne digitalne i zelene vještine koje su neophodne za tržište rada 21. vijeka.

Objava BiH dobila novog milijardera, odmah najavio investiciju od 100 miliona eura pojavila se prvi puta na PressMedia.

Članice Planinarskog društva “Energoinvest” i Stanice planinarskih vodiča Sarajevo Hasna Smječanin i Emira Hukić, popele su vrh Imja Tse na Himalajima, poznatiji pod imenom Island Peak na 6.189 m.n.v., okovan vječnim snijegom i ledom.

Bila je to međunarodna (regionalna) ekspedicija, a učestvovali su planinari i planinarke iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i Crne Gore. Ekspedicija je trajala ukupno 20 dana, uključujuću putovanje Sarajevo - Beograd, gdje su se bh. planinarke pridružile ostalim članovima te ekspedicije.

Hasna Smječanin u razgovoru za Fenu ističe da je za penjanje do vrha tih karakteristika potrebna dobra (kondiciona i tehnička) priprema, važno je poznavati osnove penjanja i spuštanja (abzajl), a veoma bitna je i aklimatizacija (postepeno prilagođavanje životu u novom okruženju, na promjene u okolini).

Preporučuje i iskustvo penjanja vrhova sa višom nadmorskom visinom, radi sagledavanja vlastitih mogućnosti. Mada, kako kaže, svaki put može biti drugačije. Tako savjetuju penjanje minimalno Mont Blana ili nekog od sličnih alpskih vrhova, prije odlaska na Island Peak. Dodaje da to i nije neophodno za one sa iskustvom penjanja 'ozbiljnijih' vrhova na bh. planinama u zimskim uslovima poput npr. Prenja.

- Moja lična preporuka je, izaći na vrhove više od 3.000, 4.000, 5.000, pa onda više od 6.000 metara te nastaviti niz. Nije dobro ništa preskakati. Da bi penjali vrh, viši od 6.000 metara, potrebne su ozbiljnije pripreme - naglasila je, sumirajući za Fenu utiske sa tog uspona.

Za Hasnu i Emiru penjanje vrha na 6.189 m n/v bilo je iznenađenje, ljepotom ali i težinom. Bio je to teži vrh nego su očekivale. Reći će da je bilo naporno, ali i da vrijedi uloženi trud. Prisjećajući se uspona na Island Peak Smječanin navodi i to da je za svaku ekspediciju, pa tako i za njih, završni dio najteži ali i najljepši i najuzbudljiviji.

- U baznom kampu smo proveli dva dana i krenuli na tzv. završni uspon tj. penjanje samog vrha planine Island Peak. U kampu je sve prilično dobro organizovano. Spavamo u malim šatorima, po dvoje. Imali smo jedan veliki zajednički šator, sa stolovima i stolicama. Tu smo imali obroke i družili se. U noći temperatura prilično opadne. U baznom kampu smo malo vježbali žimaranje (penjanje uz uže sa spravom) i abzajl (spuštanje užetom) - priča Smječanin.

Bili su, kaže, velika grupa. Na vrh ih je krenulo 13, od ukupno 16 planinara/ki, i svi su se sretno ispenjali. Krenuli su nešto poslije 23 sata 31. oktobra, a na vrhu prva grupa je bila 1. novembra oko devet sati i 30 minuta i sve su bile žene.

Glavni vodič tog uspona bio je Sherpa Agami, zanimljiv i skroman čovjek, osoba s bogatim iskustvom penjača. Sa grupom, u kojoj su bile članice sarajevskog PSD Energoinvest Hasna Smječanin i Emira Hukić, je bio od slijetanja u glavni grad Nepala - Kathmandu. Hasna, za Sherpu Agamiju, kaže da im je svima bio poseban. Pomagao im je u svemu. Inače, pripadnici naroda Sherpa suradnici su penjačima, bez pomoći tih divnih ljudi ne mogu se penjati tako veliki vrhovi.

- Sherpa Agami je nevjerovatna osoba. Bio je sa nama od slijetanja u Kathmandu, pratio nas na treninzima, pomagao u svemu pa čak u prtljagu i serviranju hrane. Tih je i nenametljiv, kad ga nešto upitate odgovara s osmjehom. Na završnom usponu je drugačiji, nekako odlučniji, ali reklo bi se još nagodniji. Ništa ne prepušta slučaju - kazala je.

Hasna pojašnjava da je vrh, koji su penjali, uzak. Ranijih godina su tu mogle stajati tri do četiri osobe maksimalno, tako da se završni greben morao preći, izaći na vrh i vratiti se da bi pristupila naredna grupa penjača jer se nema gdje mimoići.

- Ove godine priroda je učinila čudo. Uslijed vjetrova i snijega, završni dio je bio dosta širi. Nas je 18 stajalo na vrhu i bilo je mjesta još za deset ljudi najmanje. Koliko je gore lijepo stajati i gledati, toliko se nije dobro zadržavati - pojasnila je Smječanin.

Kako ističe, s vrha su vidjeli Makalu, Nuptse, te Ama Dablam što na nepalskom jeziku znači "Majčina ogrlica" jer izgledom podsjeća na majku koja pružajući ruke sa strane štiti dijete u naručju.

- Mogu reći da smo, Emira i ja, očekivale i bile spremne i na tehnički teže uslove. Kondiciono, snagom i izdržljivosti, uspon je bio teži nego smo očekivale. Bile smo prilično dobre u penjanju na vrh, to mogu potvrditi ostali učesnici. Imali smo jako dobre uslove na usponu. Naporno je, ali je vrijedilo. Kad hodate završnim grebenom, imate osjećaj da letite i osjećaj sreće dominira – naglasila je.

Za Kathmandu, glavni grad države Nepal sa skoro milion stanovnika, Smječanin kaže da je prilično dinamičan, pun boja, mirisa ali je i jako zagađen. Priroda Nepala je izdašna, ali donekle i okrutna.

- Predjeli kojima smo prolazili imaju dosta litica, prilično je bujično i trusno područje. Tako smo se od Kathmandua do Manthalija vozili skoro osam sati, umjesto četiri sata jer su mjesec dana ranije bile poplave. Iz Manhtalija smo letjeli malim avionom za Luklu, a tamošnji aerodrom se zove Tenzing-Hilari, po prvim penjačima Mount Everesta, najveće planine na svijetu, koja se nalazi u tom gorju - priča Smječanin. Poslije Lukle kreće pješačenje. Isti dan pješače do Pakdinga, ulaze u Nacionalni park Sagarmata. Nakon noćenja u Pakdingu, idu put Namče Bazara a priroda je u tim nižim predjelima izdašna. Pojašnjava da, nakon aerodroma u Lukli, više nema motornih vozila, osim helikoptera za spašavanje na određenim tačkama planine. U takvim uvjetima, transport hrane i roba u više predjele prebacuje se na leđima jakova (krupne životinje), konja i Sherpi (narod koji živi u tim područjima).

- Put do Namče Bazara, mjesta koje predstavlja ulaz u planinu, ozidan je u kamenu, s mnoštvom visećih mostova. Ono što su Šamoni i Cermat u Alpama, to je Namče Bazar u Himalajima. Turisti, planinari i penjači dolaze iz cijelog svijeta - naglašava. Hasna pojašnjava da od te destinacije počinje njihovo privikavanje na veće nadmorske visine tj. postepeno privikavanje organizma na manji nivo kisika, a da pri tome funkcioniše bez problema.

- Sa visine od 4.000 metara, prvi put u životu ugledasmo Mount Everest, najveći vrh na svijetu. Tu su još Nupce, Loce i Ama Dablam, prelijepi i opasni planinarski vrhovi koji mame penjače - naglašava u razgovoru za Fenu, a za potrebe teksta ustupila je i fotografije sa tog uspona.

Hasna Smječanin i Emira Hukić iskusni su vodiči u PSD 'Energoinvest', imaju vještine, sposobnosti i znanje neophodno za kretanje u planinama. Bogato je njihovo iskustvo sa brojnih planinskih vrhova zimi, u BiH ali i onih u regiji, a popeli su i alpske vrhove Mont Blan i Grossglockner. Sve to im je bilo korisno iskustvo za uspon na Himalaje.

Objava Hasna Smječanin i Emira Hukić na Himalajima: Bilo je naporno, ali vrijedi pojavila se prvi puta na PressMedia.

BiH je za 25 godina kroz emigracije izgubila i više od milion stanovnika, a broj ljudi koji su se morali odreći bh. pasoša jer su neke zemlje zahtijevale da to urade prije nego im dodijele svoje državljanstvo, je daleko manji

The post PORAZNI PODACI: Državljanstva BiH odrekao se jedan grad appeared first on IZDVOJENO.ba.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju da je pomilovao sina Huntera koji je čekao izricanje presude u slučajevima ilegalnog posjedovanja vatrenog oružja, lažnih izjava prilikom provjere oružja, za što je ranije proglašen krivim, kao i utaje poreza, što je i sam priznao. Novoizabrani američki predsjednik Trump imenovao oca svog zeta za ambasadora u Francuskoj iako je bio dvije godine u zatvoru. Trump je imenovao i američko-libanonskog biznismena Massada Boulosa, oca drugog mu zeta, savjetnikom za Bliski istok

The post NEPOTIZAM AMERIČKIH PREDSJEDNIKA: Biden ipak pomilovao sina, Trump dao važne funkcije očevima svojih zetova appeared first on IZDVOJENO.ba.