Notice: Funkcija _load_textdomain_just_in_time je neispravno pozvan. Učitavanje prijevoda za domenu td-cloud-library pokrenuto je prerano. To je obično pokazatelj da se neki kôd u dodatku ili temi prerano pokreće. Prijevodi bi se trebali učitati nakon akcije init ili kasnije. Vidite Ispravljanje grešaka u WordPressu za više informacija. (Ova poruka je dodana u inačici 6.7.0.) in /home/bihvijes/public_html/wp-includes/functions.php on line 6121 Tuga! Porodica indetifikovala ženu (81) čije je tijelo izvučeno iz rijeke u BiH
Porodica je indetifikovali ženu (81) čije je tijelo izvučeno iz rijeke Željeznice na Ilidži.
Kako je saopšteno iz MUP KS, dana 05.l0.2024. godine u 14:40 sati obaviještena je PU Ilidža da je u koritu rijeke Željeznice, na području ulice Huseina Đoze, uočeno beživotno tijelo.
– Policijski službenici koji su izašli na teren potvrdili su navode iz prijave. Pripadnici PVB su tijelo preminule izvukli na obalu, gdje je ljekar Zavoda za hitnu medicinsku pomoć konstatovao smrt. Uviđaj, kojim je rukovodila tužiteljica KTKS, obavili su pripadnici Uprave policije MUP KS- dodali su.
Na tijelu preminule nije bilo vidljivih tragova nasilja, a tijelo je prevezeno na prosekturu Bare.
Istog dana, članovi porodice, preminulu su identifikovali kao H.T., rođenu 1943. godine i nastanjenu na Ilidži, prenosi Avaz.
Nekadašnji rektor Univerziteta u Sarajevu i redovni profesor Medicinskog fakulteta Nedžad Mulabegović preminuo je u 77. godini.
Mulabegović je rođen 1948. godine u Doboju, a nakon što je stekao status doktora medicinskih nauka obavljao je niz funkcija u akademskom životu.
Fakultetsko obrazovanja obavlja u Sarajevu gdje 1974. godine stiče zvanje doktora medicine, završavajući Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu. U periodu od 1977-1979. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu obavlja postiplomski studij "Experimentalna medicina", a 1981. godine stiče zvanje magistra medicinskih nauka odbranivši temu Karakteristike neuronalne i neuroefektorne transmisije tokom razvoja.
Odmah nastavlja sa doktorskim studijem na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, te 1986. godine stiče zvanje doktora medicinskih nauka na temu "Karakteristike neuronalne i neuroefektorne transmisije tokom razvoja".
Tokom 1992. godine obavlja specijalizaciju i postaje specijalist Kliničke farmakologije. Univerzitetsku karijeru započinje 1975/6. godine kao istraživač na Institutu za farmakologiju i toksikologiju, da bi u periodu 1976-1981. godine bio asistent na Medicininskom, Stomatološkom i Farmaceutskom fakultetu na predmetu Farmakologija i toksikologija.
U periodu 1981-1986. godine bio je viši asistent Medicinskog fakulteta, a u periodu 1986-1991. godine bio docent Medicinskog fakulteta u Sarajevu. Tokom 1986. godine bivao je nastavnik na postdiplomskoj nastavi Medicinskog fakulteta za predmete: Metodologija medicinskih istraživanja i Laboratorijsko-eksperimentalna medicina. U periodu od 1991-1995. godine izabran je za vanrednog profesora, a od 1996. godine u redovnog profesora Medicinskog fakulteta u Sarajevu za predmete Farmakologija i toksikologija kao i Farmaceutskog fakulteta za predmete Farmakologija i Klinička farmacija.
U 1991. godini odgovorni je nastavnik na predmetima postdiplomskog studija Medicinskog fakulteta Sarajevo: Opća metodologija medicinskih istraživanja i Eksperimentalno-laboratorijska medicina, a u 2000. godini Odgovorni nastavnik na postdiplomskom studiju Stomatološkog i Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu za predmet Opća metodologija medicinskih istraživanja.
Kao istaknuti član akademske zajednice u periodu od 1992-2000. godine obavljao je funkciju dekana Medicinkog fakulteta u Sarajevu, a od 1995-2000. godine bio je prva persona najznačajnijeg univerziteta u Bosni i Hercegovini, Univerziteta u Sarajevu - Rektor.
Kroz bogati univerzitetski, naučni i društveni doprinos laureat je mnogobrojnih priznanja i nagrada. 1989. Plaketa Univerziteta u Sarajevu u povodu 40 godina; 1994. Povelja Medicinskog fakulteta i KCU Sarajevo u povodu 50 godina; 1997. Medalja KarlFranz Univerziteta; 1998. Povelja Univerziteta u Teheranu; 1999. Plaketa La Sapienza Rim; 1999. Medalja Rektorske konferencije Europe (CRE); 1999. Povelja Univerziteta u Sarajevu (1949-1999); 2000. International Order of Merit (IBC, Camberidge); 2007. Povelja Tehničkog fakulteta u Bihaću; 2007. Nagrada za životno djelo Medicinskog fakulteta u Sarajevu; 2008. Najuspješniji profesor Medicinskog fakulteta UNSA; 2010. Zlatna medalja za BiH - ABI USA.
Također, Mulabegović je bio i član Svjetskog udruženja farmakologa, predsjednik Društva farmakologa BiH, član Predsjedništva Sabora ljekara BiH.
Obavljao je i političke funkcije, između ostalog i kao član Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) i član Parlamenta FBiH.
Komemoracija profesoru Mulabegoviću održat će se u prostorijama Rektorata UNSA u zajedničkoj organizaciji UNSA, Medicinskog fakulteta UNSA I VKBI BIH. Datum, mjesto i vrijeme dženaze i komemoracije bit će naknadno objavljeno.
Z.M. (65) i N.H.M. (54), bračni par koji je fizički napao novinarku Nove TV Danku Derifaj i snimatelja Miroslava Bokana, ostaje u istražnom zatvoru još najmanje 30 dana.
Odlučio je to sudija istrage Županijskog suda u Karlovcu, koji je dvojcu odredio pritvor zbog opasnosti od bijega.
Index prenosi da, ako žele na slobodu, moraju platiti kauciju od 15.000 evra po osobi. Sud nije utvrdio opasnost od ponavljanja djela.
Tužilaštvo je, ne otkrivajući identitete, saopštilo da je po primitku krivične prijave koju je podnijela Policijska uprava ličko-senjska ispitalo osumnjičene za počinjenje krivičnog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi.
Navelo je da postoji osnovana sumnja da su primijenili fizičku silu prema dva člana novinarske ekipe i spriječili snimanje reportaže kao i da je muškarac prijetio jednom članu TV ekipe.
Državno tužilaštvo je predložilo sudiji istrage pritvaranje zbog postojanja opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i bijega, a sudija je odredio pritvor samo zbog opasnosti od bijega. Oboje osumnjičenih uz hrvatsko imaju i državljanstvo BiH.
Podsjetimo, napad se dogodio tokom snimanja reportaže za emisiju Provjereno o višegodišnjoj devastaciji prirode uz rijeku Unu, na području jednog od najljepših evropskih slapova – Štrbačkog buka.
Novinarsku ekipu na teren su pozvali mještani, zabrinuti jer su Z.M. i N.H.M. zaposjeli javno zemljište, betonirali stijene, rušili prirodne barijere, postavljali rasvjetne stubove i – turistima naplaćivali ulaz na slap.
Napad se dogodio dok su novinarka i snimatelj stajali na javnom parkingu i snimali kadar. Tada su uslijedile salve uvreda, a potom i fizički napad u kojem je N.H.M. je ošamarila Derifaj.
"Spremna sam na sve, ali zabrinuta sam bila u što će to prerasti jer su bili nasilni prema snimatelju, koji je imao svu opremu, kameru... Branili smo jedno drugo", rekla je Derifaj nakon napada.
Napetost je trajala i nakon udarca – naguravanje i vrijeđanje nastavili su se još desetak minuta. Policiju su zvali i napadnuti i napadači. Na snimci objavljenoj nakon incidenta vidi se trenutak šamara.
"Da su rekli 'nemojte snimati', mi ne bismo imali što objaviti, poštovali bismo to. Ali oni ne žele da se o njima piše, a sad se piše još više", dodala je novinarka.
Opisala je i što se događalo nakon napada: "Naguravanje i vrijeđanje trajalo je još deset do 15 minuta. I mi i oni zvali smo policiju. Malo su se smirili tek kad su shvatili da ih snimamo."
Dodala je da su na mjesto incidenta stigla tri policajca, koji su dva i po sata uzimali zapisnik te zatražili od svih da potpišu optužni prijedlog zbog "svađe i tuče", što su ona i Bokan odbili: "Mi se nismo ni svađali ni tukli. Radili smo svoj posao."
Derifaj ističe da je istu temu snimala još 2023. godine i da su o devastaciji obaviještene sve relevantne institucije – ali nitko nije reagovao.
"Zato su nam se ljudi ponovno javili, tražili pomoć", kaže.
Na kraju je poručila: "Duboko se nadam da će ovaj šamar poslužiti barem tome da institucije konačno počnu raditi svoj posao."
Napad je izazvao zgražanje u javnosti i nove pozive institucijama da napokon reaguju na dugogodišnje nelegalne radove na javnoj površini kraj Une, koju ovaj bračni par, kako je izvještavalo Provjereno, tretira kao vlastiti "nacionalni park".
Tomi Keš predstavlja Estoniju na Evroviziji 2025 sa pjesmom "Espresso Macchiato".
Pjesma Tomija Keša, "Espresso Macchiato", kojom će predstaviti svoju zemlju na Evroviziji, vrlo brzo je postala prava senzacija na mrežama, uz koju su od samog početka mnogi pravili snimke i skečeve koji su preplavili društvene mreže.
Zarazna melodija, tipična za pjesme sa Evrovizije, kao i njeni stihovi, uznemirili su Italijane koji su bili vrlo glasni u komentarisanju same numere.
Naime, Italijani nisu bili srećni zbog ovog odabira pjesme iz očiglednih razloga - espreso smatraju svojim nacionalnim blagom.
Potpredsjednik italijanskog Senata, Đan Marko Sentinajo, pozvao je da se Estoniji zabrani učešće na Pjesmi Evrovizije, rekavši da je pjesma "puna klišea" koji vrijeđaju Italijane.
"Svako ko vrijeđa Italiju mora biti zabranjen na Evroviziji", napisao je Centinaio iz krajnje desničarske stranke Lega u objavi na Instagramu u srijedu uveče, prenosi Nedeljnik.
Prema Sentinaju, pjesma govori o nekom ko se obogatio pijući kafu i pjeva se na "strašnom italijanskom".
"Trebalo bi da dođe u Italiju da vidi kako pristojni ljudi rade prije nego što dozvoli sebi da piše tako glupe pjesme pune klišea", rekao je Sentinajo.
https://www.youtube.com/watch?v=5MS_Fczs_98
Pored toga, organizacija koja se u Italiji bori za prava potrošača Codacons podnijela je žalbu Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), postavljajući pitanje da li je "prikladno dozvoliti pjesmu koja vrijeđa jednu zemlju i cijelu zajednicu" da bude dio takmičenja.
"Bez obzira na slobodu umjetničkog izraza, koja mora karakterisati događaje poput Evrovizije, ne možemo, a da ne izrazimo sumnju u uključivanje pjesme koja je uvredljiva za veliki broj ljudi u takmičenju koje prate milioni gledalaca širom svijeta“, navodi se u saopštenju Codaconsa.
"Brojni građani izrazili su ogorčenje zbog pesme čiji tekst sadrži stereotipe o Italiji i Italijanima: uobičajene klišee o kafi i špagetama, ali prije svega o mafiji i razmetanju luksuzom, što šalje poruku da su građani Italije povezani sa organizovanim kriminalom", pisalo je u saopštenju.
I pored svega, Keš je jedan od favorita, a vrlo brzo ćemo saznati da li je publika iz cijelog svijeta imala dobar osjećaj, prenosi B92.
Jedan od najbogatijih i najuspješnijih ljudi na Balkanu bez sumnje je Hajriz Brčvak čije kompanije u Bosni i Hercegovini upošljavaju više stotina radnika i zarađuju desetine miliona KM godišnje.
Brčvak je rođen u Bijelom Polju u Crnoj Gori, a danas najviše živi u Njemačkoj gdje se nalazi najveći dio njegovog poslovnog carstva, ispričao je za BiznisInfo.ba uposlenik jedne njegove kompanije u Sarajevu.
Riječ je o velikom poduzetniku ali i humanisti koji upravlja MIH Grupacijom, u sklopu koje posluje preko 20 kompanija.
Brčvak je 2011. godine sa jednim vozilom i jednim zaposlenim počeo da izgrađuje optičku infrastrukturu za njemačke internet i kablovke provajdere, a danas MIH Grupacija zapošljava preko 1.600 radnika i posluje u preko 10 zemalja u Evropi i svijetu.
Kompanije u Sarajevu
Njegova kompanija BH Holding Sarajevo ostvarila je prošle godine neto dobit od 29,7 miliona KM po čemu se našla na 15. mjestu najprofitabilnijih firmi u Federaciji BiH, piše BiznisInfo.ba.
BH Holding d.o.o. Sarajevo se bavi projektovanjem optičkih veza, kao i informatičkim inžinjeringom, te uslugama servisne i tehničke podrške. Primarno su orijentisani na njemačko tržište, s tim da imaju planove razvoja na domaćem tržištu ne samo u poslovima optičke infrastrukture, nego i u poslovima projektovanja i gradnje.
U BiH posluje i kompanija MIH BH d.o.o. koja je svoje poslovanje usmjerila u segment uvođenja instalacija grijanja, plina, vode, struje, klimatizacije i ventilacije. Ove dvije kompanije u BiH zapošljavaju više stotina radnika, a rade uglavnom poslove za njemačku firmu unutar grupacije.
Inovacija kao temelj razvoja
Brčvak je jednom ranijom prilikom ispričao kako je izgledao razvojni put kompanije na čijem je čelu. MiH GmbH je, kazao je, osnovana 2011. godine i u to vrijeme su samo izvođeni radovi popločavanja. Dvije godine kasnije je preko prijatelja dobio ponudu da polaže glasfaser kablove kao podizvođač.
– Počeli smo sa radovima na novom zadatku i unaprijed smo razmišljali kako da budemo bolji i postignemo što bolji učinak. U to vrijeme sam primijetio da raketa za probijanje zemlje može služiti i za polaganje kablova duž ulice, a ne samo za priključke na kućama, što nas je znatno razlikovalo po pitanju učinka od ostalih podizvođača – ispričao je jednom ranijom prilikom Brčvak.
Kako kaže, još u to vrijeme bio je prvi koji je raketom počeo polagati paralelno uz ulicu što dotad niko nije niti radio, niti pokušao.
– Iako nismo imali adekvatne mašine, znanje, potreban kapital, konkurisao sam više puta kod njemačkog Glasfasera kao generalni izvođač i više puta bio ismijavan. Ali, kao što svi znamo, samo dragi Bog odlučuje o našim sudbinama i našoj nafaki, i tako je i došlo da dobijem prvi posao kao glavni izvođač – kaže Brčvak.
Već 2018. godine njegova firma je postala najveći proizvođač Glasfaser-priključaka. Biznis se nakon toga stalno razvija a grupacija je rasla.
Kolika je ukupna dobit Brčkvakove poslovne imprenije – nije poznato. No, ako se uzme u obzir činjenida da samo u BiH zarađuje desetine miliona KM godišnje, onda se može nagađati da se ukupna dobiti mjeri stotinama miliona.
Oborio rekord Njemčke i Evrope
Njegova firma MIH Fiber prije dvije godine je oborila rekord u Evropi, jer je za samo 24 sata izgradila je 10 kilometara optičke infrastrukture i na brzu internet mrežu povezala preko 100 korisnika.
Na ovom poduhvatu radilo je oko 300 ljudi, 80 vozila i preko 200 mašina, a to je samo dio sveukupnog kapaciteta Brčvakove kompanije.
Humanitarne akcije
Osim što ima uspješne kompanije u BiH koje upošljavaju stotine ljudi, Brčvak se često odaziva na humanitarne akcije u našoj zemlji.
Između ostalog, sa još jednim biznismenom je donirao 40 automobila porodicama koje su ostale bez vozila nakon poplava koje su pogodile dijelove Bosne i Hercegovine, tačnije područje Jablanice krajem prošle godine.
Netanyahu informisao Knesset da Izrael "uništava sve više kuća u Gazi i Palestinci se stoga nemaju gdje vratiti. Dovedite Jevreje iz Sjedinjenih Američkih Država (da nasele Gazu). Na taj način možemo ubiti dvije muhe jednim udarcem. Razmatra se i plan Donalda Trumpa da SAD preuzme Gazu, ali Egipat i Jordan odbijaju da prime protjerane Palestince. Izraelci ne dopuštaju ranjenoj evakuisanoj djeci povratak u Gazu
 čije je tijelo izvučeno iz rijeke Željeznice na Ilidži. Kako je saopšteno iz MUP KS, dana 05.l0.2024. godine u 14:40 sati obaviještena je PU Ilidža da je u koritu ...){kind=link}