U rijeci Plivi na području Općine Jezero pronađeno je u ponedjeljak beživotno tijelo muškarca, koji je prije 10 dana nestao na Plivi dok je bio u ribolovu.
Policijskoj stanici Jezero jučer je oko 16:30 sati prijavljeno da se u koritu rijeke Plive, u Općini Jezero, nalazi beživotno tijelo.
Policijski službenici Policijske stanice Jezero izašli su na mjesto pronalaska tijela i utvrdili da su navodi prijave tačni.
Uz saglasnost dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka izvršen je uviđaj koji su obavili policijski službenici Policijske uprave Mrkonjić Grad u prisustvu doktora mrtvozornika Doma zdravlja “Doktor Jovan Rašković” Mrkonjić Grad koji je konstatovao da na tijelu smrtno stradalog nema povreda koje bi upućivale na postojanje elemenata krivičnog djela te da je smrt nastupila uslijed utapanja.
Identifikacijom beživotnog tijela utvrđeno je da se radi o osobi D. K. iz Jajca, čiji je nestanak prijavljen u Policijsku stanicu Jezero 3. augusta. Njegov čamac, u kojem je pecao, pronađen je odmah, ali je potraga za tijelom bila bezuspješna do jučer.
Brad Pitt u novom filmu psuje na hrvatskom, bosanskom ili na srpskom jer je riječ o psovki omiljenoj u svim zemljama bivše Jugoslavije.
"P..ku materinu", govori Pitt Georgeu Clooneyju u novoj komediji Wolfs gdje glume s hrvatskim glumcem Zlatkom Burićem, koji je nedavno proglašen i najboljim europskim glumcem. Trenutak možete vidjeti nakon 2:15 u traileru, kada Clooney upita Pitta "ko je dovraga on".
Prije Pitta i Burić izgovara psovku koju će razumjeti svi stanovnici zemalja bivše Jugoslavije: "Oladite, je..m vam!"
Film, koji je nastao u produkciji Applea, premijerno je prikazan na Filmskom festivalu u Veneciji. Zanimljivo je da je potvrđen nastavak filma i prije nego što je prvi dio uopće prikazan.
U originalu radnja prati Jacka (George Clooney), profesionalnog kriminalca čija je zadaća prikriti zločin visokog profila. No kada se na mjestu zločina pojavi Nick (Brad Pitt), koji je angažiran za isti posao, ovi vukovi samotnjaci moraju udružiti snage kako bi riješili problem. Burić u filmu glumi hrvatskog mafijaša Dimitrija (malo su pomiješali Balkan i Rusiju, ali nema veze).
Film je režirao Jon Watts. Clooney i Pitt imaju odličnu kemiju ispred kamera, a zadnji put su surađivali 2008. godine, kada su se pojavili u filmu Spaliti nakon čitanja (Burn After Reading). Zajedno su glumili i u tri nastavka franšize Oceanovih jedanaest (Ocean’s Eleven).
Pitt i Clooney su bili plaćeni po 35 miliona američkih dolara za ovaj film, dok je redatelj Jon Watts, koji iza sebe ima niz blockbustera, dobio 15 miliona dolara.
Neposredno prije sastanka ministar Bunoza je zatražio od svojih domaćina da iz službenog protokola isključe bh. ambasadoricu Vesnu Andree-Zaimović, jer je ona na poziciju imenovana iz kvote člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Nakon što je španska ambasadorica u BiG Maria Molina Alvarez Toledo dobila informaciju da Bunoza traži izbacivanje ambasadorice Andree-Zaimović, odlučila se solidarisati sa kolegicom iz BiH, te je, na kraju, odlučeno da nijedna od njih ne prisustvuje sastanku
Domaćim farmerima u BiH veliki problem predstavlja uvoz mesa iz Evropske unije, jer, kako kažu naši sagovornici, zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu, na naše tržište uvozi se nekvalitetna roba.
Naime, kako su rekli, u EU pravilnik kaže da smrznuto meso može da se koristi za ljudsku ishranu do šest mjeseci, dok je u BiH taj rok do godinu dana.
Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da kad istekne rok u zemljama Evropske unije, prerađivači i hladnjače traže način da se riješe tog smrznutog mesa, pa se ono izvozi u treće zemlje, odnosno u BiH.
"Domaći građani ne obraćaju pažnju na to šta konzumiraju u ishrani i najveći problem, pored isteka rokova, jeste taj zdravstveni dio, a to je što mesoprerada, da bi povratila svježinu tog mesa i plasirala ga na police, to ne radi bezazlenim sredstvima, jer se upotrebljavaju velike količine nitratne soli, što nije dobro za zdravlje ljudi", kaže Maljčić.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, kazao je da činjenica da je u Evropi tako kratak period kada je meso zamrznuto u odnosu na nas, daje mogućnost uvoznim lobijima da uvoze meso koje je duže zamrznuto.
"Za to meso postoje znatno velike i visoke takse za uništavanje nakon isteka roka upotrebe u zemljama Evropske unije i njima je znatno povoljnije da to meso daju u bescjenje i dobiju dodatne stimulanse od države nego da ga uništavaju tamo", kazao je Marinković.
Ističe da su se domaći uvoznici dosjetili da je to idealan momenat i oni to meso uvoze.
"Mislim da to meso nije štetno za ishranu ljudi ukoliko se uvozi i koristi za preradu, a meso sa naših farmi da se koristi za svježu upotrebu", kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači 15 godina upozoravaju na prekomjeran uvoz mesa, što za posljedicu ima pad naše proizvodnje.
"Uvoze se nekontrolisano velike količine, što destimuliše farmere da proširuju svoju proizvodnju", kazao je Marinković.
Kako je rekao, domaći farmeri imaju kapacitete da povećavaju proizvodnju.
"Jasno nam je da ne možemo obezbijediti sve potrebne količine mesa, ali treba voditi računa da se uvozi samo ono što nedostaje", kazao je Marinković.
Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, ranije je rekao za "Nezavisne novine" da se na naše tržište uvozi nekvalitetna roba.
"Svi znamo kakva roba dolazi kod nas, a kakva ide u Evropsku uniju. Često dolazimo u situaciju da nas u marketima i mesnicama upozoravaju da ne kupujemo pojedino meso, što potvrđuje činjenicu da se kod nas uvozi nekvalitetna roba", kazao je Banjac.
Igor Gavran, ekonomista, pretpostavlja da i u našim i u EU propisima postoje neka naučna obrazloženja i argumenti zašto je to tako.
"Naravno, i meni se čini logičnim da su EU pravila stroža i sigurnija za potrošače. Ipak, mislim da je bitno spomenuti da je, bez obzira na propise, mnogo lakše lažno deklarisati starost zamrznutog mesa nego svježeg i ohlađenog, pa sami propisani rokovi ne garantuju da su deklaracije istinite", kazao je Gavran.
Dodao je da je uvoz mesa štetan u svakom pogledu, jer meso, kako kaže, možemo i sami proizvesti i trebalo bi jedino (a i to privremeno) uvoziti žive životinje za dalji uzgoj i povećanje stočnog fonda, a kasnije od njih imati cijeli lanac domaće proizvodnje mesa "od pašnjaka do trpeze".
"U tom slučaju se puno lakše može planirati i distribucija mesa u lancu do potrošača, gdje bi dominirala prodaja svježeg i ohlađenog mesa, a zamrznutog tek u kraćim rokovima. Uz, naravno, pozitivne ekonomske efekte, pored veće sigurnosti za zdravlje potrošača", kazao je Gavran.
Na kraju prošle školske godine, roditelji učenika iz odjela 1.3 Osnovne škole Antuna Branka Šimića mislili su da će njihov problem biti riješen.
Naime,oni su u maju zbog straha i nesigurnosti odbijali ići na nastavu, te nisu mogli kvalitetno ispratiti nastavni proces.
Učenik, zbog čijeg je neprilagođenog ponašanja patio ostatak razreda prema informacijama koje je u maju 2024. godine imao portal Hercegovina.info trebao je biti premješten u drugu školu. Odluka je to Školskog odbora koja je trebala poslužiti kao pedagoška mjera zbog prevelikog broja neopravdanih sati.
Ministarstvu se nije žurilo riješiti gorući problem
Ipak, tokom ljetnih praznika, majka učenika angažira advokatski ured koji ulaže prigovor na ovu odluku školskog odbora, čime konačnu odluku prebacuje na Ministarstvo prosvjete obrazovanja i sporta Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Ministarstvu se izgleda nije žurilo da riješi gorući problem, pa resorni ministar Adnan Velagić dostavlja predmet na postupanje inspektoratu tek početkom septembra ove godine, neposredno pred početak nove školske godine.
Inspektor preuzima spis i nastavlja postupanje po aktu ministra, te na osnovu zakona o prosvjetnoj inspekciji HNK i zakona o upravnom postupku FBiH zaključuje da nema osnove za dalje postupanje.
Inspektor je trebao pregledati sve dostavljene dokumente, uključujući Odluku školskog odbora o premještaju učenika, prigovore koje su podnijeli roditelji učenika putem advokatskog ureda, te drugu dokumentaciju vezanu za pravdanje sati i prethodnu komunikaciju između škole, roditelja i advokatskog ureda, te prilikom pregleda dokumentacije utvrditi nekoliko ključnih činjenica.
Odluka o premještaju učenika, donesena od strane Školskog odbora Osnovne škole AB Šimića, prema njegovom tumačenju nije konačna i nije stupila na snagu. Uvaženi su i formalni prigovori na ovu odluku, koji su također dio predmeta. Na temelju pregledane dokumentacije, inspektor dolazi do zaključka da odluka o premještaju nije provedena, odnosno nije konačna jer postoje žalbeni postupci koji još nisu okončani. Odluka, dakle, prema njegovom tumačenju još nema pravnu snagu i ne može biti provedena u tom trenutku. Zbog nepostojanja pravne osnove za daljnje postupanje, jer odluka škole nije konačna, inspektor donosi zaključak o obustavi postupka. Ovaj zaključak navodi da, budući da odluka Školskog odbora nije stupila na snagu, postupanje inspektorata se smatra završenim, te učenik i u ovu školsku godinu kreće u isti razred, sa istom učiteljicom i istim kolegama.
Postupak obustavljen, rješenje o obustavi nije izdano
Komentar na ovu spornu odluku Inspektorata Hercegovna.info zatražila je od ministarstva 18. septembra 2024. no do danas nije stigao odgovor. Zanimalo nas je i zašto je inspektor tako kasno preuzeo predmet, tek nekoliko dana pred početak nove školske godine, umjesto da ga je žurno obradio s obzirom na to da je problematika osjetljiva, naime, riječ je o maloljetnicima i njihovoj dobrobiti.
Zbog ove odluke, roditelji ostale djece iz razreda, njih 15, od v.d. direktorice, Janje Božić zbog neriješavanja problema vršnjačkog nasilja sredinom septe,bra zahtijevaju premještaj njihove djece u druga odjeljenja u ovoj školi.
Ukoliko bi se njihov zahtjev uvažio, 15 djece bilo bi raspoređeno u druge razrede, dok bi ovaj učenik ostao jedini koji pohađa 2.3 razred OŠ Antuna Branka Šimića u Mostaru. I za to smo komentar tražili od ministarstva, ali ga nismo dobili.
Pitanje je i što će biti s radnim statusom učiteljice spomenutog razreda u slučaju da ostane bez učenika kojima predaje i koji su se već navikli na njene obrazovne metode.
Roditelji kažu kako je taj potez povučen iz očaja i brige za vlastitu djecu kojoj ne žele priuštiti još jednu traumatičnu školsku godinu kakva je bila prethodna.
Kako saznaje Hercegovina.info iz pouzdanih izvora, ministarstvu se obratila i sama v.d. direktorice s molbom da reagiraju po ovom zahtjevu 15 roditelja za premještaj učenika i da joj pojasne kako nastaviti komunikaciju sa majkom spornog učenika koja komunicira isključivo putem advokata.
Nadalje, čini se da ne postoji službeni dokument rješenja prema kojem se pedagoška mjera "Premještaj u drugu školu" poništava, a koje je ministarstvo bilo dužno izdati i poslati na adresu škole, kao i na ostale relevantne adrese, što dodatno komplicira situaciju.
Slična situacija nedavno i u Zagrebu
Jako sličan slučaj dogodio se i u Zagrebu, gdje je problem vršnjačkog nasilja u jednoj osnovnoj školi toliko eskalirao da je došlo do ispisivanja cijeloga razreda kojega je zlostavljao jedan učenik. Od ukupno 16 učenika, njih 14 napustilo je školu zbog navoda da je učenik fizički i psihički zlostavljao ostalu djecu.
Ipak, vrlo bitna razlika između uređene države i neozbiljne prćije je činjenica da je u zagrebačkom slučaju ekspresno u Ministarstvu obrazovanja sazvan sastanak s roditeljima i predstavnicima Grada Zagreba, na kojem su roditelji tog učenika dogovorili u saradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, Gradskim uredom, Agencijom za odgoj i obrazovanje (AZOO) i direktoricom škole da će zatražiti premještaj svog djeteta u drugu osnovnu školu. Pripreme za njegov prelazak, uključujući praćenje socijalizacije, organizirane su u suradnji s AZOO-om i školskom stručnom službom.
Roditelji učenika koji su se ispisali već su upisali svoju djecu u druge škole, a neki su čak preselili cijele porodice zbog ovog problema. Advokatica roditelja navela je da nisu dobili odgovor na pitanje kako će biti organizirana nova školska godina, što je dovelo do odluke roditelja da ispišu svoju djecu.
U Mostaru pak se odluke donose u tajnosti, ministarstvo reagira izuzetno sporo, bez vidljive želje da se problem zaista riješi, i bez kvalitetne komunikacije, kako sa školom, tako i sa roditeljima djece, te medijima koji žele dobiti relevantne informacije.
Hoće li doći do raspada 2.3 razreda Osnovne škole Antun Branko Šimić u Mostaru i u koje razrede će djeca biti premještena, trenutno nikome nije poznato.
Inače, direktorica Snježana Brkić podnijela je ostavku na poziciju, te nastavila raditi kao učiteljica razredne nastave, a konkurs za novog direktora i njegovog pomoćnika su tek raspisani.
Postoji mehanizam pritiska, predvođen SAD-om, da se spriječi da ICC izda nalog za hapšenje Netanyahua i Gallanta. Iako SAD nema pravo glasa u odlukama suda jer nije podložan Rimskom statutu, može vršiti direktan ili indirektan pritisak na sud kroz svoju vojnu i ekonomsku moć. Ali ova situacija predstavlja bolnu tačku u savjesti međunarodne zajednice, posebno kod Palestinaca koji su žrtve, i podriva povjerenje u pravo, sudove i pravdu