Sistem ulaska/izlaska (EES), koji podrazumijeva uzimanje otisaka prstiju i fotografisanje na graničnim prijelazima, tehnički je već operativan i spreman za implementaciju. Aktivacija ovog sistema na nivou Schengenskog prostora, prema najavama Evropske komisije, očekuje se krajem 2025. godine. Ove informacije potvrdilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske, prenose agencije.
Najveći uticaj na zemlje Zapadnog Balkana
Uvođenje EES-a značajno će izmijeniti način ulaska građana trećih zemalja u Schengenski prostor, posebno za putnike iz država Zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije, kao i Moldavije i Ukrajine.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske naglašava da je sistem već testiran na graničnim prijelazima kako bi se osigurala potpuna funkcionalnost tehničkih i proceduralnih aspekata prije zvaničnog početka rada. Također, policijski službenici su prošli obuku za rukovanje novim sistemom i biometrijskim podacima.
Implementacijom EES-a, svi putnici iz zemalja koje nisu dio Schengenskog prostora morat će prilikom prelaska granice dostaviti svoje biometrijske podatke, uključujući otiske prstiju i fotografiju. Ovi podaci će se čuvati u zajedničkom Biometric Matching Serviceu. Putnici s vizom kratkog boravka već imaju svoje otiske prstiju pohranjene u Viznom informacionom sistemu (VIS), pa se oni neće ponovno unositi u EES.
Nema ovjeravanja pasoša
Također, pasoši neće biti fizički ovjeravane, a proces ulaska može biti ubrzan unaprijed putem aplikacija ili samouslužnih uređaja na granicama. Važno je napomenuti da će putnicima kojima biometrijski podaci budu odbijeni biti onemogućen ulazak u EU. Sistem će, osim toga, pratiti i preostalo trajanje boravka putnika na teritoriji evropskih zemalja.
EES ima za cilj poboljšanje sigurnosnih standarda, olakšavanje kontrole granica i efikasnije regulisanje kratkoročnih boravaka. Njegova implementacija obuhvatit će sve vanjske granice EU – kopnene, pomorske i zračne prijelaze.
Na specijalizovanoj stranici za prodaju umjetničkih djela našla se i slika sarajevske Baščaršije koju je naslikao austrijski slikar Albert Rieger. Početna cijena je 10.000 eura, a prodavat će se od 12. do 14. februara. Očekivano je da postigne cijenu od 15.000 eura.
U opisu na stranici se navodi da je slika "Carsia" ulje na platnu dimenzija 90 x 125 centimetara, a uključujući okvir dimenzije iznose 115 x 150 centimetara.
Na slici je potpisan autor kao "A. Rieger pinx". Na slici se nalazi papirnata naljepnica s Riegerovim vlastitim tekstom: "Carsia - Turski bazar u Sarajevu - slikao Albert Rieger".
Istaknuto se vidi Sebilj i Čaršijska džamija, te ljudi koji trguju ili su u prolazu i odjeveni su u tradicionalnu odjeću.
Albert Rieger bio je austrijski slikar najpoznatiji po mračnim, prigušenim pejzažima Beča. Često je prikazivao planine, vodene puteve i šume vrlo detaljno s posebnim užitkom pridanim učincima svjetla, koristeći oscilirajuće tragove kista i kontrastne trenutke sjene kako bi animirao svoje subjekte.
Rođen 1834. godine u porodici poznatog italijanskog slikara Guiseppea Riegera, mlađi Rieger živio je u Beču od 1838. nadalje, fokusirajući se na svoju neposrednu okolinu kao inspiraciju za svoje plodno stvaralaštvo. Umjetnikova karijera bila je obilježena postignućima, poput dodjele počasnog članstva na bečkoj Umjetničkoj akademiji i primanja Velike zlatne austrijske švedsko-norveške medalje. Rieger je umro 1905.
Brojna djela Riegera su nabavili i austrougarski car Franjo Josip i carica Elizabeta.
Borci otpora kreću se u manjim grupama, i pažljivo osvajaju svoje mete, osiguravajući najveće moguće gubitke među okupatorima, te koristeći oružje i opremu koju posjeduju duži period
Jedan od najpoznatijih srpskih glumaca, Dragan Bjelogrlić, rijetko govori o svom privatnom životu pa tako mnogi mogu samo nagađati kako izgleda njegov dom.
Prema pisanju regionalnih medija, glumac se s porodicom smjestio u elitnom dijelu srbijanske metropole.
