Vozači se često susreću sa saobraćajnim znakovima koje ne poznaju – zaboravili su ih ili ih ipak nikada nisu naučili.
Znakovi obavještenja pružaju učesnicima u saobraćaju potrebna obavještenja o putu kojim se kreću, nazivima mjesta kroz koja prolaze i udaljenosti od tih mjesta.
Također, daju informacije o prestanku važenja znakova izričitih naredbi kao i druga korisna obavještenja.
Prestanak zabrana i ograničenja ustvari označavaju mjesta na putu odakle prestaju da važe odgovarajuća ograničenja i zabrane, koje su prije tog mjesta uspostavljene saobraćajnim znakovima zabrane i ograničenja, postavljenim na tom putu.
Pogledajte koji znak predstavlja prestanak zabrana i ograničenja, a posljednji u nizu je onaj koji rijetki znaju šta znači.
Granična policija BiH u periodu od 6. do 13. decembra na graničnim prelazima lišili su slobode 10 lica koja su potraživali Interpol, sudovi i policija, saopšteno je iz Granične policije. Na graničnom ...
Klimatske promjene koje je uzrokovao čovjek već godinama dovode do temperaturnih fenomena koji nikada ranije nisu zabilježeni.
Poznati bh. meteorolog Nedim Sladić je ukazao upravo na jedan od tih fenomena, a to je konstantno povećanje temperature zraka.
- S obzirom na meteorološku sliku u narednom periodu, gotovo je nemoguće u narednih 20 dana oboriti temperaturu zraka za 1.6 °C, što je vrijednost odstupanja koju drži ova godina u odnosu na prošlu, ujedno i najtopliju godinu u Bosnu i Hercegovini.
Po treći put zaredom, s visokom vjerovatnoćom možemo tvrditi da će Bosna i Hercegovina ponovo imati najtopliju godinu od početka instrumentalnih mjerenja (od 1888. godine), tvrdi Sladić.
Elektroprivreda BiH planira u naredne tri godine investirati preko 2,1 milijadu KM u nove projekte, odnosno postrojenja za proizvodnju električne energije. Osim gradnje novih objekata, EP BiH planira i otkup projekata koji već rade ili su u fazi razvoja.
Ovo se navodi u prijedlogu Plana poslovanja Elektroprivrede BiH za period 2025-2027. godine u koji je BiznisInfo.ba imao uvid.
U dokumentu se navodi i će biti “krajnje nužno” postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom.
Planom je predviđeno ostvarenje dobiti u naredne tri godine, na bazi planskih projekcija i pretpostavki.
Planirano je i značajno zaduživanje kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija, kako bi se zatvorila finansijska konstrukcija za ulaganja u planskom periodu, koja dosežu iznos od preko 2,1 milijardi KM, s tim da se pojedini projekti protežu i na godine nakon isteka planskog perioda, odnosno nakon 2027.
Izvjesno je da će većina potrebnih finansijskih sredstava, posebno za projekte u vezi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, morati biti obezbjeđena iz eksternih izvora, što će dovesti do znatno većeg nivoa zaduženosti Društva u odnosu na trenutni nivo, piše BiznisInfo.ba.
Obzirom da je godinama prisutna niska stopa rentabilnosti na koju je najveći uticaj imao efekat kapitalnih ulaganja i finansiranja poslovanja ZD rudnika uglja putem dugoročnih pozajmica, posljedice koje u ovom i u narednom planskom periodu prate Društvo su između ostaloga i nedovoljna akumulirana novčana sredstva neophodna za vlastita kapitalna ulaganja.
Planom je predviđen početak izgradnje više novih energetskih objekata. Predviđen je početak izgradnje dvije vjetroelektrane i nekoliko solarnih elektrana, za čiju izgradnju bi bila korištena sredstva međunarodnih finansijskih institucija i dio vlastitih sredstva.
Predviđeno je da u toku planskog perioda, dakle u naredne tri godine, počne proizvodnja u nekoliko novih objekata solarnih elektrana.
U skladu sa raspoloživim mogućnostima i planovima prestrukturiranja rudnika, nastavit će se i sa investiranjem u rudnike uglja u sastavu Koncerna EP BiH, kako bi se obezbijedila stabilna i održiva proizvodnja uglja u obimu potrebnom za planirani rad termoelektrana, ne samo u planskom periodu nego i u preostalom periodu rada pojedinih blokova.
U skladu sa strateškim ciljem EP BiH da se značajno poveća udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, planirana su i sredstva za otkup projekata obnovljivih izvora energije koji su već u pogonu i projekata koji su u razvoju, kao i otkup ili zakup zemljišta pogodnih za izgradnju solarnih elektrana.
Osim toga, planiraju se aktivnosti i ulaganja u već identifikovane projekte solarne energije što je prepoznato kao razvojna šansa. U tom kontekstu planirana je i izgradnja krovnih fotonaponskih elektrana na vlastitim objektima EP BiH. Prvi pilot projekat izgradnje krovne fotonaponske elektrane 10 kW s baterijskom jedinicom za pohranu energije 10 kWh na jednom objektu EP BiH je pripremljen i ugovoren, i njegovo puštanje u pogon se očekuje u prvom kvartalu 2025. godine.
Također, predviđen je i početak pružanja ESCO usluga za izgradnju fotonaponskih elektrana kod kupaca na javnom snabdijevanju, što će omogućiti nove kWh zelene električne energije u mreži EP BiH. Prva ovakva ESCO usluga je već ugovorena sa jednom lokalnom zajednicom za fotonaponsku elektranu 80 kW na sportskoj dvorani, s očekivanom izgradnjom i puštanjem u pogon do kraja 2025. godine.
Ovaj plan predviđa značajna ulaganja vlastitih i kreditnih sredstava u razvoj i implementaciju ovih projekata, te bi naredni trogodišnji period trebao biti obilježen izgradnjom velikog broja FNE na više perspektivnih lokacija na rudničkim površinama i zemljištu u vlasništvu EP BiH, kao i krovnih FNE na vlastitim objektima EP BiH te kod kupaca EP BiH.
Prihodi od prodaje električne energije krajnjim kupcima (javna usluga snabdijevanja električnom energijom i ostale vrste snabdijevanja) planirani su na osnovu EEB-a, te pretpostavke o izmjeni akata kojima se definišu prodajne cijene za krajnje kupce. Aktima o prodajnim cijenama za krajnje kupce koji bi se trebali primjenjivati u narednom periodu nastoji se očuvati pozicija dominantnog snabdjevača.
S obzirom na konstantni rast troškova energije distributivnih gubitaka, sistemske usluge i naknade za rad NOS-a BiH u prethodnim godinama, krajem 2024. godine ili početkom 2025. godine se očekuje pokretanje tarifnog postupka u vezi visine cijene mrežarine po svim kategorijama kupaca.
Imajući u vidu dužinu trajanja tarifnog postupka, stupanje na snagu ovog povećanja očekuje se krajem 2025. godine ili početkom 2026. godine.
Planom se daje zadatak Upravi i Nadzornom odboru EP BiH da kroz politiku određivanja prodajnih cijena i drugih uslova prodaje za krajnje kupce u okviru aktivnosti ugovaranja prodaje nađu prihvatljiv balans između:
potrebe dugoročne održivosti i stabilnosti poslovanja EP BiH i Koncerna EP BiH uvažavajući globalnu energetsku tranziciju ka dekarboniziranoj ekonomiji
potrebe da se sačuva likvidnost Društva na kratkoročnom i dugoročnom nivou
potrebe da se građanima i privrednim subjektima obezbjedi stabilno snabdijevanje električnom energijom.
Očekuje se i planira racionalno i efikasno poslovanje uz ostvarenje dobiti koja treba biti osnov za finansiranje ulaganja i prestrukturiranja koja stoje pred Društvom u narednom periodu, što podrazumijeva i njegova zavisna društva. Pored rasta profitabilnosti, Društvu će biti nužno i poboljšanje gotovinskih tokova iz poslovnih aktivnosti, kako bi se mogla realizovati ulaganja iz vlastitih izvora kao i obezbjediti servisiranje već aktivnih kredita i kredita koji će biti ugovoreni i aktivni u planskom periodu, u svrhu realizacije investicija.
Postojeći i potencijalni kreditori će analizirati gotovinske tokove Društva i Koncerna kao jednu od ključnih podloga za odobrenje kreditnih aranžmana.
– Veoma je bitno kupcima i javnosti predstaviti da je postepeno povećanje cijena električne energije, naročito za domaćinstva, uzimajući u obzir troškove proizvodnje, tržišne okolnosti, zakonsku regulativu i potrebu za energetskom tranzicijom, krajnje nužno, ukoliko želimo na duži rok računati na domaće izvore električne energije koji će biti okolinski i klimatski prihvatljiviji od postojećih – navodi se u dokumentu.
Sigurno je da će u narednih 2-7 godina biti uvedeno plaćanje taksi ili sličnih naknada na CO2 emisije iz termoelektrana na prostoru BiH, a na državi i EP BiH je da se izbore da to bude postepeno i uz što manje naknade i troškove.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i EP BiH moraju pokazati i dokazati spremnost da smanje emisije CO2, shodno globalnim trendovima, a što će biti konkretizovano kroz Nacionalni energetski i klimatski plan BiH (NECP BiH), koji je trenutno u fazi usvajanja, zaključuje se.
Tri naredne godine poslovat će se pozitivno
Inače, planom se projenjuje da će operativni prihod kompanije ove godine biti milijardu i 213 miliona KM. Za narednu godinu planiran je operativni prihod od milijardu i 475 miliona, potom milijardu i 372 te u konačnici milijardu i 348 miliona KM 2027. godine.
Preduzeće će ove godine imati gubitak od 21,2 miliona KM, što je znatno manje od 327 miliona iz prošle godine. Gubitak za ovu godinu i ne zvuči tako dramatično, s obzirom da smo cijele godine slušali alarmentne vijesti od padu izvoza električne energije.
Već naredne godine planirana je dobit prije poreza od 1,6 miliona KM, potom godinu iza toga 4,7 miliona, te u konačnici 2027. godine 2 miliona maraka dobiti prije poreza.
Vlastita ulaganja od 453,8 miliona KM, krediti 853 miliona KM
Ukupni investicioni plan u trogodišnjem periodu iznosi 2,12 milijardi KM, prije svega za potrebe kapitalnih ulaganja u nove i zamjenske proizvodne objekte. Osim vlastitih sredstava u iznosu od 453,8 miliona KM, planirano je da se dodatna sredstva obezbijede iz kredita u iznosu od 853 miliona KM, od kojih za podizanje energetske efikasnosti elektrodistributivnih objekata 29,1 miliona KM i rehabilitaciju HE Salakovac 24 miliona KM, te donacija u iznosu od 11 miliona KM.
Tokom planskih godina, zavisno od sticanja uslova za realizaciju pojedinih projekata, donosiće se odluke o novim izvorima finansiranja ili revidiranju planova.
Da bi se realizovala planirana ulaganja potrebno je pored navedenih sredstava, obezbijediti i nedostajuća sredstva u iznosu od 797,3 miliona KM.
Federalni ministar pravde Vedran Škobić pojasnio je najbitnije odredbe Prijedloga zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama, te izmjene i dopune Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, a koje je Vlada Federacije BiH utvrdila ove sedmice i uputila u parlamentarnu proceduru. Istakao je da ova zakonska rješenja u Federaciji BiH predstavljaju provedbu Istanbulske i Lanzarote konvencije, te niza preporuka iz Europske komisije na putu Bosne i Hercegovine ka Europskoj uniji.
Kada je riječ o Kaznenom zakonu Federacije BiH, Škobić je naglasio da je fokus stavljen na pooštravanje sankcija u dijelu koji se odnose na nasilje u porodici, ali i drugih kaznih djela koja se mogu dovesti u vezu sa nasiljem u porodici.
- Osim pooštravanju kazni, pristupili smo i donošenju, odnosno definiranju drugih kaznih djela poput kaznog djela uhođenja, te kaznenih djela koji se tiču zaštite djece od uznemiravanja, seksualnog uzemiravanja i svih drugih oblika. Kada je u pitanju definiranje novih pojmova, ovaj zakon otvara mogućnost i tužiteljima i, naravno, i sucima, te policijskim organima, da sada jasno reagiraju upravo na anomalije na koje se ranije nije moglo reagirati i da stanu u zaštitu djece, žena i, naravno, općenito u zaštitu porodice, kada je nasilje u pitanju. Također, u zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama smo pristupili isključivo pooštravanju cijele te politike i, kazao bih, davanju većih ovlaštenja policijskim organima kada je u pitanju rad policije - kazao je Škobić.
Dodao je da će sada svi u lancu odlučivanja u borbi protiv nasilja u porodici imati veću odgovornost i veću mogućnost djelovanja. To se odnosi na centre za socijalni rad, obrazovne ustanove, policiju i pravosudne institucije, koje će sada morati imati veću ulogu i odgovornost, te istinski stati u zaštitu žena i djece, ranjivih kategorija.
- Uvodimo niz drugih pravila za žurne mjere reakcije sistema na nasilje u porodici. Kroz policijska ovlaštenja dajemo mogućnost i policiji da i prije nego što sud donese odluku, ukoliko postoji osnovana sumnja, nasilnika izuzme iz porodice, odnosno da ga udalje iz porodice, odnosno iz kuće, te ga čak, po potrebi, stave u pritvorsku jedinicu, naravno, do donošenja hitne odluke suda. Jer, upravo se u tim momentima, u prvih tri do šest sati dešavaju najgore stvari kada je riječ o nasilju u porodici. Na ovaj način omogućavamo policiji da promptno djeluje kada je nasilje u pitanju - kazao je Škobić.
Istakao je da su analize pokazale da većinu teških djela nasilja u porodici, počine upravo prekršitelji mjera koje su im ranije određene, kao što su mjere zabrane pristupa porodici i zabrane uhođenja.
- Analizirajući smo uvidjeli da je blaga sankcija za te prekrištelje, gdje je po sadašnjem zakonu ta sankcija od 500 do 1.500 KM. Sada smo umjesto te novčane kazne, kao blanketnu dispoziciju, uveli kaznu zatvora do tri godine. Time represivno djelujemo da se onaj ko pomisli da nešto učini, prekriši mjeru, sjeti da to predstavlja kazneno djelo i da će eventualno završiti iza rešetaka, gdje mu je i mjesto - kazao je federalni ministar pravde.
Jedna od novina koju zakon donosi jeste i precizno praćenje počinitelja djela nasilja.
- Kada se odredi mjera zabrane uhođenja, zabrane pristupa porodici, odnosno žrtvi, mi u datom momentu, prema sadašnjem zakonu, uopće ne znamo, sistem ne zna gdje se nalazi i koji je način kontrole. Jedini način je policijsko vozilo ispred kuće ili stana. Naravno, to sve košta. Mi smo sada, naravno, svjesni tehnologije kojom smo okruženi procijenili da nam ona pruža puno toga, pa tako i mogućnost uvođenja elektronskog nadzora počinitelja ovih djela nasilja. To znači uvođenje sistema nanognica. Mi to već imamo u zatvorskom sistemu, samo što se radi po drugačijem principu. Dakle, nanognica će u datom momentu jasno ukazivati policijskim organima gdje se počinitelj nalazi. Ukazivat će i žrtvi, ukoliko se približi na više od 200 metara i, naravno, samog počinitelja upozoravat će da čini prekšaj, da se pretjerano približava žrtvi što, naravno, ne smije”, kazao je Škobić, te dodao da se jedino na taj način, uz tako efikasnu kontrolu nasilnika, može na pravilan način zaštititi žrtva i postići da promptno i pravovremeno djeluju policijski organi - saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
