Iz Velike Kladuše stižu tužne vijesti o preranoj smrti dječaka Adama Tričića, što je izazvalo veliku tugu među građanima. Informaciju o njegovoj smrti na društvenim mrežama podijelio je poznati humanitarac iz Krajine, Ermin Cuco Karić.
– Djete je umrlo jer je više bilo gladno i nije imalo njegu! Sve sam moga izdržati u Turskoj sa njegovom majkom, koja ga je zapustila, kojoj je samo novac bio bitan, a najmanje ovaj Melek! Auta je kupovala, trošila provodila se, čim se vratila ostavila je dijete u bolnicu, gdje sam morao zvati socijalno i policiju da joj oduzmu dijete, sam dragi Bog zna da sam htio da ga usvojim ali zakon nije dopustio! Tužan sam,ne mogu da vjerujem kakvi monstruma ima od majki,ako se može reći da je ona majka!, naveo je on pored ostalog.
Kako je navedeno u jednom apelu, roditelji nisu u mogućnosti da plate dženazu dječaku, te je u toku akcija prikupljanja pomoći.
Detalji o tačnim okolnostima smrti Adama nisu javno objavljeni, ali je njegov iznenadni odlazak duboko potresao sve koji su bili bliski njemu i njegovoj porodici. Dženaza malenom Ademu će se obaviti danas.
U ovim teškim trenucima, zajednica Velike Kladuše dijeli bol i tugu s porodicom Tričić, pružajući im podršku i riječi saučešća.
Francuski parlament izglasao je večeras nepovjerenje vladi na čelu s premijerom Michelom Barnierom. Za nepovjerenje vladi glasao je 331 poslanik, značajno više od potrebne većine od 288 ruku
Od 1. januara 2025. na Međunarodnom aerodromu Sarajevo bit će dostupna nova Smart Airport aplikacija za IOS i Android uređaje.
Važno je istaći da će ova aplikacija svim korisnicima aerodroma u Sarajevu znatno olakšati putovanja budući da će im sve informacije biti na dohvat ruke.
Šta sve nudi Smart Airport aplikacija
Notifikacije o statusu leta u stvarnom vremenu – registrujte se i skenirajte boarding kartu
Indoor navigacija do gateova, check-in šaltera i Fast Track – brzog prolaza.
Pronađite restorane, kafe barove i prodavnice unutar aerodroma
Pratite historiju svojih letova i planirajte buduće letove.
Aplikacija će biti uskoro dostupna za sve putnike i na ovaj način će njihovo iskustvo na Međunarodnom aerodromu Sarajevo biti znatno ugodnije, a usluge koje dobiju mnogo profesionalnije i modernije.
Njemački novinar i ekspert za transfere Florian Plettenberg objavio je prije nekoliko dana da će Jusuf Gazibegović (24) napustiti austijski Sturm i potpisati za Koln.
Gazibegović je za austrijske medije govorio o mogućem odlasku u Njemačku u zimskom prelaznom roku.
"Uživam sve dok sam tu. Vidjet ćemo da li će se nešto dogoditi. U fudbalu se sve dešava veoma brzo. Zbog toga vam ne mogu ništa reći", riječi su Gazibegovića.
Njemački mediji pišu da bi Koln za 2 miliona eura mogao dovesti Gazibegovića. Gazibegović ugovor sa Sturmom ima do 30. juna 2026. godine. Njegova tržišna vrijednost iznosi 5 miliona eura.
Ukoliko bi prešao u Koln, Jusuf bi dijelio svlačionicu sa saigračem iz reprezentacije Denisom Huseinbašićem.
Koln se nakon 14 odigranih kola nalazi na sedmom mjestu u 2. Bundesligi sa 22 boda, ali ima samo bod manje od drugog HSV-a.
Inače, Jusuf je ove sezone nastupio na 21 susretu u svim takmičenjima.
Postigao je jedan gol te jednom asistirao, prenosi reprezentacija.ba.
Od početka rata u Ukrajini sigurnosna situacija u svijetu ide ka eskalaciji, a prijetnje mogućim širenjem sukoba Rusije i Zapada brojne evropske zemlje nagnale su da intenzivnije razmišljaju o zaštiti vlastitog stanovništva u slučaju najcrnjeg scenarija.
Švicarci oprezni
Pred informacijom da i jedna Njemačka izrađuje popis bunkera, te planira gradnju novih, kako bi osigurali hitna skloništa za civile, svaka sumnja u potrebu da se razmišlja u ovom pravcu pada u vodu. O tome su unaprijed razmišljali Švicarci, koji 20 posto svog budžeta izdvajaju za sistem zaštite, pa u više od 300.000 skloništa širom države, računajući više od 5.000 javnih, te ona u stambenim zgradama, bolnicama i drugim javnim objektima, svaki od gotovo 8,6 miliona stanovnika ima svoje mjesto.
- Mi smo 2022. godine, kada je počeo rat u Ukrajini, imali nekoliko sastanaka o tom pitanju. Godine 2017., došlo je do izmjena zakona, pa su sva skloništa koja su bila u nadležnosti KUCZ-a predata u nadležnost općinskih struktura civilne zaštite. Tada smo predali nekoliko velikih skloništa, kao i nekoliko stotina hiljada KM prikupljenih po osnovu izdavanja takvih objekata. A izdavali su se za različite namjene, korišteni su kao skladišni prostori, aerobik centri, teretane, svašta nešto – kazao je za “Avaz” Dženan Brkanić, direktor Kantonalne uprave CZ Sarajevo.
Investitori su, pojašnjava Brkanić, dužni da prilikom izgradnje novih objekata izgrade i sklonište ili plate naknadu od jedan posto od vrijednosti grubih radova. Vlada KS i FUCZ su prije dvije godine zatražili i informaciju o stanju skloništa i zaklona, a njihov ukupan broj u KUCZ ne žele otkrivati.
Tajni podatak
- Smatramo to tajnim podatkom, jer ipak je u pitanju sigurnost, ali mogu reći da je od tog broja 46 posto nefunkcionalno. Nadam se da su općine u ove dvije godine nešto uradile o tom pitanju. Došlo je i do gradnje novih skloništa ili zaklona, jer smo dobili nekoliko novih javnih objekata poput škola ili obdaništa. Mislim da se sada generalno više pridaje pažnja civilnim zaštitama i zaštiti stanovništva od različitih hazarda, pa ne daj Bože i u slučaju rata. U slučaju najgoreg jako brzo bi se osposobila i ova neka koja su zapuštenija. Osim skloništa građenih u periodu bivše Jugoslavije, imamo i velike tržne centre, javne garaže, škole i druge objekte, a znam da građani prilikom gradnje individualnih objekata mislili i o tome – ističe Brkanić.
Prema podacima iz pojedinih općina, o kojima su pisali bh mediji, Općina Centar raspolaže sa 51, Novo Sarajevo sa 46, Novi Grad sa 59.
Ostave i ugostiteljski objekti
Većina atomskih skloništa, koja su građena za vrijeme Jugoslavije, koriste se kao ostave ili čak ugostiteljski objekti i nisu u stanju pružiti zaštitu građanima, a za njihovo osposobljavanje potrebna su velika ulaganja, saznaju Nezavisne u CZRS. Na području RS, u sklopu privrednih subjekata, stambenih i drugih objekata, nalazi se 75 atomskih skloništa iz perioda Jugoslavije.
- CZRS nema ingerencije nad tim atomskim skloništima, jer su ona u nekom trenutku prešla u vlasništvo i pod kontrolom su jedinica lokalne uprave, i u većini slučajeva nemaju prvobitnu namjenu. Ona su ili iznajmljena privrednim subjektima za ostave ili građanima za mini ostave, šupe i slično, čak u nekim mjestima, a s obzirom na to da su veličina i do 1.000-1.500 kvadrata, iznajmljivana su kao ugostiteljski objekti - kazao je Trninić za “Nezavisne novine”.
