Pjevač Haris Džinović poručuje da je sam napisao sve svoje pjesme, pa kaže, što ne bi i knjigu.
“Ne zamišljam želju u toku novogodišnje noći. Želje se ne ostvaruju, one se postižu. Nisam još uvek spremio poklone za decu, ali nečeg će sigurno biti. Ja ne volim previše poklone, naročito ne skupe, ali neki znak pažnje godi. Poslednji put sam dobio poklon za rođendan, ne smem otkriti od koga. Ja sam kupovao skupe poklone, više ne. Ne postoji osoba koja može da uđe u moj život i da to promeni”, rekao je Haris Džinović za medije.
Onje izjavio da piše knjigu o ljubavnom životu.
“Imao sam par ponuda da se napiše knjiga o mom ljubavnom životu, ali pišem ja. Sve sam svoje pesme sam napisao, što ne bih i knjigu. Biće gotova jednog dana”, rekao je on.
Na pitanje da li će Melina biti u knjizi, Haris je samo skrenuo s teme i rekao: “Ne čujem vas dobro šta ste rekli”.
Pitanje sigurnosti mještana Donje Jablanice i dalje je neizvjesno, a briga o budućnosti svakodnevno opterećuje tamošnje stanovništvo. Sve radnje oko kamenoloma su i dalje pod velom tajni, a nadležne institucije ne dijele informacije. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona potvrdilo je za BHRT da su zaprimili nalaz sudskog vještaka geodetske struke, no više informacija nije poznato. Tek tri mjeseca nakon […]
Jedan od najpoznatijih srpskih glumaca, Dragan Bjelogrlić, rijetko govori o svom privatnom životu pa tako mnogi mogu samo nagađati kako izgleda njegov dom.
Prema pisanju regionalnih medija, glumac se s porodicom smjestio u elitnom dijelu srbijanske metropole.
Na specijalizovanoj stranici za prodaju umjetničkih djela našla se i slika sarajevske Baščaršije koju je naslikao austrijski slikar Albert Rieger. Početna cijena je 10.000 eura, a prodavat će se od 12. do 14. februara. Očekivano je da postigne cijenu od 15.000 eura.
U opisu na stranici se navodi da je slika "Carsia" ulje na platnu dimenzija 90 x 125 centimetara, a uključujući okvir dimenzije iznose 115 x 150 centimetara.
Na slici je potpisan autor kao "A. Rieger pinx". Na slici se nalazi papirnata naljepnica s Riegerovim vlastitim tekstom: "Carsia - Turski bazar u Sarajevu - slikao Albert Rieger".
Istaknuto se vidi Sebilj i Čaršijska džamija, te ljudi koji trguju ili su u prolazu i odjeveni su u tradicionalnu odjeću.
Albert Rieger bio je austrijski slikar najpoznatiji po mračnim, prigušenim pejzažima Beča. Često je prikazivao planine, vodene puteve i šume vrlo detaljno s posebnim užitkom pridanim učincima svjetla, koristeći oscilirajuće tragove kista i kontrastne trenutke sjene kako bi animirao svoje subjekte.
Rođen 1834. godine u porodici poznatog italijanskog slikara Guiseppea Riegera, mlađi Rieger živio je u Beču od 1838. nadalje, fokusirajući se na svoju neposrednu okolinu kao inspiraciju za svoje plodno stvaralaštvo. Umjetnikova karijera bila je obilježena postignućima, poput dodjele počasnog članstva na bečkoj Umjetničkoj akademiji i primanja Velike zlatne austrijske švedsko-norveške medalje. Rieger je umro 1905.
Brojna djela Riegera su nabavili i austrougarski car Franjo Josip i carica Elizabeta.
Priprema kolača je sigurno jedna od najslađih aktivnosti, no užurban i aktivan način života nerijetko nam ne ostavlja dovoljno vremena kako bismo se u potpunosti posvetili izradi slastica. Na sreću, postoje mnoge alternative najdražih kolača čije spremanje je znatno brže, a ukus i više nego odličan.
Postoji li ko da ne voli ukusnu mađaricu? Ovaj kultni kolač jedna je od najdražih slastica, no njezina priprema nije najjednostavnija, ali ne trebate očajavati jer postoji recept za mađaricu koja se ne treba peći. Radi se o tzv. lažnoj mađarici koja osim što se ne peče, ima i nešto drugačije sastojke od originala. Ovakva verzija mađarice je vrlo jednostavan i brz kolač koji je odličan izbor za sve ljubitelje čokolade u kombinaciji s keksom. Izgledom i okusom skoro kao prava, sve što vam je potrebno za izradu ovog deserta su standardne potrepštine za kolače, keksi i čokolada za kuhanje. Kako biste se i sami uvjerili da se radi o iznimno ukusnom kolaču i dostojnom zamjenom mađarice, u nastavku vam donosimo recept i upute za pripremu ovog sjajnog kolača.
Sastojci:
- 8 dl vode
- 5 žlica šećera
- 20 dkg čokolade za kuhanje
- 1 maslac
- 1 kg keksa po želji, preporučuju se Krašovi Petit Beurre
- 0,5 litre vrhnja za šlag
- 20 dkg čokolade za kuhanje
Priprema:
Sve sastojke prokuhati do mjere kada omekšaju te potom u smjesu umiješati kekse. Prilikom miješanja keksi će se lomiti, no to je i poželjno. Smjesu morate miješati sve dok keksi ne upiju svu tekućinu i dok se u potpunosti ne sjedine sa smjesom koju ste prokuhali. Kada ste zadovoljni s finalnim izgledom i teksturom smjese, stavite je u tavu za pečenje, poravnajte te na posljetku prelijte čokoladnom glazurom koju ćete dobiti tako da vrhnje za šlag i čokoladu za kuhanje otopite na vatri, no pripazite da ne prokuha.
Kada ste sa svime završili, posudu s kolačem ostavite na sobnoj temperaturi da se glazura stisne, a potom je premjestite u hladnjak. Ovisno o jačini hladnjaka, u prosjeku se kolač mora hladiti četiri sata. Jednom kada je kolač stvrdnut, narežite ga kao i klasičnu mađaricu i uživajte s prijateljima i obitelji.
Sarajevo je postavio novi rekord u broju stranih turista od početka pandemije COVID-19, prema podacima koje je u petak objavila Turistička zajednica Kantona Sarajevo, navela je kineska novinska agencija Xinhua.
Bosanskohercegovačka prijestolnica, kao politički, ekonomski i kulturni centar zemlje, privukla je znatno veći broj posjetilaca u 2024. godini. Tokom perioda od januara do decembra, Sarajevo je posjetilo više od 698.000 stranih turista, dok je broj noćenja stranih gostiju premašio 1.562.000.
Čitaoci mgazina National Geographic Travel u oktobru prošle godine su proglasili Sarajevo top destinacijom za 2025.
Porast turizma
U odnosu na prethodnu godinu, broj turista u ovom historijskom gradu povećan je za 22,3 posto, dok je broj noćenja porastao za 18,3 posto. Prosječno trajanje boravka stranih turista u 2024. iznosilo je 2,3 dana, što je blago povećanje u odnosu na 2,2 dana iz 2023.
Prema podacima Turističke zajednice, najviše stranih turista dolazilo je iz Hrvatske, Turske, Srbije, Njemačke, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije, Slovenije, Kine i Sjedinjenih Američkih Država.
Povratak kineskih turista
Glasnogovornik Turističke zajednice Kantona Sarajevo naglasio je da su kineski turisti prije pandemije činili najveći broj posjetilaca. U 2019. godini zabilježeno je preko 46.600 dolazaka i više od 60.600 noćenja kineskih turista.
Nakon pandemije, zabilježen je postepeni povratak kineskih posjetilaca. U prvih 11 mjeseci 2024. godine zabilježeno je preko 66.390 dolazaka i više od 99.000 noćenja kineskih turista.
Sarajevo, poznato kao “Europski Jerusalem,” privlači posjetioce svojim spojem religija i kultura, a dom je džamijama, katoličkim crkvama, pravoslavnim crkvama i sinagogama.
Kako je izvijestila kineska novinska agencija Xinhua, Sarajevo i dalje ostaje nezaobilazna destinacija za strane turiste zahvaljujući svojoj bogatoj historiji i jedinstvenoj multikulturalnosti.
