Sutra će u našoj zemlji biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Prije podne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove magla ili niska naoblaka. Vjetar slab u Hercegovini jugozapadni, a u ostatku zemlje zapadni i sjeverozapdni. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 18 do 24, na jugu zemlje do 26 °C.
U ponedjeljak, 14. oktobra, jutro u Bosni umjereno do pretežno oblačno, uz postepeno smanjenje oblačnosti tokom dana. U Hercegovini pretežno sunčano. U večernjim satima porast naoblake, što ponegdje u Bosni može usloviti slabu kišu. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 23, na jugu zemlje do 26 °C.
U utorak, 15.oktobra, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove dugotrajna magla ili niska naoblaka. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 18 do 23, na jugu zemlje do 27 °C.
U srijedu, 16. oktobra, sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U Bosni po kotlinama i uz riječne tokove magla ili niska naoblaka.Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 16, a dnevna od 16 do 22, na jugu zemlje do 26 °C, navodi se u progozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Suzana Mančić jednom prilikom je govorila o borbi za potomstvo, i u bolnoj ispovijesti priznala da je izgubila tri sina.
Voditeljica je tri puta izgubila bebu, a ljekari su sva tri puta rekli da je riječ o sinovima.
'Ja sam jaka žena i sve što mi se događalo prihvatila sam kao nužnost. Uporno sam išla prema svom cilju da jednog dana dobijem dijete, a to se nije dogodilo sve do trenutka kada sam shvatila da se moram smiriti, da napravim raspored u životu, odgodim sve obaveze i legnem u krevet kako bih čuvala trudnoću. To je za mene bilo nešto nepojmljivo, da ja, koja sam oduvijek bila zdrava mlada žena, bez ikakvih tegoba, izgubim bebu prvi, pa drugi, a onda i treći put', ispričala je Suzana.
Mančić je otkrila da su sve tri bebe koje je izgubila bili sinovi.
'Iako su mi doktori svaki put rekli da sam nosila dječaka, ne mogu sto posto vjerovati u to da su sve bili sinovi, jer je u našoj tradiciji da želimo rađati mušku djecu. Mislim da vas možda takvim odgovorom teže stimulirati da nastavite s pokušajima. Ali, ja sam željela imati sina Aleksandra, po mom ocu, i sina Stojana. Uvijek sam voljela ta stara, arhaična imena. Nisam poznavala nijednog Stojana, ali sam svaki dan išla u školu Ulicom Stojana Novakovića i nekako mi je to ime uvijek zvučalo čvrsto, stameno. Na prvom ultrazvuku s Teodorom, bila sam uvjerena da ponovno nosim dječaka. Kada mi je liječnik priopćio da je djevojčica, rekla sam da je to nemoguće i zaplakala kao posljednja seljanka. Ali, tolika moja želja za muškim djetetom nastala je iz vrlo sebičnog razloga. Ja sam jedinica i u životu sam morala biti i muškarac i žena, da se sama izborim protiv svih zabrana, roditeljskih, školskih, društvenih, čaršijskih. Morala sam sama osigurati i zaštitu i opravdanje, sve ono što sam idealizirala da bih bila u ulozi starijeg brata kojeg nikada nisam imala. Željela sam da ga moja kći ima', rekla je.
Suzana je otkrila kako je izgledala njena borba za potomstvo i kroz kroz kakvu bol i tugu je prošla.
'Mislila sam da ću umrijeti. Posljednju bebu izgubila sam u šestom mjesecu trudnoće. Tada sam se zapravo i porodila, mada mi je liječnica odmah poslije porođaja rekla: 'Nemojte se nadati'. Dijete nije preživjelo, nije imalo dovoljno razvijena pluća. Najstrašnije je bilo kada su mi donijeli da potpišem smrtovnicu. To je bilo surovo', ispričala je voditeljica, pa dodala:
'To je bio istinski hod po mukama. Ali, činjenica je da je žena satkana da bude jaka, da rađa i da gubi. Ja sam u sebi izgradila takvu filozofiju i vodila sam se njome.'
Bh. meteorolog Nedim Sladić analizirao je trenutnu situaciju zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini te objavio prognozu prema kojoj bi se kvalitet zraka u kotlinskim područjima centralne Bosne mogao barem privremeno poboljšati tokom četvrtka, 23. januara 2025. godine. Međutim, upozorava da prognoza nije potpuno optimistična, jer uslovi neće biti dovoljno snažni za značajnije pročišćavanje zraka.
"Zagađeni zrak u kotlinama mogao bi se barem nakratko smanjiti usljed slabljenja anticiklone i atmosferskog poremećaja koji donosi turbulentnije uslove. To bi moglo oslabiti temperaturnu inverziju, koja je sprječavala vertikalno miješanje slojeva zraka i omogućavala akumulaciju zagađujućih čestica," naveo je Sladić u svojoj objavi na Facebooku.
Istakao je kako visinski vjetrovi, vidljivi na oko 1,5 km visine, ukazuju na mogućnost probijanja juga, što bi moglo djelomično provjetriti kotline. "Iako pritisak na prizemlju nije dovoljno jak za stvaranje snažnijeg vjetra, povremeni umjeren južni vjetar mogao bi donekle smanjiti zagađenje, ali ne dovoljno da kažemo da je zrak u potpunosti čist, posebno u nižim dijelovima Sarajeva," dodao je.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, najniže jutarnje temperature sutra će biti između 0 i 5°C, na jugu do 8°C, dok će dnevne temperature iznositi od 6 do 12°C.
Podsjetimo, u Sarajevu je trenutno na snazi epizoda "uzbune" zbog izuzetno zagađenog zraka, što je posljedica stabilne atmosfere i slabog vjetra koji su omogućili nakupljanje štetnih čestica u nižim slojevima atmosfere.
Zagađenje zraka u Sarajevu većim dijelom zime izaziva zabrinutost mnogih građana.
Potrebno je naglasiti da nisu samo pluća na udaru lošeg zraka, zagađenje je štetno i za kardiovaskularni sustav. Ključne onečišćujuće tvari koje značajno utječu na zdravlje su lebdeće čestice promjera manjeg od 2,5 i 10 mikrometara (μm), poznatije kao PM2,5 i PM10, potom dušikov dioksid (NO2) i prizemni ozon (O3) - svi su povezani s razvojem hipertenzije, kardiovaskularnih i respiratornih bolesti, ali i karcinoma.
O tome kako onečišćenje zraka utječe na naše zdravlje, a posebno na arterijsku hipertenziju, stanje koje često ostaje neprepoznato do trenutka kada uzrokuje ozbiljne probleme, razgovarali za magazin Živimgovorile su doc. dr. Josip Josipović i doc. dr. Ana Jelaković.
"U slučaju visokog zagađenja zraka savjetuje se izbjegavati aktivnosti na otvorenom, posebno u blizini saobraćajnica ili industrijskih zona, koristiti maske za zrak (poput onih s filterom za sitne čestice), ugraditi pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima, pratiti lokalne preporuke te prilagoditi aktivnosti kako bi se smanjila izloženost onečišćenju i optimirati kroničnu terapiju ako je potrebno. Poduzimanjem ovih mjera smanjuje se rizik od hipertenzije i drugih zdravstvenih problema povezanih s onečišćenjem zraka", kazala je Jelaković.
Osobe s hroničnim bolestima, oslabljenim ili neizgrađenim imunitetom (poput djece) te one koje žive blizu saobraćajnica ili industrijskih zona podložnije su štetnim učincima onečišćenja zraka. Ako preseljenje nije opcija, postoje učinkoviti načini za smanjenje štetnog utjecaja.
Smanjite izloženost onečišćenju zraka
Zatvarajte prozore u razdobljima visokog zagađenja. Koristite pročišćivače zraka u zatvorenim prostorima.
Provjeravajte kvalitetu zraka putem aplikacija ili izvještaja prije izlaska na otvoreno, osobito za fizičke aktivnosti. Izbjegavajte fizičku aktivnost u blizini saobraćajnica i tokom gužvi u saobraćaju.
Boravite na zelenim površinama
Zelenilo pomaže smanjiti koncentraciju lebdećih čestica i poboljšava kvalitetu zraka.
Šetnje u prirodi, daleko od saobraćajnica i industrijskih zona, mogu smanjiti izloženost i pridonijeti općem zdravlju.
Promijenite svakodnevne navike
Štedite energiju smanjenjem nepotrebne potrošnje. Koristite obnovljive izvore energije kad god je moguće.
Smanjite vožnju automobilom i koristite javni prijevoz, bicikl ili hodajte.
Pratite i održavajte zdravlje
Redovno mjerite krvni pritisak kako biste rano otkrili moguće probleme povezane s hipertenzijom.
Posavjetujte se s ljekarom o načinima zaštite zdravlja, posebno ako pripadate rizičnoj skupini.
Lična odgovornost i zajednički napori
Sudjelujte u inicijativama za čišći zrak i održiviji način života. Podržavajte mjere koje potiču smanjenje emisija i poboljšanje kvalitete zraka. Iako pojedinac možda ne može odmah riješiti problem onečišćenja zraka, male promjene u svakodnevnom ponašanju i aktivna suradnja s lokalnim zajednicama, liječnicima i institucijama mogu pridonijeti dugoročnom poboljšanju kvalitete zraka i zaštiti zdravlja svih nas.
To je varka kao što smo imali tzv. humanitarna primirja, za vrijeme kojih Izraelci prestanu da bombarduju Gazu da bi se podijelila hrana, a onda je ponovo nastave bombardovati. Samo se radi o taktici, s obzirom na to da je cilj Izraela, od kojeg on neće odustati stvaranje velikog Izraela. A to, između ostalog, podrazumijeva potpuno brisanje Gaze s lica zemlje, odnosno njenog stanovništva, isto tako i Zapadne Obale, ali zatim i Jordana, Libana, Sirije, pa čak i dijelova Egipta i Saudijske Arabije. Reakciju arapskih zemalja za vrijeme rata u Pojasu Gaze je kukavičko-sramno-nehumano ponašnje
